Forum @ FFZG.HR :: Pogledajte temu - Prijedlog novog programa diplomskog
Prijedlog novog programa diplomskog

 
Započnite novu temu   Odgovorite na temu     Forum @ FFZG.HR - Početna -> Kroatistika
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:08    Naslov: Prijedlog novog programa diplomskog Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

Kao što naslov kaže, postoji prijedlog novog programa diplomskog studija kroatistike. Do mene je došao iz razloga što sam jedan od studenata-članova fakultetskog Povjerenstva za unapređenje kvalitete nastave. Jedna od zadaća koje to povjerenstvo obavlja je komentiranje i odobravanje programa studija da idu dalje u proceduru.

Ne znam je li prijedlog novog programa diplomskog studija kroatistike u dosadašnjoj proceduri bio dostupan studentima kroatistike na uvid i komentiranje. Ako jest, ispričajte me, ako nije, evo vam prilike.

Sjednica povjerenstva na kojoj će se govoriti o ovom prijedlogu je sutra ujutro, a tek sam danas dobio ovaj materijal (kao i većina ostalih članova tog povjerenstva). S obzirom na trenutačan sat, sasvim je mizerna šansa da će bilo tko uspjeti do sutra ujutro dati mi neki konstruktivan feedback koji bih mogao prenijeti povjerenstvu, no ipak vam se obraćam s molbom da to napravite. Čak i nakon sutra ujutro.


Link na word dokument je ovdje. (1.1 mb)

U narednih par postova ću prenijeti cjelokupan program.

EDIT radi obrazloženja.

Sljedeći post sadrži opis programa i popis svih kolegija.
Nakon toga ide nekoliko postova u kojima u potpunosti prenosim sadržaj syllabusa svakog kolegija, dio 3.2 u programu. Toga ima puno Smile
Zadnji post je dio 3.3 u kojem se opisuje cjelokupni kurikulum studija i broj bodova itd.

Uživajte.


EDIT drugi, dodao sam dodatak, kratku recenziju ovog programa koju je napisao Dalibor Blažina.
_________________
.


Zadnja promjena: Vlejd; 13 sij 2009 23:23; ukupno mijenjano 2 put/a.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:10    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

    Odsjek za kroatistiku
    Filozofski fakultet
    Sveučilište u Zagrebu

    PRIJEDLOG PROGRAMA DIPLOMSKOG STUDIJA KROATISTIKE



    Zagreb, prosinac 2008.

    STUDIJ KROATISTIKE

    1. UVOD
    Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu studira se još od 1875. godine: najprije u sklopu opće slavistike, nakon Drugog svjetskog rata kao središnji dio studija jugoslavenskih jezika i književnosti te od 1991. kao samostalan studij. Dosadašnja su iskustva s preddiplomskim i diplomskim studijem na Odsjeku za kroatistiku vrlo pozitivna, međutim, na inicijativu studenata pokreće se prijedlog za uvođenje novih smjerova, koji će omogućiti studentima veći izbor kombinacija studiranja, a kasnije lakše zapošljavanje. Novi smjerovi ponajprije otvaraju mogućnosti i dvopredmetnim studentima za rad u nastavi.
    Program Diplomskog studija kroatistike usporediv je s inozemnim programima materinskog jezika i književnosti. Predviđena je pokretljivost studenata: odlazak naših studenata na inozemna sveučilišta i dolazak stranih studenata na naš studij.
    Studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu najstariji je takav studij u Hrvatskoj, a do sada je brojem studenata i nastavnika bio i najveći kroatistički studij. Nastavnici na Odsjeku za kroatistiku pored pedagoškog rada bave se i znanstvenim istraživanjem hrvatskog jezika i hrvatske književnosti, a znanstvene spoznaje primjenjuju u nastavnoj praksi. Studenti kroatistike nakon diplomiranja većim se dijelom zapošljavaju kao nastavnici hrvatskog jezika i književnosti u srednjim i osnovnim školama, kao lektori hrvatskoga jezika i književnosti na stranim sveučilištima, ali i na stručnim poslovima u izdavaštvu, medijima, kulturnim institucijama, državnoj upravi, turizmu i drugdje. Odsjek za kroatistiku stoga računa na suradnju ponajprije sa školstvom, kulturnim institucijama i medijima kao zainteresiranim stranama za kvalitetno izvođenje studija hrvatskog jezika i hrvatske književnosti. U suradnji sa srodnim izvansveučilišnim znanstvenim institucijama Odsjek za kroatistiku i nadalje će brinuti o proučavanju i unapređivanju hrvatskog jezika i nacionalne kulture prema europskim standardima. Na Odsjeku za kroatistiku provode se i provjere znanja u svrhu nostrifikacije stranih diploma te u druge svrhe. Odsjek za kroatistiku ima i dugu tradiciju poučavanja hrvatskoga jezika kao stranog čime je otvoren i prema hrvatskom iseljeništvu i prema stranim studentima iz cijeloga svijeta.

    2. OPĆI DIO

    2.1. Naziv studija: Diplomski studij kroatistike

    2.2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

    2.3.Izvođač studija: Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta

    2.4. Trajanje studija: četiri semestra

    2.5. Uvjeti upisa na studij: završen preddiplomski studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ili srodan studij na drugim hrvatskim sveučilištima. O posebnim slučajevima ili potrebi dodatnog kvalifikacijskog ispita odlučit će Vijeće Odsjeka.

    2.7. Diplomski studij: Na diplomskom stupnju kroatistika se studira kao jednopredmetan studij nastavničkog ili znanstvenog smjera te dvopredmetan studij nastavničkog, jezikoslovnog ili književno-kulturološkog smjera. Diplomskim studijem kroatistike nastavničkog smjera stječu se kompetencije za rad u školstvu (nastavnik hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama). Jezikoslovni, književno-kulturološki i jednopredmetni znanstveni smjer omogućuju zapošljavanje na zahtjevnim stručnim poslovima u kulturi, medijima, znanstvenim institucijama i državnoj upravi. Završen diplomski studij kroatistike omogućuje najboljim studentima upis u doktorski studij iste ili srodnih struka te zapošljavanje u znanstvenim institutima humanističkih disciplina.


    3. OPIS PROGRAMA
    3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova
    Svi kolegiji u ponudi diplomskog studija kroatistike izbornog su tipa, ali su raspoređeni u određene kategorije, prema smjerovima i prema semestrima studija. Iz ukupne ponude kolegija određenog tipa (npr. novija hrvatska književnost, hrvatsko jezikoslovlje i sl.) svake se akademske godine nudi određen broj kolegija (u skladu s kadrovskim stanjem na pojedinoj katedri i brojem studenata na pojedinom smjeru) između kojih studenti biraju jedan po kategoriji i tada im on postaje obvezatan. Isti kolegij može istovremeno biti ponuđen studentima svih smjerova, ovisno o kurikulumu pojedinog semestra. Stoga su svi kolegiji na diplomskom studiju kroatistike jednostavno podijeljeni u tri skupine: kolegiji metodičkog bloka (koje izvodi Katedra za metodiku nastave hrvatskog jezika i književnosti), književno-kulturološki kolegiji (s unutarnjom diferencijacijom prema katedrama koji ih izvode) i jezikoslovni kolegiji (također s podjelom prema katedrama). Kolegiji će u daljnjem popisu tako biti i razvrstani.
    Svi kolegiji izvode se u tri školska sata (predavanja i seminari, ovisno o pojedinom kolegiju) i nose 4 ECTS-a, osim obvezatnih kolegija iz metodičkog bloka koji se izvode u 2 školska sata i nose 3 ECTS-a.

    3.1.1.. Popis kolegija
    I. Kolegiji metodičkog bloka
    a) obvezatni kolegiji:
    - Metodika nastave hrvatskoga jezika I., Književnost u nastavi I., Metodika nastave hrvatskoga jezika II., Književnost u nastavi II.

    b) izborni kolegiji:
    - Teorija nastave (učenja) hrvatskoga jezika, Teorija nastave (školske recepcije) hrvatske i svjetske književnosti, Teorija nastave govornoga i pismenog izražavanja, Medijska kultura u nastavi, Krasnoslov i gluma, Izvannastavne kulturno-umjetničke djelatnosti u školi, Jezične teškoće učenika osnovnih i srednjih škola, Hrvatski kao drugi jezik u osnovnoj školi, Kako nastaje kazališna predstava: vodič kroz scensku umjetnost, Uvod u scensku umjetnost i teatrologiju (mali kazališni pojmovnik), Osnove dramske pedagogije.

    II. Književno kulturološki kolegiji:
    a) Katedre za noviju hrvatsku književnost:
    - Augustin Tin Ujević, Antun Gustav Matoš, Ekspresionističko pjesništvo, Elitno i popularno u novijoj hrvatskoj književnosti, Freud i hrvatska književnost modernizma i avangarde, Hibridni poetski žanrovi, Hrvatska autobiografija, Hrvatska egzistencijalistička proza, Hrvatska emigrantska književnost, Hrvatska književna topografija, Hrvatski književni feljton, Hrvatski krimić, Hrvatski putopis, Hrvatski SF, Hrvatsko modernističko i postmodernističko pjesništvo, Hrvatsko pjesništvo od romantizma do “akademskog romantizma”, Hrvatsko pjesništvo od simbolizma do novosimbolizma, Hrvatsko ''žensko pismo'', Ideja autora i autorstva u hrvatskoj književnosti, Intermedijalnost u novijoj hrvatskoj književnosti, Ironija, humor i satira u hrvatskoj književnosti, Književnost i ideologija, Krleža i Andrić – poredbena analiza, Kulturni stereotipi u hrvatskoj književnosti, Modeli hrvatskog romana 1945-2000., Najnovija hrvatska proza, Oblikovanje identiteta u književnosti hrvatskog romantizma, Od proze u trapericama do proze fakovaca, Orijentalizam i okcidentalizam hrvatske književnosti, Pjesništvo „Hrvatske mlade lirike“, Poetika Ive Andrića, Popularna kultura u hrvatskoj prozi nakon 1950., Potrošačka kultura i novija hrvatska književnost, Prostor pjesme od S. S. Kranjčevića do J. Severa, Psihoanalitičko čitanje hrvatskoga romana, Slika žene u hrvatskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, Sonet u hrvatskoj književnosti, Struktura književnoga djela Miroslava Krleže, Sublimno i zazorno u književnosti hrvatske moderne, Tijelo u hrvatskoj književnosti, Tipovi muškoga lika u hrvatskoj prozi (Dekadent, flâneur, boem, dandy, hobo, štemer, uzer), Urbani prostor: od realizma do postmodernizma, Žanr romanse u novijoj hrvatskoj književnosti
    b) Katedre za stariju hrvatsku književnost:
    - Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad, Intertekstualne veze starije i novije hrvatske književnosti, Mitologemi i ideologemi hrvatske književne kulture, Lik žene i žena autorica u starijoj hrvatskoj književnosti, Smijeh i komika u staroj hrvatskoj književnosti, Genološki pojmovnik starije hrvatske književnosti, Marin Držić kao kanonski pisac, Pojmovnik stare hrvatske književnosti, Poetički zapisi u staroj hrvatskoj književnosti, Ignjat Đurđević na razmeđu baroka i klasicizma, Barok u hrvatskoj književnosti, Drama, trauma i nasilje: kulturološki pristupi tragediji, Rubovi identiteta u starijoj hrvatskoj drami i kazalištu, Tekst, glumac, izvedba: teatrološke osobitosti starije hrvatske drame, Popularna kultura i ranonovovjekovna drama i kazalište, Uvod u tematološku analizu ranonovovjekovnih tekstova, Povijest i hrvatska književnost ranog novovjekovlja, Imagološka čitanja preporodne književnosti, Semantika prostora u djelima hrvatskih baroknih pisaca.
    c) Katedre za hrvatsku usmenu književnost:
    - Hrvatska usmena književnost u 18. stoljeću, Predaja kao usmenoknjiževni žanr, Konstrukcija roda u usmenoj književnosti, Usmena književnost u osnovnoškolskoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima, Balade i romance, Usmena književnost u velikim etnomonografijama, Intertekstualne (i intermedijalne) veze novije hrvatske književnosti s usmenom književnošću, Biblija i hrvatska tradicijska kultura, Mitski elementi u usmenoj književnosti, Pregled povijesti hrvatske kulture.
    d) Katedre za teoriju književnosti:
    - Feministička teorija književnosti, Ideologija i književnost, Psihoanaliza i književnost, Perspektive postkolonijalne teorije, Suvremene teorije kulture II., Tvorba nacionalnog identiteta.
    e) Katedre za stilistiku:
    - Stilistička interpretacija pjesničkog teksta, Publicistički i medijski diskurz, Funkcionalna stilistika, Stilistički koncepti, Stilovi suvremene hrvatske proze.
    f) Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti:
    - Interpretacije biblijskoga interteksta I., Interpretacije biblijskoga interteksta II., Biblija kao književnost.

    III. Jezikoslovni kolegiji:
    a) Katedre za hrvatski standardni jezik:
    - Hrvatska leksikologija, Povijest hrvatskoga standardnog jezika, Teorija standardnog jezika, Tvorba riječi u hrvatskome jeziku, Hrvatski jezični purizam, Padeži u hrvatskome, Razlike među hrvatskim sinonimima, Hrvatski jezik višejezičnih govornika, Semantika hrvatskoga jezika, Psiholingvistički pristupi hrvatskome jeziku, Prijamni gramatički opis hrvatskoga jezika, Teorije ovladavanja hrvatskim jezikom, Odabrani biblijski tekstovi – jezična obilježja, Prijevodne inačice Biblije, Hrvatski kao drugi jezik u dječjoj dobi, Hrvatski kao strani jezik odraslih govornika.
    b) Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo:
    - Hrvatska ćirilička pismenost, Praslavenska fonologija, Praslavenska morfologija, Filološke analize hrvatskostaroslavenskih tekstova.
    c) Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika:
    - Dijalektna fonologija, Dijalektna leksikografija, Terenska istraživanja u hrvatskoj dijalektologiji, Hrvatska onomastika, Jezik hrvatskoga petrarkističkog pjesništva, Jezik hrvatskih kajkavskih pisaca 17. stoljeća, Jezik kajkavskih pravnih tekstova 16. stoljeća.

_________________
.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:11    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

    3. 2. Opis kolegija

    I. Kolegiji metodičkog bloka:

    Naziv kolegija: KNJIŽEVNOST U NASTAVI I. (zimski semestar)
    Status: obvezni
    ECTS: 3
    Vrsta nastave: Predavanja, seminari, vježbe
    Cilj: Upoznati studente s teorijom i praksom školske nastave i ukupne školske recepcije hrvatske i svjetske književnosti; osposobiti studente za izvedbu nastave u osnovnim i srednjim školama.
    Sadržaj: Kolegij tumači metodičke postupke u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj recepciji hrvatske i svjetske književnosti. Polazeći od teoretskih postavki i istraživanja H.R. Jaussa, N. Fryea, D. Rosandića, V. Pandžića i H.G. Widdowsona, predavanja pripremaju studente za komunikaciju u polju koje čine književno djelo, učenici i nastavnici. U praktičnoj primjeni naglasak je na lirici, a primjeri obuhvaćaju Gundulića, Kranjčevića, Matoša, Gervaisa, Pavića, Šopa, Eliota, Yeatsa i druge pjesnike. Posebno predavanje tumači odnos književnosti u nastavi s filmom.
    LITERATURA:
    Obvezatna:
    1. Dragutin Rosandić, Metodika književnog odgoja, Zagreb, 2005
    2. Vlado Pandžić, Putovima školske recepcije književnosti, Zagreb, 2001.
    3. Dean Slavić, Skripta Književnost u nastavi
    Dodatna:
    Aristotel, Nauk o pjesničkom umijeću, Zagreb, 1983.
    Ana Pintarić, U potrazi za skladom, Osijek, 1997.
    Vlatko Pavletić, Kako razumjeti poeziju, Zagreb, 1995.
    Emil Staiger, Temeljni pojmovi poetike, Ceres, Zagreb 1996.
    Ana Gabrijela Šabić, Učenik i lirika, Zagreb, 1991.
    Uvjeti upisa: opći uvjeti za upis diplomskoga studija kroatistike
    Ispit: pisani

    Naziv kolegija: KNJIŽEVNOST U NASTAVI II. (ljetni semestar)
    Status: obvezni
    ECTS: 3
    Vrsta nastave: Predavanja, seminari, vježbe
    Cilj: Upoznati studente s teorijom i praksom nastave (školske recepcije) hrvatske i svjetske književnosti i osposobiti ih za izvedbu te nastave u osnovnim i srednjim školama.
    Sadržaj: Kolegij je vezan za Književnost u nastavi I. i tumači postupke u razrednoj i iznannastavnoj recepciji kratkih proznih formi, romana, tragedije, komedije i eseja. Primjeri obuhvaćaju djela hrvatskih i svjetskih književnika (Matoš, Fabrio, Novak, Shakespeare, Molière, Kafka). Predavanja će tumačiti i književnost na Mreži.

    LITERATURA:
    Obvezatna:
    1. Dragutin Rosandić, Metodika književnog odgoja, Zagreb, 2005.
    2. Vlado Pandžić, Hrvatski roman u školi, Zagreb, 2001.
    3. Dean Slavić, Skripta Književnost u nastavi
    Dodatna:
    Miroslav Beker, Povijest književnih teorija, Zagreb, 1986.
    John Anthony Cuddon, Literary Terms and Literary Theory, Penguin, London 1999.
    Zvonimir Diklić, Književni lik u nastavi, Zagreb, 1978.,
    Northrop Frye, Anatomija kritike, Znanje, Zagreb 1979.,
    Skupina pisaca: Uvod u književnost, Zagreb 1983.

    Uvjeti upisa: Odslušan kolegij Književnost u nastavi I.
    Ispit: pisani i usmeni dio; uvjet pristupu ispitu je položen ispit iz Književnost u nastavi I.

    Naziv kolegija: METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA I.
    (u zimskom semestru)
    Status: Obvezni kolegij
    ECTS: 3
    Vrsta nastave: Predavanja, seminari, vježbe
    Trajanje : 1 semestar (1 + 1)
    Cilj: Upoznati studente s teorijom i praksom nastave hrvatskoga jezika i osposobiti ih za izvedbu te nastave u osnovnim i srednjim školama.
    Sadržaj: Primijenjena lingvistika: razredna i izvanrazredna primjena fonetike, fonologije, morfologije, sintakse, leksikologije, dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika. Aristotelova Retorika i suvremena nastava izražavanja.
    LITERATURA:
    Obvezatna:
    1. Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996.
    2. Stjepko Težak i Stjepan Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2007.
    3. Nastavni planovi i programi za osnovne i srednje škole (dostupno na Mreži za OŠ, na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te u Slavističkoj knjižnici za SŠ).
    4. Petar Guberina i Kruno Krstić, Razlike između hrvatskoga i srpskog
    književnog jezika, Matica hrvatska, Zagreb 1940.
    5. Slavko Pavešić, Jezični savjetnik s gramatikom, MH, Zagreb 1971.
    6. Skupina autora, Hrvatski jezični savjetnik, Školske novine, Zg 1999.
    7. Aristotel: Retorika, preveo Marko Višić, Naprijed, Zagreb 1988.

    Dodatna:
    Ljudevit Jonke, Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb, 1964., Marko Samardžija, Nekoć i nedavno, Rijeka, 2002., Ivo Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Zagreb, 2002., Anđelko Peko i Ana Pintarić, Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek, 1999., Vlado Pandžić, Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, Zagreb, 2001., Josip Silić, Morfologija hrvatskoga jezika: udžbenik za 2. razred gimnazije, Zagreb, 1995., Ivo Pranjković, Sintaksa hrvatskoga jezika: udžbenik za 3. razred gimnazije, Zagreb, 1995., Marko Samardžija, Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika: udžbenik za 4. razred gimnazije, Zagreb, 1995., Josip Silić, Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika: udžbenik za 1. razred gimnazije, Zagreb, 1998., Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1990., Renzo Titone, Primijenjena lingvistika, Zagreb, 1977., Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Zagreb, 2002., Vlado Pandžić, Pouke i muke po hrvatskome jeziku u Bosni i Hercegovini, Mostar, 2006.

    Uvjeti upisa: opći uvjeti za upis diplomskoga studija kroatistike
    Ispit: Pisani

    Naziv kolegija: METODIKA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA II.
    (u ljetnom semestru)
    Status: obvezni
    ECTS: 3
    Vrsta nastave: Predavanja, seminari, vježbe
    Cilj: Upoznati studente s teorijom i praksom nastave hrvatskoga jezika i osposobiti ih za izvedbu te nastave u osnovnim i srednjim školama.
    Sadržaj: Metodičke upute za vježbe izražavanja. Izvedba stilsko-kompozicijskih vježbi u razredu. Metodika učeničkih sastavaka i diktata. Strip, televizija i Mreža u nastavi hrvatskoga jezika. Kvintilijan i suvremena nastava izražavanja.

    LITERATURA:
    Obvezatna:
    1. Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, 1997.
    2. Stjepko Težak i Stjepan Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 2007.
    3. Nastavni planovi i programi za osnovne i srednje škole (dostupno na
    Mreži za OŠ, na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te u Slavističkoj knjižnici za SŠ).
    4. Brodnjak Vladimir, Razlikovni rječnik, Školske novine, Zagreb 1991.
    5. Marija Turk, Hrvatski prijevodni ekvivalenti stručnog nazivlja u Parčićevim rječnicima, Fluminensia 18 (2001) 1 , str. 41-51. Dostupno na Mreži
    Dodatna:
    Ljudevit Jonke, Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb, 1964., Marko Samardžija, Nekoć i nedavno, Rijeka, 2002., Ivo Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Zagreb, 2002., Anđelko Peko i Ana Pintarić, Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek, 1999., Vlado Pandžić, Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, Zagreb, 2001., Josip Silić, Morfologija hrvatskoga jezika: udžbenik za 2. razred gimnazije, Zagreb, 1995., Ivo Pranjković, Sintaksa hrvatskoga jezika: udžbenik za 3. razred gimnazije, Zagreb, 1995., Marko Samardžija, Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika: udžbenik za 4. razred gimnazije, Zagreb, 1995., Josip Silić, Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika: udžbenik za 1. razred gimnazije, Zagreb, 1998., Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1990., Renzo Titone, Primijenjena lingvistika, Zagreb, 1977., Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Zagreb, 2002., Vlado Pandžić, Pouke i muke po hrvatskome jeziku u Bosni iHercegovini, Mostar, 2006.

    Uvjeti upisa: Odslušana predavanja kolegija Metodika nastave hrvatskoga jezika I.
    Ispit: parcijala iz korekture učeničkoga teksta i test; usmeni uspit.
    Uvjet pristupu usmenom ispitu jesu položeni ispiti iz Metodike nastave hrvatskoga jezika I. te položene parcijale.

    PROGRAM PRAKSE ZA JEDNOPREDMETNI NASTAVNIČKI SMJER

    Broj sati: 6 tjedno, 90 u semestru
    Broj bodova: 15
    Cilj:
    Osposobiti studente za konkretnu izvedbu nastave u osnovnim i srednjim školama; osposobiti studente, koji to izaberu, za nastavu osobama koji nisu izvorni govornici hrvatskoga jezika.
    Sadržaj:
    Studenti prate 35 sati nastave i drugih učiteljskih poslova u OŠ i 35 sati nastave i drugih nastavničkih poslova u SŠ; odslušani dio koji se odnosi na nastavu mora obuhvatiti književnost, slovnicu i izražavanje (u osnovnoj školi i medijsku kulturu).
    Deset sati nastave studenti mogu slušati i održati u školama u kojima hrvatski uče neizvorni govornici, a koje imaju dopusnicu Ministarstva za takvu djelatnost; u tom slučaju slušaju po 30 sati u OŠ i SŠ.
    Drugi nastavnički poslovi obuhvaćaju upoznavanje s administracijom, zakonima, pravilnicima, programima i udžbenicima. Ovi poslovi obuhvaćaju jedan sat tjedno.
    Studenti moraju održati deset sati u OŠ i deset sati u SŠ. Održana nastava mora obuhvaćati slovnicu i izražavanje (četiri sata u osnovnim školama, pet u srednjim), književnost (pet sati) i medijsku kulturu (jedan sat u osnovnim školama).
    Studenti moraju sastaviti jedan test za provjeru gradiva slovnice, a nastavnik mentor taj test mora pregledati i odobriti.
    Studenti vode dnevnik prakse u kojem bilježe sve aktivnosti vezane za upoznavanje rada u školi. Za sate koje će održati studenti pišu pripreme po uputama predavača na fakultetu te učitelja i nastavnika mentora u školama.

    PRAKSA ZA DVOPREDMETNI NASTAVNIČKI SMJER

    Broj sati: 4 tjedno, 60 u semestru (preostala 2 sata ostvaruju se na predavanjima na fakultetu)
    Broj bodova: 6
    Cilj:
    Osposobiti studente za konkretnu izvedbu nastave u osnovnim i srednjim školama; osposobiti studente, koji to izaberu, za nastavu osobama koji nisu izvorni govornici hrvatskoga jezika.
    Sadržaj:
    Studenti prate 20 sati nastave i drugih učiteljskih poslova u OŠ i 20 sati nastave i drugih nastavničkih poslova u SŠ; deset sati nastave mogu slušati u školama gdje hrvatski uče neizvorni govornici, a koje imaju dopusnicu Ministarstva za takvu djelatnost i u tom slučaju slušaju po 15 sati u OŠ i SŠ.
    Drugi nastavnički poslovi obuhvaćaju upoznavanje s administracijom, zakonima, pravilnicima, programima i udžbenicima. Ovi poslovi obuhvaćaju jedan sat tjedno.
    Studenti moraju održati 10 nastavnih sati u OŠ i 10 nastaavnih sati u SŠ. Odslušana i održana nastava mora obuhvaćati slovnicu i izražavanje (pet sati u osnovnim školama, četiri u srednjim), književnost (pet sati) i medijsku kulturu (jedan sat u osnovnim školama).
    Studenti moraju sastaviti jedan test za provjeru gradiva slovnice, a nastavnik mentor taj test mora pregledati i odobriti.

    Studenti vode dnevnik prakse u kojem bilježe sve aktivnosti vezane za upoznavanje rada u školi. Za održane sate studenti pišu pripreme po uputama predavača na fakultetu te učitelja i nastavnika u školama.

    Kolegij: Teorija nastave (učenja) hrvatskoga jezika
    ECTS: 3
    Trajanje: 1 semestar (2 + 1)
    Status: obvezatni, 9. semestar
    Oblik nastave: predavanja i seminari
    Uvjeti: ispiti iz kolegija: Pedagogija, Didaktika i Psihologija djetinjstva i adolescencije.
    Ispit: pismeni i usmeni
    Cilj: Upoznavanje studenata s teorijom nastave (učenja) hrvatskoga jezika i osposobljavanje za izvođenje te nastave u osnovnim i srednjim školama.
    Sadržaj: Primijenjena lingvistika. Učenje (nastava) jezika. Povijesni pregled učenja (nastave) hrvatskoga jezika. Suvremena teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika. Svrha nastave hrvatskoga jezika. Načela. Sustavi i pristupi. Nastava fonetike, fonologije, morfologije, tvorbe riječi i sintakse hrvatskoga jezika te leksikologije i hrvatske stilistike. Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika u nastavi. Nastava hrvatskoga pravopisa.
    Literatura:
    Obvezatna:
    - Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, 1996., Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, 1997., Stjepko Težak i Stjepan Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, 1992.
    Dodatna:
    - Ljudevit Jonke, Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb, 1964., Marko Samardžija, Nekoć i nedavno, Rijeka, 2002., Ivo Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Zagreb, 2002., Josip Silić, Od rečenice do teksta, Zagreb, 1984., Anđelko Peko i Ana Pintarić, Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek, 1999., Josip Silić, Morfologija hrvatskoga jezika: udžbenik za 2. razred gimnazije, Zagreb, 1995., Ivo Pranjković, Sintaksa hrvatskoga jezika: udžbenik za 3. razred gimnazije, Zagreb, 1995., Marko Samardžija, Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika: udžbenik za 4. razred gimnazije, Zagreb, 1995., Josip Silić, Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika: udžbenik za 1. razred gimnazije, Zagreb, 1998., Mile Mamić - Vlado Pandžić - Josip Kekez, Hrvatski 1: udžbenik za I. razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola, Zagreb, 1998., Josip Kekez - Vlado Pandžić - Mile Mamić, Hrvatski 2: udžbenik za II. razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola, Zagreb, 1998., Vlado Pandžić - Mile Mamić - Josip Kekez, Hrvatski 3: udžbenik za III. razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola, Zagreb, 1998., Vlado Pandžić - Josip Kekez - Mile Mamić, Hrvatski 4: udžbenik za IV. razred strukovnih tehničkih (četverogodišnjih) škola, Zagreb, 1998., Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb, 1990., Vlado Pandžić, Hrvatski jezik, pismenost i književnost u bosanskohercegovačkom školstvu, Zagreb, 2001., Renzo Titone, Primijenjena lingvistika, Zagreb, 1977., Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Zagreb, 2002.

    Kolegij: Teorija nastave (školske recepcije) hrvatske i svjetske književnosti
    ECTS: 3
    Trajanje: 1 semestar (2 + 1)
    Status: obvezatni, 9. semestar
    Oblik nastave: predavanja i seminari
    Uvjeti: ispiti iz kolegija: Pedagogija, Didaktika i Psihologija djetinjstva i adolescencije.
    Ispit: pismeni i usmeni
    Cilj: Upoznavanje studenata s teorijom nastave (školske recepcije) hrvatske i svjetske književnosti i osposobljavanje za izvođenje te nastave u osnovnim i srednjim školama.
    Sadržaj: Književnost u odgoju. Književnost kao nastavni predmet. Povijest nastave književnosti. Znanost o književnosti i teorija nastave književnosti. Školski pristup književnosti. Programsko određenje nastave književnosti. Ustrojba umjetničkoga i znanstvenog sadržaja u nastavnim programima. Sustavi, svrha i metode književnog odgoja i obrazovanja. Čitatelj (vrste čitatelja). Čitanje. Književni interesi. Motivacije. Nastavni sat književnosti. Interpretacija i recepcija književnih djela. Nastava povijesti književnosti i teorije književnosti. Odnos nastave književnosti i jezika. Sveza nastave književnosti i drugih umjetnosti.
    Literatura:
    Obvezatna:
    - Dragutin Rosandić, Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Zagreb, 1986., Vlado Pandžić, Hrvatski roman u školi, Zagreb, 2001., Dragutin Rosandić, Novi metodički obzori, Zagreb, 1993., Vlado Pandžić, Putovima školske recepcije književnosti, Zagreb, 2001., Vlado Pandžić, Prilozi za hrvatsku povijest recepcije književnosti, Zagreb, 2004. Dodatna:
    - Ana Pintarić, U potrazi za skladom, Osijek, 1997., Milorad Nikčević, Metodičko-problemske komunikacije, Zagreb, 1991., Ana Gabrijela Šabić, Učenik i lirika, Zagreb, 1991., Vlatko Pavletić, Kako razumjeti poeziju, Zagreb, 1995., Aristotel, Nauk o pjesničkom umijeću, Zagreb, 1983., Zvonimir Diklić, Književni lik u nastavi, Zagreb, 1978., Miroslav Beker, Povijest književnih teorija, Zagreb, 1986., Gajo Peleš, Tumačenje romana, Zagreb, 1999.

    Kolegij: Teorija nastave govornoga i pismenog izražavanja
    ECTS: 3
    Trajanje: 1 semestar (1 + 1 sat)
    Status: obvezatni, 9. ili 10. semestar
    Oblik nastave: predavanja i vježbe
    Uvjeti: ispiti iz kolegija: Pedagogija, Didaktika i Psihologija djetinjstva i adolescencije.
    Ispit: pismeni i usmeni
    Cilj: Upoznavanje studenata s teorijom nastave govornoga i pismenog izražavanja i osposobljavanje za izvođenje te nastave u osnovnim i srednjim školama.
    Sadržaj: Govorničko (predavačko) umijeće. Kratka povijest govorništva. Povijesni pregled pismenog izražavanja. Govorničke (predavačke) strategije. Profesor: govornik-predavač do naših dana. Suvremena teorija i praksa nastave govornoga i pismenog izražavanja. Priprema i ustrojba predavanja (govora). Slušanje govora (predavanja). Kultura i govor. Govorne vrste. Vrste pisanih uradaka. Funkcionalni stilovi. Govorničke figure. Stilsko-kompozicijsko vježbanje. Pripovijedanje. Opisivanje. Raspravljanje. Izlaganje. Tumačenje. Argumentacija. Moderna priopćivala u izražavanju.
    Literatura:
    Obvezatna:
    - Aristotel, Retorika, Zagreb, 1989., Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, 1996., Vlado Pandžić, Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, Zagreb, 2001., Dragutin Rosandić, Od slova do teksta i metateksta, Zagreb, 2002.
    Dodatna:
    - Marko Fabije Kvintilijan, Obrazovanje govornika, Sarajevo, 1984., Đuro Gračanin, Temelji govorništva, Zagreb, 1954., Ivo Škarić, Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, 2000., Miroslav Beker, Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, 1997., Dušanka Vuletić, Govorni poremećaji, Zagreb, 1987., Krunoslav Pranjić, Jezik i književno djelo, Zagreb, 1968.,

    Kolegij: Medijska kultura u nastavi
    ECTS: 3
    Trajanje: 1 semestar (1 + 1)
    Status: obvezatni, 10. semestar
    Oblik nastave: predavanja i seminari
    Uvjeti: ispiti iz kolegija: Pedagogija, Didaktika, Psihologija djetinjstva i adolescencije i Teorija nastave hrvatskoga jezika.
    Ispit: usmeni
    Cilj: Upoznavanje studenata s teorijom nastave medijske kulture i osposobljavanje za izvođenje te nastave u osnovnim i srednjim školama.
    Sadržaj: Moderna priopćivala (mediji). Medijska kultura u odgoju mladeži. Suvremeni školski pristupi medijskoj kulturi. Kazalište u nastavi. Strip u nastavi. Radio u nastavi. Film u nastavi. Televizija u nastavi. Računalo u nastavi. Internet u nastavi.
    Literatura:
    Obvezatna:
    - Aristoteles, Nauk o pjesničkom umijeću, Zagreb, 1977., Stjepko Težak, Metodika nastave filma na općeobrazovnoj razini, Zagreb, 1990., Hrvoje Turković, Razumijevanje filma, Zagreb, 1998., RTV-pedagogija, Zagreb, 1970., Miroslav Tuđman, Teorija informacijske znanosti, Zagreb, 1990., Iva Gruić, Prolaz u zamišljeni svijet, Zagreb, 2002.
    Dodatna:
    - Ante Peterlić, Osnove teorije filma, Zagreb, 2001., Zvjezdana Ladika, Dijete i scenska umjetnost, Zagreb, 1970., Miroslav Tuđman, Prikazalište znanja, Zagreb, 2003., Televizija u školi, Zagreb, 1997., Silvano Šavle, Internet, Rijeka, 2001., Damir Boras - Zdravko Dovedan, Informatika: udžbenik za 1. razred srednjih škola, Zagreb, 1994., Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala, Zagreb, 2002.

    Kolegij: Krasnoslov i gluma
    ECTS: 4
    Trajanje: 1 semestar (1 + 1)
    Status: izborni, 9. ili 10. semestar
    Oblik nastave: predavanja i vježbe
    Uvjeti: ispiti iz kolegija: Pedagogija, Didaktika i Psihologija djetinjstva i adolescencije.
    Ispit: usmeni
    Cilj: Upoznavanje studenata s krasnoslovom i glumom i osposobljavanje za vođenje krasnoslovnih i dramskih društava u osnovnim i srednjim školama.
    Sadržaj: Čitanje književnih i drugih tekstova. Interpretativno čitanje. Izgovor. Njega glasa. Krasnoslov. Recital. Predstava. Gluma. Scenski govor. Tehnika glume. Scenski pokreti. Scenske tehnike. Oblici i metode dramskog odgoja.
    Literatura:
    Obvezatna:
    - Cicely Berry, Glumac i glas, Zagreb, 1997., Mihail Alkesandrovič Čehov, Glumcu: o tehnici glume, Zagreb, 2004., Iva Gruić, Prolaz u zamišljeni svijet, Zagreb, 2002.
    Dodatna:
    - Stjepko Težak, Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine, Zagreb, 1979., Zvjezdana Ladika, Dijete i scenska umjetnost, Zagreb, 1970., Joško Ševo i dr., Pjesništvo (Elektronička građa), Zagreb, 2000.

    Kolegij: Izvannastavne kulturno-umjetničke djelatnosti u školi
    ECTS: 4
    Trajanje: 1 semestar (1 + 1)
    Status: izborni, 9. ili 10. semestar
    Oblik nastave: predavanja i vježbe
    Uvjeti: ispiti iz kolegija: Pedagogija, Didaktika i Psihologija djetinjstva i adolescencije.
    Ispit: usmeni
    Cilj: Upoznavanje studenata s izvannastavnim kulturno-umjetničkim djelatnostima u školi i osposobljavanje za vođenje kulturno-umjetničkih društava u osnovnim i srednjim školama.
    Sadržaj: Školske izvannastavne djelatnosti. Filmska, televizijska, radijska, dramska, krasnoslovna i druga društva u osnovnim i srednjim školama. Godišnji planovi i programi rada društava. Načela i pravila rada u kulturno-umjetničkim školskim društvima. Metode i postupci u vježbanju.
    Literatura:
    Obvezatna:
    - Stjepko Težak, Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine, Zagreb, 1979., Iva Gruić, Prolaz u zamišljeni svijet, Zagreb, 2002.
    Dodatna:
    - Vlatko Previšić, Izvannastavne aktivnosti i stvaralaštvo, Zagreb, 1987., Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala, Zagreb, 2002.


    Kolegij: Jezične teškoće učenika osnovnih i srednjih škola
    ECTS: 3
    Trajanje: 1 semestar (1 + 1)
    Status: izborni, 9. ili 10. semestar
    Oblik nastave: predavanja i vježbe
    Uvjeti: ispiti iz kolegija: Pedagogija, Didaktika i Psihologija djetinjstva i adolescencije.
    Ispit: usmeni
    Cilj: Upoznavanje studenata s jezičnim teškoćama učenika osnovnih i srednjih škola i osposobljavanje za individualan rad s učenicima.
    Sadržaj: Teškoće u govornom i pismenom izražavanju. Fonološke, morfološke, sintaktičke i druge jezične i nejezične pogrješke (nelogičnost, nespretnost u izražavanju) učenika osnovnih i srednjih škola. Individualan rad s učenicima. Ispravljanje pogrješaka. Pomoć u jasnijem i preciznijem usmenom i pismenom izražavanju.
    Literatura:
    Obvezatna:
    - Ivo Škarić (ur.), Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje, Zagreb, 1988., Stjepko Težak, Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, 1997., Dragutin Rosandić, Od slova do teksta i metateksta, Zagreb, 2002.
    Dodatna:
    - Dušanka Vuletić, Govorni poremećaji: izgovor, Zagreb, 1987., Vlado Pandžić, Govorno i pismeno izražavanje u srednjoj školi, Zagreb, 2001., Đuro Gračanin, Temelji govorništva, Zagreb, 1975., Ivo Škarić, Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, 2000.

    Kolegij: Hrvatski kao drugi jezik u osnovnoj školi
    ECTS bodovi: 4
    Jezik: hrvatski
    Trajanje: 1 semestar
    Status: izborni, diplomski
    Uvjeti: ispiti iz kolegija Usvajanje i učenje hrvatskoga jezika ili Psiholingvistički pristup hrvatskome kao drugome jeziku ili Hrvatski jezik višejezičnih govornika
    Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara, konzultacije
    Provjera znanja: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, hospitacija, ogledni sat
    Cilj: Osposobljavanje studenata za samostalno izvođenje nastave hrvatskoga jezika za neizvorne govornike u osnovnoj školi.
    Sadržaj: Rani jezični razvoj u hrvatskome kao prvome jeziku. Usvojenost hrvatskoga do polaska u školu. Rano učenje stranoga jezika. Sustavi i pristupi nastavi hrvatskoga kao drugoga jezika. Sadržaj nastave hrvatskoga jezika u programima obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina. Posebnosti učenja i nastave hrvatskoga jezika za pripadnike pojedinih manjina. Izvandomovinska nastava hrvatskoga jezika. Priručnici za hrvatski kao drugi jezik. Procjena znanja hrvatskoga kao drugoga jezika.
    Literatura:
    Obavezna:
    - Težak, S. (1996) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, Školska knjiga
    - Težak, S. (1997) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, Školska knjiga
    - Irujo, S. (1998) Teaching Bilingual Children Beliefs and Behaviors, A Teacher Source Book, Heinle & Heinle Publishers
    - Cameron, L. (2001) Teaching Languages to Young Learners, Cambridge, Cambridge University Press
    - Cvikić, L. (ur) (2004) Jezičak- priručnik za poučavanje hrvatskoga kao nematerinskoga jezika s posebnim osvrtom na hrvatski za Rome, Zagreb (skripta)
    Priručnici:
    - Juričić, D. (1994) Reci mi Hrvatski 1: udžbenik za početno učenje hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga
    - Pandžić, V i Sabljak, V. (2002) Hrvatska darovnica, Zagreb, Alka script d.o.o.
    - Pandžić, V i Sabljak, V. (2004) Hrvatska pozdravnica: priručnik za učenike prvoga i drugog razreda hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu, Zagreb, Profil international
    - Pandžić, V i Sabljak, V. (2004) Hrvatska radosnica: priručnik za učenike trećega i četvrtog razreda hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu, Zagreb, Profil international
    Dodatna:
    - Pavličević-Franić, D. i Kovačević, M. (2003) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: prikazi, problemi, putokazi, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Naklada Slap
    - Josipović, V. (1999.) Usvajanje izgovora stranoga jezika ranoj školskoj dobi, u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 83-99
    - Kruhan, M. (1999.) Vještina čitanja i pisanja u nastavi stranih jezika, u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 139-158
    - Mihaljević Djigunović, J. (1999.) O afektivnim aspektima. u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 31-39
    - Medved Krajnović, M. (1999.) Vrednovanje znanja i učenje stranih jezika u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 68-83
    - Mihaljević Djigunović, J. (1999.) Slušanje u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 83-93
    - Rijavec, M. (1999.) Priča i pripovijedanje u nastavi stranog jezika, u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 303-311
    - Vilke, M. (1999.) Obrada rječnika, u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 179-187
    - Sironić-Bonefačić, N. (1999.) Podučavanje gramatike, u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 207-214
    - Narančić Kovač, S. (1999.) Dječja književnost u nastavi stranog jezika, u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 257-272

    Naziv kolegija: Kako nastaje kazališna predstava: vodič kroz scensku umjetnost
    ECTS: 4
    Jezik: hrvatski
    Trajanje: 1 semestar
    Status: izborni, 9. semestar (diplomski studij kroatistike)
    Tip izbornosti: A (kolegij je namijenjen studentima kroatistike)
    Oblik nastave: dva nastavna sata tjedno; predviđena je i terenska nastava (odlasci u kazalište i slično)
    Uvjeti: ne postoje
    Ispit: usmeni i pismeni, raspodijeljen na tri kolokvija ili projekta
    Sadržaj:
    Pojmovi: kazalište, teatrologija, kazališna predstava; nastanak kazališne predstave u profesionalnim i amaterskim kazalištima, na festivalima, u školama, na fakultetima, u radionicama i projektima; vodič kroz scensku umjetnost za djecu, mlade i odrasle, za profesionalce, studente i profesore; hrvatska i svjetska dramska književnost u nastavi osnovnih i srednjih škola i fakulteta, kazališna/scenska umjetnost u nastavi i izvannastavnim djelatnostima; glumačke, redateljske, dramaturške vježbe; praktikum pisanja dramskoga teksta i stvaranja kazališne predstave. Dramski tekst i predstava. Kazališni prostor. Gluma, režija, dramaturgija, pisanje drama, produkcija, marketing, oglašavanje, publika. Kazališni/teatrološki pojmovnik. Kazalište na sceni i iza scene. Iza kulisa nastanka kazališne predstave. Upoznavanje procesa nastajanja kazališne predstave. Kazališna predstava u teoriji, povijesti i praksi. Hrvatski i svjetski glumci, redatelji, dramaturzi i dramatičari i njihov teorijski i praktični rad te rad s mladima i studentima. Učenici, studenti i profesori kao glumci, lutkari, redatelji, dramaturzi, dramski autori, kostimografi, scenografi, koreografi, inspicijenti, šaptači. Rezultat: stvaranje kazališne predstave u školama, u izvannastavnim djelatnostima, na fakultetima, u kazalištima i u drugim izvedbenim prostorima; vodič kroz scensku umjetnost; prikazba nastanka kazališne predstave uz pomoć medija (internet, radio, televizija, novine, film, video, razni zapisi) i raznovrsnih prezentacija; moguća je i predstava studenata koji polaze ovaj izborni kolegij.
    Cilj:
    Upoznavanje studenata s procesom nastanka kazališne predstave i osposobljavanje za primjenu teatroloških znanja u školama, izvannastavnim djelatnostima i na fakultetima; praktična primjena teorijskih znanja u stvaranju sadašnje ili buduće kazališne predstave i u radu na predstavama (jezično savjetništvo u profesionalnim kazalištima; osmišljavanje i kreiranje predstava u školama, na fakultetima i u izvankazališnim produkcijama i raznovrsnim projektima).
    Literatura:
    Obvezatna:
    Silvio D' Amico, Povijest dramskog teatra, Zagreb, 1972. (odabrana poglavlja), Vladan Švacov, Temelji dramaturgije, Zagreb, 1976., Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991., Dianne Doubtfire, Kreativno pisanje, preveo s engleskoga Dubravko Galić, Zagreb, 1991. (odabrana poglavlja), Cicely Berry, Glumac i glas, prevela s engleskoga i za hrvatski prilagodila Antonija Ćutić, Zagreb, 1997. (odabrana poglavlja), Patrice Pavis, Pojmovnik teatra, prevela s francuskoga Jelena Rajak, Zagreb, 2004. (odabrane natuknice); čitanke, priručnici, udžbenici, nastavni planovi i programi za osnovne i srednje škole, gimnazije i fakultete; odabrane rasprave i eseji iz teorije i prakse glume, režije i dramaturgije; odabrana poglavlja iz monografija o Dubrovačkim ljetnim igrama
    Dodatna:
    Robert Pignarre, Povijest kazališta, prevela s francuskoga Alka Škiljan, Zagreb, 1970., Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb, 1978., Louis Jouvet, Rastjelovljeni glumac, prevele s francuskoga Vlasta i Ana Gotovac, stručna redakcija Nikola Batušić, Zagreb, 1983., K. S. Stanislavski, Moj život u umjetnosti, prevela s ruskoga Ognjenka Milićević, Zagreb, 1988., Konstantin Sergejevič Stanislavski, Rad glumca na sebi. Prvi dio, prevela s ruskoga Ognjenka Milićević, Zagreb, 1989., Siegfried Melchinger, Povijest političkog kazališta, prevela s njemačkoga Vida Flaker, Zagreb, 1989., Konstantin Sergejevič Stanislavski, Rad glumca na sebi. Drugi dio. Rad glumca na ulozi, prevela s ruskoga Ognjenka Milićević, Zagreb, 1991., Marvin Carlson, Kazališne teorije, 1, 2, 3, prevela s engleskoga Lara Hölbling Matković, stručna redakcija Boris Senker, Zagreb, 1996. (prva knjiga), 1997. (druga knjiga), 1997. (treća knjiga), Manfred Pfister, Drama. Teorija i analiza, preveo s njemačkoga Marijan Bobinac, Zagreb, 1998., Glynne Wickham, A History of the Theatre. Second Edition, Hong Kong, 2002., Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac, Dnevnik čitanja i stvaranja, I., Zagreb, 2002., Kosta Spaić, urednica monografije Antonija Bogner Šaban, Zagreb, 2004., Joseph R. Roach, Strasti glume. Studije o znanosti glume, prevela s engleskoga Marijana Javornik Čubrić, Zagreb, 2005., Mira Muhoberac – Vesna Muhoberac, S osmijehom do mature. Hrvatski jezik, Start, 1, 2, 3, 4 (pet knjiga), Zagreb, 2006.

    Naziv kolegija: Uvod u scensku umjetnost i teatrologiju (mali kazališni pojmovnik)
    ECTS: 4
    Jezik: hrvatski
    Trajanje: 1 semestar
    Status: izborni, 9. semestar (diplomski studij kroatistike)
    Tip izbornosti: A (kolegij je namijenjen studentima kroatistike)
    Oblik nastave: dva nastavna sata tjedno; predviđena je i terenska nastava (odlasci u kazalište i slično)
    Uvjeti: ne postoje
    Ispit: usmeni i pismeni, raspodijeljen na tri kolokvija ili projekta
    Sadržaj:
    Pojmovi: kazalište, scenska umjetnost, teatrologija, hrvatska i svjetska dramska književnost; drama i kazališna/scenska umjetnost u profesionalnim i amaterskim kazalištima, u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima; institucionalno i izvaninstitucionalno kazalište; teorija, povijest i praksa. Teatrološke discipline. Zadaće, mogućnosti i granice teatrologije. Predmet, metode i instrumentarij teatrologije. Dramski tekst i predstava. Kazališni prostor. Gluma, režija, dramaturgija, pisanje drama. Publika u kazališnom zrcalu. Kazališni/teatrološki pojmovnik. Teatrološki pristupi u nastavi književnosti. Teatrološki pristupi u kroatističkim i komparatističkim analizama književnih tekstova. Drama i kazalište u nastavnim planovima i programima gimnazija i drugih srednjih škola i fakulteta. Kako «čitati» kazalište u zapisanom tekstu. Kazališna predstava u školi, na fakultetu, u kazalištima, izvedbenim zatvorenim prostorima i na otvorenim prostorima. Kazalište i druge umjetnosti. Kazalište i mediji. Recepcija teatroloških pristupa i kazališnih predstava u učenika, studenata, profesora, kazališnih umjetnika i u kritici i povijesti književnosti i kazališta. Digitalizacija i internetizacija, multimedijalna prezentacija.
    Cilj:
    Upoznavanje studenata s teatrološkim pristupima u nastavi književnosti; stjecanje sposobnosti čitanja hrvatske i svjetske dramske književnosti i kulture iz aspekta teatrologije i osposobljavanje za primjenu teatroloških znanja u školama, izvannastavnim djelatnostima i na fakultetima; mogućnost primjene stečenih znanja iz scenske umjetnosti u sadašnjoj i budućoj kazališnoj, studentskoj i profesorskoj praksi (stvaranje predstave, rad na predstavama); moguća je i predstava studenata koji polaze ovaj izborni kolegij.
    Literatura:
    Obvezatna:
    Silvio D' Amico, Povijest dramskog teatra, preveo s talijanskoga Frano Čale, Zagreb, 1972. (odabrana poglavlja), Vladan Švacov, Temelji dramaturgije, Zagreb, 1976., Louis Jouvet, Rastjelovljeni glumac, prevele s francuskoga Vlasta i Ana Gotovac, stručna redakcija Nikola Batušić, Zagreb, 1983. (odabrana poglavlja), K. S. Stanislavski, Moj život u umjetnosti, prevela s ruskoga Ognjenka Milićević, Zagreb, 1988. (odabrana poglavlja), Siegfried Melchinger, Povijest političkog kazališta, prevela s njemačkoga Vida Flaker, Zagreb, 1989. (odabrana poglavlja), Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb, 1991., Patrice Pavis, Pojmovnik teatra, prevela s francuskoga Jelena Rajak, Zagreb, 2004. (odabrane natuknice); Kosta Spaić, urednica monografije Antonija Bogner Šaban, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja), Joseph R. Roach, Strasti glume. Studije o znanosti glume, prevela s engleskoga Marijana Javornik Čubrić, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja); čitanke, priručnici, udžbenici, nastavni planovi i programi za osnovne i srednje škole, gimnazije i fakultete; odabrani eseji i rasprave iz teorije i prakse kazališne umjetnosti; odabrana poglavlja iz monografija o Dubrovačkim ljetnim igrama
    Dodatna:
    Robert Pignarre, Povijest kazališta, prevela s francuskoga Alka Škiljan, Zagreb, 1970., Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb, 1978., Konstantin Sergejevič Stanislavski, Rad glumca na sebi. Prvi dio, prevela s ruskoga Ognjenka Milićević, Zagreb, 1989., Dianne Doubtfire, Kreativno pisanje, preveo s engleskoga Dubravko Galić, Zagreb, 1991., Konstantin Sergejevič Stanislavski, Rad glumca na sebi. Drugi dio. Rad glumca na ulozi, prevela s ruskoga Ognjenka Milićević, Zagreb, 1991., Marvin Carlson, Kazališne teorije, 1, 2, 3, prevela s engleskoga Lara Hölbling Matković, stručna redakcija Boris Senker, Zagreb, 1996. (prva knjiga), 1997. (druga knjiga), 1997. (treća knjiga), Cicely Berry, Glumac i glas, prevela s engleskoga i za hrvatski prilagodila Antonija Ćutić, Zagreb, 1997., Manfred Pfister, Drama. Teorija i analiza, preveo s njemačkoga Marijan Bobinac, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja), Glynne Wickham, A History of the Theatre. Second Edition, Hong Kong, 2002., Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac, Dnevnik čitanja i stvaranja, I., Zagreb, 2002.; Mira Muhoberac – Vesna Muhoberac, S osmijehom do mature. Hrvatski jezik, Start, 1, 2, 3, 4 (pet knjiga), Zagreb, 2006.

    Kolegij: OSNOVE DRAMSKE PEDAGOGIJE
    ECTS: 4
    TRAJANJE: 2 semestra (1 + 1)
    STATUS: izborni, 7. i 8. semestar
    OBLIK NASTAVE: predavanja i vježbe
    ISPIT: usmeni
    CILJ: Upoznavanje studenata s osnovama dramske pedagogije i osposobljavanje za vođenje školskih dramskih društava.
    SADRŽAJ: Dramski odgoj mladeži. Odgojno kazalište. Kazalište zajednice. Lutkarstvo i scenska kultura. Oblici i metode rada. Oslobađanje djece od shema i koncepata odraslih osoba. Artikulacija. Fonetske vježbe za njegu glasa i izgovora. Improvizacija i dramske igre. Dramske tehnike. Scenski govor. Scenski pokreti. Mogućnosti dramskog odgoja u radu s djecom i mladeži s posebnim potrebama.

    LITERATURA:

    Obvezatna:
    Zvjezdana Ladika, Dijete i scenska umjetnost, Zagreb, 1970., Cicely Berry, Glumac i glas, Zagreb, 1997., Dramski odgoj, Zagreb, 1997., Iva Gruić, Prolaz u zamišljeni svijet, Zagreb, 2002.

    Dodatna:
    Vlado Krušić, Dramski odgoj: svjetski pokret, Umjetnost i dijete, Zagreb, 1995., 4-6, str. 223-226., Mihail Aleksandrovič Čehov, Glumcu: o tehnici glume, Zagreb, 2004., Stjepko Težak, Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine, Zagreb, 1979.


    II. Književno-kulturološki kolegiji:

    KOLEGIJ: Augustin Tin Ujević
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Kolegij o Ujeviću obuhvaća analizu njegove pjesničke poetike u skladu s utjecajnim tekućim teorijskim pristupima čitanju lirskog teksta. Pozornost se pritom usmjerava na interpretaciju Ujevićeve koncepcije modernizma s obzirom na ukupnim opusom oblikovane ideje autorstva, književnosti, imaginacije, tijela, svijeta, tradicije, identiteta. Razradom tipologije odnosa između lirskog glasa i apostrofiranih naslovljenika (žena, muza, književnost, čitatelj, itd.), proučavanjem prostorne stratifikacije lirskog svijeta (podjela: zemlja-nebo-podzemlje ili priroda-kultura i sl.), načina predstavljanja ili isključivanja Drugog (stvarnost, drugo Ja, čitatelj, prošlost i sl.) te osobito proučavanjem modela autostilizacije lirskoga junaka (patnik, pjesnik prorok, mrtvac, itd.) propituje se u kojoj mjeri “stilske” mijene (neopetrarkizam, simbolizam, ekspresionizam, itd.) utječu i utječu li uopće na preoblikovanje Ujevićeve umjetničke prakse i svjetonazora koji se njome prikazuje, zastupa i gradi. Usporedno se s tim razmatraju najvažniji autorovi autopoetički tekstovi (Ispit savjesti, Sumrak poezije, Mrsko ja, Jedna sam osoba složena od više drugih i dr.) te se pribjegava kritičkom raščinjavanju dosadašnjih čitanja Ujevićeve lirike.
    LITERATURA:
    1. Ante Stamać: Ujević, Zagreb 1971.
    2. Zbornik o Tinu Ujeviću, pr. A. Stamać, Zagreb 1980-1981.
    3. Dragomir Gajević: Tin Ujević u jugoslavenskoj književnoj kritici, Rijeka 1988.
    4. Tin Ujević, pr. A. Stamać, Zagreb 2007.
    5. Cvjetko Milanja: Novosimbolizam / Dijalektalno pjesništvo, Zagreb 2008.

    KOLEGIJ: Antun Gustav Matoš
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Polazeći od činjenice da je Matoš stožerna figura hrvatske modernističke književnosti, kolegij proučava ideje umjetnosti, svijeta, ideologije i morala uobličene u njegovu cjelokupnom opusu. U užem smislu analizira se raspršenosti modernističkih tehnika (npr. psihologizacija, montaža, sinestezija), tema (npr. smrt, spolnost, kriza stvarnosti) i stilova (npr. simbolizam, impresionizam, secesionizam) u njegovoj novelistici i lirici. Posebna pozornost posvećuje se Matoševoj “upotrebi” u europskim književnostima već formiranih koncepata poput flanerizma, dekadencije, sublimnosti, artizma i dr. Čitanja pojedinih “imanentno artističkih” tekstova prati upućivanje na središnje Matoševe autobiografske, kritičke i polemičke tekstove (O modernosti, Realizam i artizam, Književna kriza i dr.) u kojima je iskazano njegovo shvaćanje društvenog, kulturnog i umjetničkog modernizma te specifičnih problema kao što su odnos fikcije i zbilje, književnosti i povijesti, pojedinca i društva, racionalnog i iracionalnog, estetike i pragmatike i sl. Pritom se propitkuju i neke već uvriježene interpretacije Matoševa djela.
    LITERATURA:
    1. Antun Gustav Matoš, pr. D. Tadijanović/M. Matković, Zagreb 1967.
    2. Ivo Frangeš: Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb 1974.
    3. Misli i pogledi, pr. M. Ujević, II. Izdanje dopunio D. Jeličić, Zagreb 1988.
    4. Antun Gustav Matoš: Ključ za književno djelo, pr. Z. Kravar/D. Oraić Tolić, Zagreb 1996.
    5. Velko Andonovski: Matoševa zvona, Zagreb 2005.

    KOLEGIJ: Najnovija hrvatska proza
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Na izabranome korpusu tekstova najnovijih hrvatskih pripovjedača mlađega i srednjeg naraštaja seminarskim oblikom rada utvrđuje se pojam kratke proze, njezina tipologija, značajke te poetičke tendencije.
    LITERATURA:
    1. Bagić, Krešimir (ur.), Goli grad, antologija hrvatske kratke priče 80-ih i 90-ih. Zagreb 2003.
    2. Biti, Vladimir (ur.), Suvremena teorija pripovijedanja. Zagreb 1992.
    3. Bošković. J. Ivan, Iskustvo drugoga. Zagreb, 1999; Lica i obrasci. Split, 2001. /Neki prilozi/
    4. Milanja, Cvjetko (ur.), Autor, pripovjedač, lik. Osijek 2000.
    5. Novak, P. Slobodan, Povijest hrvatske književnosti. Zagreb, 2003. Str. 585-700
    6. Peleš, Gajo, Priča i značenje. Semantika pripovjednog teksta. Zagreb 1989.
    7. Pogačnik, Jagna (ur.), Prodavaonica tajni. Izbor iz hrvatske fantastične proze. Zagreb, 2001. Str. 545
    8. Pogačnik, Jagna, Backstage. Književne kritike. Zagreb 2003.
    9. Solar, Milivoj Solar: Teorija proze. Zagreb 1989.
    10. Šicel, Miroslav (ur.), Antologija hrvatske kratke priče. Zagreb, 2001. Str. 536
    11. Šimpraga, Dalibor – Štiks, Igor, 22 u hladu. Antologija nove hrvatske proze 90-tih. Zagreb, 1999. Str. 223
    12. Visković, Velimir, Umijeće pripovijedanja. Ogledi o hrvatskoj prozi. Zagreb 2000.
    13. Zima, Zdravko, Prikazi, prikaze. Kritike i eseji. Zagreb, 2003. /Neki prilozi/

    PREDMET: Novija hrvatska književnost
    KOLEGIJ: Hrvatski putopis
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Kolegij uključuje povijesni pregled, žanrovsku, tematsku i stilističku analizu putopisa u novijoj hrvatskoj književnosti. U analizu putopisnih tekstova uključit će se i pogled iz imagološke perspektive, konstrukcija identiteta putopisnog subjekta kao i kolektivnih identiteta, s posebnim osvrtom na konstrukciju kulturnih stereotipa. Putopis između fikcije i fakcije.
    LITERATURA:
    1. Brešić, Vinko, Hrvatski putopisi, Zagreb 1997.
    2. Duda, Dean, Priča i putovanje: hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr. Zagreb 1998.
    3. Pederin Ivan, Hrvatski putopis, Rijeka 2007.
    4. Peter Hulme and Tim Youngs, The Cambridge companion to travel writing. Cambridge 2002.
    5. A.Pratt, Mary Louise, Putopis i transkulturacija : znanost, planetarna svijest, unutrašnjosti, u: Quorum, Zagreb 2001:4, 128-155.

    KOLEGIJ: Hrvatski književni feljton
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Kao rubni žanr koji se s jedne strane naslanja na fikcionalna prozna djela, s druge na dokumentarna i popularna, publicistička ostvarenja, književni je feljton tema koja pruža priliku ne samo za naratološku analizu već i uključivanje rezultata socioloških, kulturoloških i povijesnih istraživanja. Osim toga, neodvojiv od časopisa kao medija i nužno povezan s razvojem nacionalne periodike, feljtonistički diskurs nalaže prilagođavanje pojedinih autorskih stilova i poetika. Predmet kolegija je razvoj feljtona u hrvatskoj književnosti od 19. stoljeća (Vukotinović, Nemčić, Jorgovanić, Šenoa, Kovačić...) i tijekom 20. stoljeća (Matoš, Zagorka, Majer, Ujević, Krklec, Fotez...) do današnjih književnih kolumni i drugih oblika "podlistka" (M. Smoje, I. Mandić, V. Tenžera, I. Aralica, P. Pavličić, M. Jergović, A. Tomić...), potom kritička recepcija koja paralelno prati njegovu praksu.
    LITERATURA:
    1. Bagić, Krešimir, Umijeće osporavanja. Zagreb 1999.
    2. Benjamin, Walter, Pariz Drugog Carstva u Baudelairea. U: Estetički ogledi. Zagreb 1986: 23-99. Prevela Stamać, Truda.
    3. Brešić, Vinko, Čitanje časopisa. Zagreb 2005.
    4. Brešić, Vinko, Teme novije hrvatske književnosti, Zagreb 2001.
    5. Duda, Dean, Priča i putovanje. Zagreb 1998.
    6. Horvat, Josip, Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939. Zagreb 1962; 2003.
    7. Mandić, Igor, Književno (st)ratište. Kritika hrvatske tekstualnosti 1991-97. Zagreb 1998.
    8. Srdoč-Konestra, Ines, Prolegomena proučavanju feljtonistike u listu "Naša sloga". U: "Fluminensia". Rijeka 1/4(1992): 39-44.
    9. Šabić, Marijan, Feljtonistički diskurz i nacionalnointegracijska paradigma. Zagreb 2003.
    10. Šicel, Miroslav, Književna kritika i feljtonistika od Vraza do Šenoe. U: "Forum". Zagreb 42(2003): 4-6, 718-732.
    11. Šojat, Olga, Vukotinovićevi feljtoni i članci: ulomak iz doktorske disertacije "Ljudevit Vukotinović kao književnik". Zagreb 1947.
    12. Tušek-Šimunković, Miroslava, Hrvatska feljtonistika do Šenoe. Zagreb 1986.
    13. Ujević, Tin, Ulomak podlistka protiv podlistka. U: Sabrana djela, sv. XIII. Zagreb 1965: 247-255.

    KOLEGIJ: Hrvatsko pjesništvo od romantizma do “akademskog romantizma”
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Kolegij ima cilj da na prvoj diskutira o književnopovijesnom, stilskoparadigmatskom, svjetonazornom konstituiranju romantizma unutar europskoga kulturnog kruga, na drugoj da problematizira genezu – društvenu, povijesnu, političku i kulturnu, a na trećoj razini – uzimajući paradigmatske primjere (Vraz, Preradović, Mažuranić, Demeter; kasnije Marković) – da detektira poetike, odnosno modele pjesničke prakse i vrste te, uspoređujući ih s ostvarenjima europske romantike, utvrdi paradigmatski “opseg” i hrvatske “specifičnosti”.
    LITERATURA:
    1. Barac, Antun, Hrvatska književnost, I. Književnost ilirizma. Zagreb 1954.
    2. Fancev, Franjo, Dokumenti za naše podrijetlo hrvatskog preporoda. U: “Građa” JAZU. Zagreb 12/1933.
    3. Fancev, Franjo, Hrvatski ilirski pokret jest naš autohtoni pokret. U: "Hrvatsko kolo". Zagreb 1935: 3-58.
    4. Flaker, Aleksandar; Škreb, Zdenko, Stilovi i razdoblja. Zagreb 1964.
    5. Flaker, Aleksandar; Pranjić, Krunoslav (ur.), Hrvatska književnost prema evropskim književnostima. Zagreb 1970.
    6. Frangeš, Ivo, Povijest hrvatske književnosti. Zagreb 1987.
    7. Gudel, Vladimir, Stogodišnjica hrvatskog preporoda. Zagreb 1936.
    8. Jelčić, Dubravko, Hrvatski romantizam. Zagreb 2002.
    9. Ježić, Slavko, Hrvatski preporod. Zagreb 1944.
    10. Ravlić, Jakša, Hrvatski narodni preporod. I. i II. PSHK 28/29. Zagreb 1965.
    11. Šicel, Miroslav, Riznica ilirska. Zagreb 1985.
    12. Šidak, Jaroslav, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret. Zagreb 1988.

    KOLEGIJ: Hrvatsko pjesništvo od simbolizma do novosimbolizma
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

    OPIS: Kolegij obuhvaća razdoblje od hrvatske moderne do tridesetih godina 20. st., tj. modernističke “izme”, simbolizam, impresionizam i secesionizam te sutonsko i kršćansko-idealističko pjesništvo, tumači poetičke čimbnike te ih “provjerava” na pjesničkom korpusu i omjerava s europskim kontekstom. Upućuje također i na “nastavak” toga pjesništva u mladoliričkom novosimbolizmu (1914-30) utvrđujući razlike i posebnosti, posebice poetičke nazore, kulturalnu i svjetonazornu matricu toga pjesništva.
    LITERATURA:
    1. Barac, Antun, Rasprave i kritike. Beograd 1964.
    2. Batušić, Nikola; Kravar, Zoran; Žmegač, Viktor, Književni protusvjetovi. Zagreb 2001.
    3. Bowra, Cecil Maurice, The Heritage of Symbolis. London 1943; Nasleđe simbolizma. Beograd 1970. Preveo Puvačić, Dušan.
    4. Frangeš, Ivo, Povijest hrvatske književnosti. Zagreb 1987.
    5. Gross, Mirjana, Nacionalne ideje studentske omladine uoči I. sv. rata. U: "Historijski zbornik", XXI-XXII. Zagreb 1968-69: 75-140.
    6. Kravar, Zoran, Antimodernizam. Zagreb 1993.
    7. Marjanović, Milan, Savremena Hrvatska. Beograd 1913.
    8. Marjanović, Milan, Hrvatska moderna. I. i II. Zagreb 1951.
    9. Milanja, Cvjetko, Novosimbolizam / Dijalektalno pjesništvo, Zagreb 2008.
    10. Šicel, Miroslav, Povijest hrvatske književnosti. Književnost moderne. Zagreb 1978.
    11. Zaninović, Vice, Mlada hrvatska uoči I. sv .rata. U: "Historijski zbornik". Zagreb XI-XII/1958-59: 65-104.
    12. Žmegač, Viktor, Duh impresionizma i secesije. Zagreb 1997.
    13. Wiesner, Ljubo (ur.), Hrvatska mlada lirika. Zagreb 1914; pretisak, Zagreb 1980.

    KOLEGIJ: Ekspresionističko pjesništvo
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Kolegij ima zadatak opisati značajke i “kontradikcije” ekspozitornih tekstova (Donadini, A. B. Šimić, Krleža) hrvatskog ekspresionizma, ekspresionizam kao dugo proskribirano “mjesto” hrvatske književnosti, potom glavne stilskopardigmatske i poetičke česti pjesništva hrvatskog ekspresionizma, njegov europski kontekst i poticaj, njegovu “vezanost” za slikarstvo, a s obzirom na ničeovsku središnju egocentričku poziciju lirskog subjekta njegov patos i socijalnu sućut, ekspresionizam je motriti kao posljednju totalitetnu matricu koja je imala ambicije projicirati se od filozofije života do umjetničkih uradaka.
    LITERATURA:
    1. Eskpresionizam i hrvatska književnosti. U: "Kritika". Zagreb 3/1969.
    2. Flaker, Aleksandar, Poetika osporavanja. Zagreb 1982.
    3. Flaker, Aleksandar, Nomadi ljepote. Zagreb 1986.
    4. Ivanišin, Nikola, Fenomen književnog ekspresionizma. Zagreb 1990.
    5. Maraković, Ljubomir; Bogner, Josip, Rasprave i kritike. Zagreb 1997.
    6. Milanja, Cvjetko, Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma. Zagreb 2000.
    7. Milanja, Cvjetko, Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma. Panorama pjesništva. Zagreb 2002.
    8. Milanja, Cvjetko (ur.), Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. Zagreb 2002.
    9. Žmegač, Viktor, Težište modernizma. Zagreb 1986.

    KOLEGIJ: Hrvatska književna avangarda
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Kolegij se bavi književnopovijesnim fenomenom avangarde u hrvatskoj književnosti i književnoj historiografiji. Na odabranim primjerima razmatrat će se poetika i žanrovski sistem hrvatske književne avangarde, njezini različiti pravci i smjerovi (ekspresionizam, futurizam, dadaizam), glavni predstavnici i preteče te njihov odnos prema avangardi (Kamov, Donadini, Šimić, Krleža, Cesarec, Andrić, Ujević itd.), formiranje književne ljevice i osporavanje simboličkih vrijednosti građanskoga društva (Krleža, Cesarec), časopisna produkcija (Kokot, Vijavica, Juriš, Plamen, Književna republika), odnos avangardne umjetnosti prema tradiciji, odnos književne i likovne avangarde, pisci onkraj avangardnih strujanja (Sudeta, Poljak, Sabić) kao i europski kontekst naznačenih fenomena.
    LITERATURA:
    1. Batušić, Nikola; Kravar, Zoran; Žmegač, Viktor: Književni protusvjetovi. Zagreb 2002.
    2. Bürger, Peter, Theorie der Avangarde. Frankfurt am Main 1974.
    3. Ekspresionizam i hrvatska književnost. U: "Kritika". Zagreb 3/1969.
    4. Flaker, Aleksandar, Poetika osporavanja. Zagreb 1984.
    5. Flaker, Aleksandar, Stilske formacije. Zagreb 1976.
    6. Frangeš, Ivo, Matoš, Vidrić, Krleža. Zagreb 1974.
    7. Ivanšin, Nikola, Fenomen ekspresionizma u hrvatskoj književnosti. Zagreb 1990.
    8. Lasić, Stanko, Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži. Zagreb 1989-1993.
    9. Lasić, Stanko, Sukob na književnoj ljevici. Zagreb 1970.
    10. Milanja, Cvjetko, Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma. Zagreb 2000.
    11. Milanja, Cvjetko (ur.), Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. Zagreb 2002.
    12. Poggioli, Renato, Teorija avangardne umetnosti, Beograd 1975. Prevela Janičijević, Jasna.
    13. Slabinac, Gordana, Hrvatska književna avangarda. Zagreb 1988.
    14. Šicel, Miroslav, Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti. Zagreb 1972.

    KOLEGIJ: Hrvatska emigrantska književnost
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni,diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Kolegij se bavi književnopovijesnim i teorijsko-metodološkim aspektom studija hrvatske književnosti nastale u emigraciji od 1945. do 1990. godine. Raščlanjuju se operativni termini književnosti u iseljeništvu, književnosti u dijaspori i književnosti između dvije domovine, odnosno emigrantska književnost i egzil-literatura, te utvrđuju psihološki, socio-politički, kulturni i literarni kriteriji pristupa i tumačenja korpusa. Posebna se pažnja posvećuje utvrđivanju žanrovske slike emigrantske književnosti te njezina odnosa prema matičnoj i prema književnosti i kulturi zemlje primateljice. Imajući u vidu srodne fenomene u ostalim nacionalnim literaturama (npr. u židovskoj, njemačkoj, poljskoj, irskoj, ruskoj i dr.) te njihova istraživačka iskustva, kritički se raščlanjuju dosadašnji postupci i rezultati u našoj kritici i historiografiji.
    LITERATURA:
    1. Adorno, W. Theodor: Pitanja intelektualnoj emigraciji; preveo s njemačkoga Kiril Miladinov, "Tvrđa", 2000: 1-2 , 35-39
    2. Biti, Vladimir: Pojmovnik suvremene književne teorije, (Pojmovi hegemonija, ideologija, postkolonijalna teorija). Zagreb 2000.
    3. Blažetin, Stjepan: Književnost Hrvata u Mađarskoj od 1918. do danas. Osijek 1998.
    4. Brešić, Vinko: Hrvatska emigrantska književnost (1945 – 1990), u: Teme Novije hrvatske književnosti. Zagreb 2001: 179-212
    5. Grubišić, Vinko: Hrvatska književnost u egzilu. München-Barcelona 1990.
    6. Lasić, Stanko: Miroslav Krleža i Nezavisna Država Hrvatska (10. 4. 1941. –8. 5. 1945). Zagreb 1989.
    7. Lukšić, Irena (prir.): Egzil, emigracija: novi kontekst. Zagreb 2002.
    8. Oraić-Tolić, Dubravka: Kulturni stereotipi i moderna nacija. "Forum", 2003: 4-6, 453-479.
    9. Said, Edward: Intelektualni egzil: izgnanici i marginalci. "Tvrđa", 2000: 1-2, 25-32. Preveo s engleskoga Dejan Kršić.
    10. Škvorc, Boris, Australski Hrvati: mitovi i stvarnost. Zagreb 2005.
    11. Žmegač, Viktor: Književno stvaralaštvo i povijest društva. Zagreb 1976.

    KOLEGIJ: Ironija, humor i satira u hrvatskoj književnosti
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Autori koji su otvorenije podupirali humor i komično (npr. Nemčić, Šenoa, Jurković, Korajac) upućivali su na naglašenije osamostaljivanje književnog polja koje će se prvenstveno baviti "realističkom" razinom iskustva. Aktualiziranje ključnih pitanja nacionalne politike – od ilirizma i apsolutizma, preko Starčevićevih pravaša do modernističkog pokreta – otvarala su prostore izravnijega dijaloga sa stvarnošću i unutar njega različitim oblicima ne samo ironiziranja, već i naknadnih tumačenja teksta. Kolegij se bavi žanrovski raznovrsnim tekstovima i njihovim ironijskim elementima na razini strukture i tekstualnih strategija, odnosno na razini modusa (N. Frye).
    LITERATURA:
    1. Barbert, Fredrick (ur.), Romantic Irony. Budapest 1988.
    2. Behler, Ernst, Irony and Discourse od Modernity. Seattle 1990.
    3. Beker, Miroslav, Povijest književnih teorija. Zagreb 1980.
    4. Benčić, Živa; Fališevac, Dunja (ur.), Tropi i figure. Zagreb 1995.
    5. Bergson, Henri, Smijeh: Esej o značenju komičnog. Zagreb 1987. Prevela Brlečić, Bosiljka.
    6. Biti, Vladimir, Interes pripovjednog teksta. Zagreb 1987.
    7. Booth, Wayne, A Rethoric of Irony. Chicago 1974.
    8. Dukat, Vladoje, O našim humoristima: Antunu Nemčiću, Janku Jurkoviću i Vilimu Korajcu. Zagreb 1913.
    9. Eco, Umberto, Između laži i ironije. Zagreb 2004. Prevela Kovač, Ita.
    10. Elliott, Robert C., The Power of Satire: Magic, Ritual. Princeton 1996: 257-292.
    11. Falk, Colin, Myth, Truth and Literatur. London 1994.
    12. Frye, Nohrtrop, Anatomija kritike. Zagreb 1979. Prevela Gračan, Giga.
    13. Furst, Lilian R., Fictions of Romantic Irony. Cambridge. Massachusetts 1984: 1-48; 225-241.
    14. Ironija. [Tematski broj],"Republika" br. 5, Zagreb 1982.
    15. Man, Paul de, Allegories od Reding. New Haven 1979.
    16. Propp, Vladimir J., Problemi komike i smeha. Novi Sad 1984. Preveo Kosanović, Bogdan.

    KOLEGIJ: Oblikovanje identiteta u književnosti hrvatskog romantizma
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Na primjerima autorski i žanrovski raznovrsnih tekstova cilj je kolegija pokazat kako različite društvene strategije, odnosno kanoni morala i vjerodostojnosti utječu na diskurzivne prakse novije hrvatske književnosti tijekom njezina preporodnoga razdoblja i pri tom oblikuju kolektivni i pojedinačni identitet. Opisi lokaliteta, oblikovanje likova i radnje pokazuju mehanizme koji reflektiraju proces uspostavljanja nacionalne pripadnosti i, povezano s time, katalogiziranja poželjnih rodnih i socijalnih atributa te sankcioniranja nepoželjnih zastranjenja ("tuđinštine"). Pripadnost svome i definiranje vlastitog i istog (jezik, povijest, prostor) teče paralelno s isključivanjem drugoga, drugačijega i stranog koje je predstavljeno kao prijetnja vlastitosti. Identiteti koji se diskurzivnim praksama stvaraju u ovo vrijeme bivaju predstavljeni kao trajno nasljeđe izgubljene, sada oživljene, "slavne prošlosti".
    LITERATURA:
    1. Anderson, Benedict, Nacija: zamišljena zajednica. Razmatranja o porijeklu i širenju nacionalizma. Zagreb 1990. Prevele Čengić, Nata i Pavlović, Nataša.
    2. Barac, Antun, Hrvatska književnost od preporoda do stvaranja Jugoslavije I: Ilirizam, Zagreb, 1954.
    3. Barac, Antun, Hrvatska novela do Šenoine smrti. Rad JAZU, knj. 290. Zagreb 1952.
    4. Brešić,Vinko, Autobiografije hrvatskih pisaca, Zagreb 1996.
    5. Brešić, Vinko, Čitanje časoisa, Zagreb 2005.
    6. Brešić, Vinko, Novija hrvatska književnost. Zagreb 1994.
    7. Detoni-Dujmić, Dunja, Ljepša polovica književnosti. Zagreb 1998.
    8. Duda, Dean (ur.), Politika teorije, Zagreb 2006.
    9. Gross, Mirjana, Povijest pravaške ideologije. Zagreb 1973.
    10. Jambrešić Kirin, Renata; Škokić, Tea (ur.), Između roda i naroda. Zagreb 2004.
    11. Jelčić, Dubravko, Hrvatski književni romantizam, Zagreb 2002.
    12. Larsen, Sven Erik, Krajolik, identitet i književnosti. U: "Glasje". Zadar 9/1998: 87-101.
    13. Lauer, Reinhard, Poetika i ideologija. Beograd 1987.
    14. Milanja, Cvjetko (ur.), Autor, pripovjedač, lik. Osijek 2000.
    15. Smyth, Anthony D., Nacionalizam i modernizam, Zagreb, 2003.
    16. Stančić, Nikša, Gajeva pjesma "Još Horvatska ni propala" iz 1832-33. Ideologija Ljudevita Gaja u pripremnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda. Zagreb 1989.
    17. Živančević, Milorad; Frangeš, Ivo, Ilirizam, Realizam, Zagreb 1975.

    KOLEGIJ: Elitno i popularno u novijoj hrvatskoj književnosti
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
    UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
    OPIS: Kolegij će se baviti promišljanjem opreke elitno i popularno unutar novije hrvatske književnosti kao jedne od najvećih binarnih opreka znanosti o književnosti. Problemi o kojima će se raspravljati na kolegiju obuhvaćat će: konstrukciju kanona novije hrvatske književnosti, pomno čitanje srodnih tekstova različito pozicioniranih pisaca u instituciji književnog polja (paralelno čitanje povijesnih romana Augusta Šenoe i Marije Jurić Zagorke); kanonski pisci i popularno (Miroslav Krleža, Milan Begović, Ranko Marinković) sve do postmodernističkog brisanja granice između diskursa elitne i popularne kulture (Pavličić, Ugrešić, Tribuson, suvremena književnost u medijima i sl.).
    LITERATURA:
    1. Easthope, Antony (1996) : Literary into cultural studies, London ; New York : Routledge
    2. Goodall, Peter (1995): High Culture, Popular Culture. The long debate, St Leonards: Allen & Unwin Pty Ltd.
    3. Nemec, Krešimir (2006): Od feljtonskih romana i ''sveščića'' do sapunica i Big Brothera, u: Raslojavanje jezika i književnosti. Zbornik radova XXXIV. Seminara Zagrebačke slavističke škole, FF press, Zagreb, str. 143-159.
    4. Slapšak, Svetlana prir.: Trivijalna književnost, SIC & Institut za književnost i umetnost, Beograd, 1987
    5. Solar, Milivoj: Laka i teška književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
    6. Žmegač, Viktor: O kritičkom pristupu trivijalnoj književnosti u: Umjetnost riječi, 17, 1973., str. 75 – 88.

    KOLEGIJ: Potrošačka kultura i novija hrvatska književnost
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, prediplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
    UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
    OPIS: Kolegij će se baviti odnosom potrošačke kulture i žanrovski različitih tekstova novije hrvatske književnosti, imajući u vidu ključn proučavanju ove problematike (Bowlby, Lindner, Stoneley i dr.). Analizirat će se teme i motivi potrošačke kulture kao što su shopping, potrošačke centri, reklame u odabranim tekstovima novije hrvatske književnosti (Krleža, Marinković, Ugrešić, Zajec, Perišić, Vidić i dr.). S druge strane nastojat ispituje se funkcioniranje književnosti na tržištu kroz načine njezine robne prezentacije pri čemu će se polje književne analize proširiti i na analizu paratekstulanih (Genette) elementa književnosti kao što su reklamiranje književnosti, vizualni identitet knjige (dizajn naslovnice) i tekstovi o književnosti u službi njezine neposredne ili posredne prezentacije (kritike, predgovori, pogovori, intervjui s piscima itd.)
    LITERATURA:
    1. Bagić, Krešimir (2006): Figurativnost reklamnog diskurza u: Isti ur.: Raslojavanje jezika i književnosti. Zbornik radova XXXIV. Seminara Zagrebačke slavističke škole, FF press, Zagreb, str. 81-95.
    2. Bošnjak, Branimir (ur.), Medij hrvatske književnosti 20. st. Zagreb 2004.
    3. Bowbly, Rachel (1985) Just Looking. Consumer Culture in Dreiser, Gissing and Zola. London: Methuen & Co., London
    4. Genette, Gerard (1997): Paratexts: thresholds of interpretation, New York, Melbourne, Cambrdige: Cambridge University Press.
    5. Grdešić, Maša (2007): Popularna ženska književnost i shopping : predodžbe ženskih žanrova u Gospođi Bovary i Tri kavaljera frajle Melanije u: Pavlović, Cvijeta i Glunčić-Bužančić, Vinka, ur.: Komparativna povijest hrvatske književnosti : zbornik radova IX. (Hrvatska književnost XX. stoljeća u prijevodima: emisija i recepcija) sa znanstvenog skupa održanog 21. i 22. rujna 2006. godine u Splitu, Književni krug Split: Split, str. 247-280.
    6. Lindner, Christoph (2003): Fictions of Commodity Culture. From Victorian to the Postmodern, Burlington: Ashgate Publishing

    KOLEGIJ: Hrvatska književna topografija
    ECTS: 4 boda
    JEZIK: hrvatski
    TRAJANJE: 1 semestar
    STATUS: izborni, diplomski studij
    OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
    UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
    PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
    OPIS: Jedno od ključnih obilježja hrvatske kulture i književnosti je njezin naglašeni regionalizam koji se kao posljedica prostornih značajki određuju ne samo nekog pisca i njegovu stvaralačku metodu, već generira jake regionalne identitete te bitno utječe na disperzivan, odnosno policentričan karakter nacionalne kulture i na nestabilni kontinuitet njezine književne matice. Kolegij prati način i oblike na koji se lokalni kronotopi upisuju u književni diskurs, te razlažu posljedice u znanstvenome proučavanju hrvatskoga književnog regionalizma i u konstituiranju osobite hrvatske književne topografije. Posebna se pažnja posvećuje fenomenima novoga regionalizma kao svojevrsnome odgovoru na aktualne procese globalizacije.
    LITERATURA:
    1. Barac, Antun: Književnost i narod. Zagreb 1941.
    2. Brešić, Vinko: Slavonska književnost i novi regionalizam. Osijek 2004.
    3. Marcus, E. Georg – Fischer, M. J. Michael, Antroplogija kao kriterij kulture. Zagreb 2003.
    4. Marijanović, Stanislav (ur.): Književni Osijek. Osijek 1996.
    5. Hrvatska kultura u ozračju Sredozemlja /Mediterana. "Dubrovnik", 1995:6, 41-45
    6. Milanja, Cvjetko (ur.), Autor, pripovjedač, lik. Osijek 1999.
    7. Milanja, Cvjetko, Novosimbolizam – Dijalektalno pjesništvo, Zagerb 2008.
    8. Pavličić, Pavao, Hrvatska književnost svjevera i juga, Zbornik Zagrebačke slavističke škole. Zagreb 2004: 115-120
    9. Prpić, Tomislav, Književni regionalizam u Hrvata. Zagreb 1936.
    10. Slamnig, Ivan: Mediteranski položaj i sjevernjačke vizije Hrvata, u knjizi: Sedam pristupa pjesmi. Rijeka 1986: 11-18.
    11. Sorel, Sanjin, Mediteranizam tijela. Zagreb 2003.
    12. Vratović, Vladimir: Mediteranska konstanta u književnoj kulturi hrvatskoj, u: Hrvatski latinizam i rimska književnosti. Zagreb 1989: 155-168

    KOLEGIJ: Hrvatska autobiogr
    _________________
    .
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:13    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

KOLEGIJ: Hrvatska autobiografija
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij se bavi teorijskim, povijesnim i metodološkim aspektima studija autobiografije, tj. tekstualnom proizvodnjom subjekta, odnosom privatnoga i javnoga te društvenim i diskurzivnim strategijama koje u tome sudjeluju. Raščlanjuje se pojam autobiografije prema modernim teorijama o autobiografiji kao diskursu, žanru, ugovoru, apelu ili aktu te pokušava utvrditi status autobiografskih tekstova među ostalim, posebice srodnim tekstovima (biografija, memoari, dnevnik), kao i tipologija njezinih pojavnih oblika. Potom se daje sažeti pregled protopovijesti hrvatske autobiografije, tj. autobiografskih tekstova na hrvatskome jeziku u hrvatskoj kulturi i književnosti od prvih pojava u 15. stoljeću do sredine 19. stoljeća, potom i njezine povijesti unutar modela novije hrvatske književnosti kada i autobiografija, paralelno s ostalim oblicima, uspostavlja svoj kontinuitet, usložnjavala književnu diskurzivnu praksu, da bi osamdesetih i devedesetih godina 20. st. doživjela ekspanziju i ujedno prvu ozbiljniju kritičku verifikaciju.
LITERATURA:
1. Bogišić, Vlaho (ur.), Autobiografija. U: "Kolo". Zagreb 3/9(1999): 227-260
2. Brešić, Vinko (ur.), Autobiographies by Croatian Writers. Dubrovnik – Zagreb 1992.
3. Brešić, Vinko (ur.), Autobiografije hrvatskih pisca. Zagreb 1997.
4. Ivić, Nenad; Zlatar, Andrea (ur.), Tema: autobiografija, taj nemogući žanr. U: "Gordogan". Zagreb 43-44/ 1998.
5. Lecarme, Jacques, Autobiografije i memoari. U: "Književna revija". Osijek 1-2/42(2002): 3-31. Prevela Šojat, Ivana.
6. Medarić, Maša (ur.), Autotematizacija u književnosti. Zagreb 1996.
7. Milanja, Cvjetko (ur.), Autor, pripovjedač, lik. Osijek 2000.
8. Oraić-Tolić, Dubravka; Žmegač, Viktor (ur.), Intertekstualnost & autoreferencijalnost. Zagreb 1993.
9. Sablić-Tomić, Helena, Intimno i javno. Modeli suvremene hrvatske autobiografske proze. Zagreb 2002.
10. Velčić, Mirna, Otisak priče. Intertekstualno proučavanje autobiografije. Zagreb 1991.
11. Zlatar, Andrea, Autobiografija u Hrvatskoj. Zagreb 1998.
12. Zlatar, Andrea, Ispovijest i životopis – srednjovjekovna autobiografija. Zagreb 2000.


KOLEGIJ: Struktura književnoga djela Miroslava Krleže
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij ima cilj da na temelju izabranih tekstova upozna studente sa strukturom, poetikom te recepcijom djela moderatora hrvatske književne scene prve polovice 20. stoljeća kao i implikacijama Krležine paradigmatske, nerijetko arbitražne i ambivalentne uloge na status i strukturu nacionalne književnosti i kulture tijekom njezina modernizma.
LITERATURA:
1. Zbornik o Miroslavu Krleži. Zagreb, 1964.
2. Miroslav Krleža 1973. Zagreb 1973.
3. Panorama pogleda, pojava i pojmova, 1-5. Zagreb 1975.
4. Krležiana, I-II. Zagreb 1994-1999.
5. Bibliografija Miroslava Krleže. Zagreb 1999.
6. Bagić, Krešimir: Umijeće osporavanja. Polemički stilovi A. G. Matoša i M. Krleže. Zagreb, 1999.
7. Brešić, Vinko: Teatar dramske fantazije, u: Novija hrvatska književnost. Zagreb 1994.
8. Brešić, Vinko: Hrvatski putopis. Zagreb 1996, 1997.
9. Flaker, Aleksandar: Poetika osporavanja. Zagreb, 1982.
10. Engelsfeld, Mladen: Interpretacija Krležina romana Povratak Filipa Latinovicza. Zagreb 1875.
11. Frangeš, Ivo: Matoš – Vidrić – Krleža. Zagreb 1974.
12. Jan Wierzbicki: Miroslav Krleža. Zagreb 1980.
13. Kravar, Zoran: Poezija Miroslava Krleže. "Dubrovnik", br. 6, Dubrovnik 1994.
14. Lasić, Stanko: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I-VI, Zagreb 1989-1993.
15. Lasić, Stanko: Mladi Krleža i njegovi kritičari. Zagreb 1987.
16. Lisac, Josip: Balade Petrice Kerempuha i hrvatska književna tradicija. "Forum", br. 9, Zagreb 1988.
17. Milanja, Cvjetko: Lirika Miroslava Krleže. "Republika", br. 9-10, Zagreb 1987.
18. Milanja, Cvjetko: Hrvatski roman 1945-1990. Zagreb 1996.
19. Nemec, Krešimir: Povijest hrvatskog romana, II, 1900-1945. Zagreb 1998.
20. Vončina, Josip: Korijeni Krležina Kerempuha. Zagreb 1991.
21. Žmegač, Viktor: Krležini evropski obzori. Zagreb 1986.

KOLEGIJ: Modeli hrvatskog romana 1945-2000.
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij se bavi poetičkim opisom najvažnijih modela i praksi poratne hrvatske romaneskne produkcije. Na odabranim primjerima analizirat će se socrealistički model (Barković, Šinko), egzistencijalistički model (Desnica, Novak, Šoljan, Špoljar), neoavangardni model (Stojević, Ladan, Miloš), jeans proza (Majdak, Majetić, Glumac), historiografska fikcija (Aralica, Fabrio, Šehović), fantastični model (Pavličić, Tribuson, Barbieri), “žensko pismo” (Vrkljan, Drakulić, Ugrešić). Interpretirat će se i različite varijante popularnog i trivijalnog romana.
LITERATURA:
1. Calinescu, Matei, Lica moderniteta: avangarda, dekadencija, kič. Zagreb 1986.
2. Culler, Jonathan, O dekonstrukciji. Zagreb 1991.
3. Flaker, Aleksandar, Proza u trapericama. Zagreb 1980.
4. Hutcheon, Linda, A Poetics of Postmodernism. New York – London 1988.
5. Lasić, Stanko, Problemi narativne strukture. Zagreb 1977.
6. Lodge, David, Načini modernog pisanja. Zagreb 1988.
7. McHale, Brian, Postmodernist Fiction. London – New York 1996.
8. Milanja, Cvjetko, Hrvatski roman 1945.-1990. Zagreb 1996.
9. Milanja, Cvjetko, Slijepe pjege postmodernizma. Zagreb 1996.
10. Milanja, Cvjetko (ur.), Autor, pripovjedač, lik. Osijek 2000.
11. Nemec, Krešimir, Der kroatische Roman der achtziger Jahre. Zagreb 1990.
12. Nemec, Krešimir, Mogućnosti tumačenja. Zagreb 2000.
13. Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine. Zagreb 2003.
14. Oraić Tolić, Dubravka, Paradigme 20. stoljeća. Zagreb 1996.
15. Pavičić, Jurica, Hrvatski fantastičari. Zagreb 2000.
16. Peleš, Gajo, Tumačenje romana. Zagreb 1999.
17. Solar, Milivoj, Laka i teška književnost. Zagreb 1995.
18. Visković, Velimir, Mlada proza. Zagreb 1983.
19. Wallace, Martin, Recent Theories of Narrative. Ithaca – London 1986.
20. Žmegač, Viktor, Povijesna poetika romana. Zagreb 1991.

KOLEGIJ: Hrvatski krimić
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij se bavi pojavom kriminalističkog romanu u hrvatskoj književnosti, uspostavljanjem njegove tradicije, tipologijom, važnijim autorima i djelima, recepcijom te odjecima u domaćoj književnoj znanosti. Posebna pažnja posvećuje se socijalnome i političkome kontekstu te statusu i morfologiji krimića u nekoliko njegovih naraštaja – prvoga, u ranokomunističkom društvu "bez kriminala" 50-tih i 60-tih godina (A. Šoljan, M. Nikolić, I. Raos, B. Belan, N. Brixy), drugoga, u kasnokomunističkome sustavu 70. i 80-tih godina (P. Pavličić, G. Tribuson i Lj. Bauer) te u trećem, tranzicijskom, odnosno postranzicijskom društvu na prijelazu 20. i 21. stoljeća u kojemu se brišu dotadašnje ideološki postavljene barijere između domaće zbilje i žanra krimića (J. Pavičić, I. Brešan, I. Vrkljan, R. Naprta).
LITERATURA:
1. Brešić, Vinko, Novija hrvatska književnost. Zagreb 1994.
2. Brešić, Vinko, Der kroatische Kriminalroman. U: Lexikon der Kriminalliteratur (ur. Walter, K. P.). Meitingen 3/2004: 1-17.
3. Car-Mihec, Andrijana, Krimi radio-drama. U: Zbornik radova o radiodramskom stvaralaštvu (ur. Bošnjak, Branimir). Zagreb 2004: 133-144.
4. Juričić, Antonio, Povijest i poetika hrvatskog kriminalističkog romana. U: Medij(i) hrvatske književnosti 20. stoljeća (ur. Bošnjak, Branimir). Zagreb 2004: 231-236
5. Lasić, Stanko, Poetika kriminalističkog romana. Zagreb 1973.
6. Mandić, Igor, Principi krimića. Beograd 1985.
7. Milanja, Cvjetko, Hrvatski roman 1945-1990. Zagreb 1996.
8. Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana (od 1945. do 2000). Zagreb 2003.
9. Pavličić, Pavao, Sve što znam o krimiću. Beograd 1990.
10. Solar, Milivoj, Laka i teška književnost. Zagreb 1995.
11. Škreb, Zdenko, Književnost i povijesni svijet. Zagreb 1981.
12. Žmegač, Viktor, Književno stvaralaštvo i povijest društva. Zagreb 1976.
13. Župan, Ivica, Mickey Spillane i "gruba škola" krimića. Osijek 1987.

KOLEGIJ: Hrvatsko modernističko i postmodernističko pjesništvo
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij obuhvaća teorijsku elaboraciju problema modernističko-postmodernističkoga prijeloma iz filozofske (Lyotard, Vatimo, Derrida, Deleuze, Rorty, Habermas i dr.), kulturološko-sociološke (Lipovetsky, Baudrillard, Foucault, Lash, Bauman i dr.) i književnopovijesne perspektive (Hassan, Hutcheon, McHale, Newman i dr.). Potom se prilazi usporednoj analizi modernističkih i postmodernističkih tekstova (Matoševih, Cesarićevih, Šimićevih, Ujevićevih, Mihalićevih, Slamnigovih, Dragojevićevih, Stojevićevih, Rogić-Nehajevljevih, Makovićevih, Malešovih, Čegecovih, Bagićevih itd.) da bi se pokazala razlika u fakturi samoga pisma i njegovim prikazivačkim taktikama kao i u shvaćanju ideje svijeta, znanja, književnosti, kulture, društva, ideologije, identiteta, morala i sl.
LITERATURA:
1. Derrida, Jacques, O gramatologiji. Sarajevo 1976.
2. Hutcheon, Linda, A poetics of postmodernism, history, theory, fiction. New York/London 1989.
3. Hutcheon, Linda, The Politics of Postmodernism. New York/London 1991.
4. Lyotard, Jean-Francois, Postmoderno stanje. Novi Sad 1989. Prevela Filipović, Frida.
5. Milanja, Cvjetko, Doba razlika. Zagreb 1991.
6. Milanja, Cvjetko, Slijepe pjege postmoderne. Zagreb 1996.
7. Milanja, Cvjetko, Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma. Zagreb 2000.
8. Milanja, Cvjetko, Hrvatsko pjesništvo od 1950-2000. I. dio. Zagreb 2000.
9. Milanja, Cvjetko, Hrvatsko pjesništvo od 1950-2000. II. dio. Zagreb 2001.
10. Milanja, Cvjetko, Hrvatsko pjesništvo od 1950-2000. III. dio. Zagreb 2003.
11. Mrkonjić, Zvonimir, Suvremeno hrvatsko pjesništvo (razdioba). Zagreb 1971.
12. Vattimo, Gianni, Kraj moderne. Zagreb 2000.

KOLEGIJ: Popularna kultura u hrvatskoj prozi nakon 1950.
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij se bavi različitiim vidovima (reprezentacija) popularnog u hrvatskoj prozi nakon 1950. kada zapadnjački impulsi popularne kulture postaju formativno mjesto u izgradnji identiteta juvenalne dobne pozicije. Problematika će biti razmatrana od slojeva popularnog (glazba, film, odijevanje, rituali itd.) kao svojevrsne etnografije kulture upisane u hrvatsku prozu tog razdoblja (proza u trapericama – Majdak, Majetić, Glumac, Kvesić) s njezinim recidivima (Bujić, Vladović, Radaković) i polemičkim reakcijama (Ugrešić) do reprezentacije suvremenih popularnokulturnih formi kapitalizma kao dominantnih strategija u proizvodnji značenja u prozi najmlađe generacije (Zajec, Čarija). Kroz interdisciplinarni pristup bit će analizirani ne samo književni, već i tekstovi popularne kulture kao i dokumenti svakodnevice naznačenog razdoblja (filmovi, glazba, novinski članci, reklame itd.).
LITERATURA:
1. Baudrillard, Jean, Simulacija i zbilja. Zagreb 2001.
2. Bošnjak, Branimir (ur.), Medij hrvatske književnosti. Zagreb 2004.
3. Chambers, Iain, Popular culture. The metropolitan experience. Methuen, London – New York 1986.
4. Hall, Stuart; Jefferson, Tony, Resistance Through Rituals. Youth Subcultures in Post-War Britain. Birmingham 1976.
5. Duda, Dean, Kulturalni studiji. Ishodišta i problemi. Zagreb 2002.
6. Featherstone, Mike, Consumer Culture & Postmodernism. London 1991.
7. Fiske, John, Popularna kultura. Beograd 2001. Preveo Paunović, Zoran.
8. Flaker, Aleksandar, Proza u trapericama. Zagreb 1983.
9. Grgas, Stipe, Ispisivanje prostora. Čitanje suvremenog američkog romana. Zagreb 2000.
10. Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana III. Zagreb 2003.
11. Perasović, Benjamin, Urbana plemena. Sociologija subkultura u Hrvatskoj. Zagreb 2001.
12. Storey, John, Cultural Theory and Popular Culture. A Reader. Athens 1998.

KOLEGIJ: Psihoanalitičko čitanje hrvatskoga romana
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij prvo daje pregled najvažnijih pojmova frojdovske psihoanalize, lakanovskog lingvističkog obrata u pristupu Freudovu nauku te psihoanalitičke književne kritike pri čemu se pozornost poklanja nekim već potvrđenim čitanjima (Brooks, Felman, Žižek, Bowie, Sedgwick, Bloom i dr.). U nastavku se analizom paradigmatskih romana realizma (Posljednji Stipančići, U noći, U registraturi i dr.), modernizma (Isušena kaljuža, Povratak Filipa Latinovicza, Djeca Božja i dr.) i postmodernizma (Bolja polovica hrabrosti, Polovnjak, Štefica Cvek u raljama života i dr.) obrađuju ovi problemi: utjecaj mehanizama potiskivanja, ponavljanja i vraćanja na oblikovanje naracije, odnos čitanja i žudnje, interpretacije i nesvjesnog, autorstva i moći, zatim raspodjela društvenih uloga zbog prisile simboličkih aparata, prožimanje istine i mita, značenja i njegove jezične odgode i sl. U zaključku se promatra u kojoj mjeri poetičke mijene romaneskne prakse utječu na vlastitu tekstualnu.
LITERATURA:
1. Brooks, Peter, Reading for the Plot: Design and Intention in Narative. Cambridge/London 1992.
2. Ellmann, Maud (ur.), Psychoanalytic Literary Criticism. London/New York 1994.
3. Felman, Shoshana (ur.), Literature and Psychoanalysis: The Question of Reading: Otherwise. Baltimore/London 1982.
4. Biti, Vladimir (ur.): Suvremena teorija pripovijedanja. Zagreb 1992.
5. Freud, Sigmund, The Essentials of Psycho-Analysis. London 1991.
6. Lacan, Jacques, Četiri temeljna pojma psihoanalize. Zagreb 1986.
7. Milanja, Cvjetko, Hrvatski roman 1945.-1990. Zagreb 1996.
8. Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana, I-III, Zagreb 1994-2003.
9. Wright, Elizabeth, Feminism and Psychoanalysis: A Critical Dictionary. Oxford/Cambridge 1992.
10. Wright, Elizabeth, Psychoanalytic Criticism. Cambridge/Oxford 1998.

KOLEGIJ: Sublimno i zazorno u književnosti hrvatske moderne
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij donosi teorijsku elaboraciju problema sublimnog i zazornog iz različitih metodologijskih perspektiva. U obzor ulaze temeljni tekstovi kao što su Kritika moći suđenja Immanuela Kanta te Freudovi eseji Zazorno [Das Unheimmliche] i S onu stranu načela ugode. Posebna se pozornost poklanja suvremenim proučavanjima toga pitanja, npr. u dekonstrukcijskoj kritici (De Man, Derrida), lakanovskoj psihoanalizi (Lacan, Žižek) te suvremenoj filozofiji (Lyotard). Potom se, u drugoj cjelini, istražuje na koji način ambivalentan odnos sublimnog i zazornog povezuje estetička sa spoznajnim i etičkim pitanjima što se ilustrira analizom kanoniziranih proznih, dramskih ili pjesničkih tekstova, primjerice Matoša, Begovića, Livadića, Kamova, Vidrića, Nazora, Nehajeva, Šimunovića i dr.
LITERATURA:
1. Barbarić, Damir (ur.), Fin de siecle Zagreb – Beč. Zagreb 1997.
2. Batušić, Nikola; Kravar, Zoran; Žmegač, Viktor, Književni protusvjetovi. Poglavlja iz hrvatske moderne. Zagreb 2001.
3. Calinescu, Matei, Lica moderniteta, avangarda, dekadencija, kič. Zagreb 1988.
4. Ellison, David, Ethics and Aesthetics in European Modernist Literature: From the Sublime to the Uncanny. Cambridge 2001.
5. Frangeš, Ivo, Povijest hrvatske književnosti. Zagreb, Ljubljana 1987.
6. Freeman, B. Claire, The Feminine Sublime: Gender and Excess in Women’s Fiction. Berkley/Los Angeles/London 1997.
7. Freud, Sigmund, The Uncanny. London 2003
8. Gjurgan, Ljiljana Ina, Mit, nacija i književnost “kraja stoljeća”: Vladimir Nazor i William Butler Yeats. Zagreb 1995.
9. Kravar, Zoran, Antimodernizam. Zagreb 1993.
10. Lyotard, Jean-François, Lessons on the Analytic of the Sublime. Stanford 1994.
11. Marjanović, Milan, Hrvatska moderna, Izbor književne kritike. 1. i 2. knjiga. Zagreb 1951.
12. Royle, Nicholas, The Uncanny. Manchester 2003.
13. Žmegač, Viktor, Duh impresionizma i secesije. Zagreb 1993.
14. Žižek, Slavoj, Sublimni objekt ideologije. Zagreb 2000.

KOLEGIJ: Slika žene u hrvatskoj književnosti 19. i 20. stoljeća
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Slika je žene u hrvatske književnosti dinamična, ona se stalno mijenjala, a te promjene često zrcale društvene tabue, potisnute traume i komplekse, stvorene predrasude i stereotipe pa i neuralgične točke muške fantazije. Hrvatsko je društvo patrijarhalno, a patrijarhalno društvo vidi ženu u sasvim određenim ulogama. I kod nas se može govoriti o tzv. spolnoj asimetriji, tj. o mizoginiji i potčinjenosti žena u monocentričnom društvu. Kolegij problematizira različite vidove re/prezentacije žene u hrvatskoj književnostiu rasponu od arhetipskih slika kod u djelima Šenoe, Kumičića ili Tomića (kućni anđeo, fatalna žena), preko složenijih psiholoških razrada u djelima Begovića ili Krleže, do samosvjesnih ženskih subjekata u predstavnica tzv. ženskog pisma (Ugrešić, Drakulić, Vrkljan, Drndić).
LITERATURA:
1. Beauvoir, Simone de, The Second Sex. Harmondsworth 1972.
2. Butler, Judith, Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity. London – New York 1990.
3. Detoni Dujmić, Dunja, Ljepša polovica književnosti. Zagreb 1998.
4. Ellmann, Mary, Thinking about Women. New York 1968.
5. Millett, Kate, Sexual Politics. London 1977.
6. Moi, Toril, Sexual/Textual Politics. London – New York 2003.
7. Pateman, Carole, Spolni ugovor. Zagreb 2000.
8. Weigel, Sigrid, Die Stimme der Medusa. Reinbek 1989.

KOLEGIJ: Urbani prostor: od realizma do postmodernizma
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij se bavi problematikom reprezentacije urbanog prostora i njegove simboličke vrijednosti na odabranim primjerima iz hrvatske književnosti 19., 20. i 21. st. Unutar kolegija bit će razmatran kulturno-povijesni i sociološki fenomen urbaniteta artikuliranog kroz različite književne diskurse od realizma do postmodernizma. Teme obuhvaćene kolegijem obuhvatit će različite probleme, poput: opreka urbani – ruralni prostor (A. Kovačić, Kolar, I. G. Kovačić), grad kao formativno mjesto dekadentnih književnih likova (Novak, Nehajev, Kamov, Matoš, Gjalski, Leskovar), modernizam i urbanitet (Krleža, Krklec, Šimić, Cesarec), urbana svakodnevica premrežena medijskim slikovljem i popularnim praksama (Perišić, Radaković, Popović).
LITERATURA:
1. Benjamin, Walter, Estetički ogledi. Zagreb 1986.
2. Certeau, Michel de, Invencija svakodnevice. Zagreb 2003.
3. Chambers, Iain, Popular Culture. The Metropolitan Experience. Methuen, London and New York 1986.
4. Flaker, Aleksandar, Proza u trapericama. Zagreb 1983.
5. Flaker, Aleksandar, Ulica: novi mit avangarde. Majakovski, Hljebnikov, Krleža. U: "Republika" 1-2/1987: 34-44
6. Foucault, Michel, O drugim prostorima. U: "Glasje". Zadar 6/1996: 8-14. Preveo Grgas, Stipe.
7. Jayne, M.C.; Watts, A.C. (ed.), Literature and the Urban Experience: Essays on the City and Literature. New Brunswick 1981.
8. Meckseper, Cord; Schraut, Elizabeth: Die Stadt in der Literatur. Göttingen 1983.
9. Miles, Malcolm & Borden, Iain & Hall, Tim (ed.), City Cultures Reader. London 2000.
10. Perasović, Benjamin, Urbana plemena. Sociologija subkultura u Hrvatskoj. Zagreb 2001.
11. Peters, Uwe, Literatur und Stadt. Konstanz 1983.
12. Pike, Burton, The Image of the City in Modern Literature. Princeton 1981.
13. Žmegač, Viktor, Grad kao poprište duševnih kriza. U: Batušić, Nikola; Kravar, Zoran; Žmegač, Viktor, Književni protusvjetovi. Poglavlja iz hrvatske moderne. Zagreb 2002: 61-79.

KOLEGIJ: Hrvatski SF
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Na kolegiju bi se proučavao razvoj i generiranje žanra znanstvene fantastike te njegovih primjera u hrvatskoj književnosti, počevši od prvih naznaka u motivima hrvatskih klasika (V. Novak, V. Nazor, F. Galović, Zagorka …) do realizacije toga žanra u deklariranih pisaca i teoretičara domaćeg SF-a (P. Raos, D. Macan, T. Jambrišak…). Osim književnopovijesnog pregleda, kolegij bi otvorio i široku problematiku klasifikacije znanstveno-fantastičnih podžanrova (military, fantasy, horori, alternativna povijest…).
LITERATURA:
1. Benini, Milena: Zar vam nije dosta to što ste žene? (Žene u hrvatskom SF-u), Ubiq, 1, 2007.
2. Fribec Jakobović, Slavica; Grdešić, Maša (ur.), Neznana junakinja. Nova čitanja Zagorke, Zagreb 2008.
3. Gilić, Nikica: Filmska fantastika i znanstvena fantastika u kontekstu teorije žanra, Ubiq, 2, 2008.
4. Mihaljević, Nikica, Kome još treba Milan Šufflay? (Neka zapažanja uz recepciju prvoga hrvatskoga znanstvenofantastičnog romana Na Pacifiku god. 2255. Milana Šufflaya), Ubiq, 1, 2007.
5. Prodanović, Živko, Građa za bibliografiju hrvatske znanstvene fantastike do 1945. godine, Ubiq, 1, 2007.
6. Šakić, Tomislav; Žiljak, Aleksandar (ur.), Ad astra, Zagreb 2006.

KOLEGIJ: Intermedijalnost u novijoj hrvatskoj književnosti
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kao i ostale književnosti, tako je i hrvatsku, na pojedinim njezinim primjerima, moguće promatrati u svjetlu intermedijalnih odnosa. Osobito je narativne književne žanrove moguće preobraziti u neknjiževne medije. Na kolegiju bi se proučavali uvjeti i posljedice preobrazbe stanovite književne činjenice u neki drugi neknjiževni žanr (film, serija, strip, internet…). Taj aspekt medijske kulture proučavao bi se kroz ostvarene adaptacije hrvatskih književnih djela u film (Breza), seriju (U registraturi) ili strip (Zlatarovo zlato, Priče iz davnine). Pomoću specifične teorijske literature analizirala bi se konkretna adaptacijska produkcija, pri čemu bi se iznalazila međuovisnost književnoga i različitih "novih medija".
LITERATURA:
1. Maković, Zvonko; Medarić, Magdalena; Oraić Tolić, Dubravka; Pavličić, Pavao (ur.): Intertekstualnost & intermedijalnost, Zagreb 1988.
2. McCloud, Scott, Kako čitati strip, Zagreb 2005.
3. McCloud, Scott, Kako crtati strip, Zagreb 2008.
4. Oraić Tolić, Citatnost. Eksplicitna intertekstualnost, Zagreb 1988.
5. Peterlić, Ante, Osnove teorije filma, Zagreb 1982.
6. Rem, Goran, Koreografija teksta, Zagreb 2003.
7. Turković, Hrvoje, Teorija filma, Zagreb 1994.

KOLEGIJ: Kulturni stereotipi u hrvatskoj književnosti
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij se bavi proučavanjem artikulacije kulturnih stereotipa u fikcionalnim tekstovima hrvatske književnosti. Definiranje, psihološki i kulturni aspekti stereotipizacije. Drugi u hrvatskoj književnosti i kako se stereotipizirani Drugi mijenja od razdoblja do razdoblja ovisno o povijesno-društvenim kretanjima, na primjerima izabranih tekstova hrv. književnosti.
LITERATURA:
1. Beller, Manfred i Leerssen, Joep (ur.), Imagology : the cultural construction and literary representation of national charachers. Amsterdam-New York 2007.
2. Oraić Tolić, Dubravka i Kulcsar Szabo, Erno (ur.), Kulturni stereotipi: koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima. Zagreb 2006.
3. Oraić Tolić, Dubravka, Kulturni stereotipi i kraj Jugoslavije i Hrvatski kulturni stereotipi: diseminacija nacije, u: Muška moderna i ženska postmoderna : rođenje virtualne kulture. Zagreb 2005.

KOLEGIJ: Tipovi muškoga lika u hrvatskoj prozi (Dekadent, flâneur, boem, dandy, hobo, štemer, luzer )
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, pismeni i usmeni ispit
OPIS: Kolegij se bavi proučavanjem identiteta muških likova u hrvatskoj prozi od moderne do postmoderne. Dominantni tipovi su raspoznatljivi te konstruirani pod utjecajem raznih idejnih i društvenih pokreta, ali često i artikuliraju protest protiv prevladavajućih kulturnih i društvenih vrijednosti. Posebna pažnja bit će posvećena međuodnosu muškog lika s užom i širom društvenom okolinom; na koji način konstruiranje takvih identiteta otvara neke neuralgične točke epohe.
LITERATURA:
1. Connell, R. W., Masculinites, Berkeley-Los Angeles 2005.
2. Flaker, Aleksandar, Proza u trapericama. Zagreb 1976.
3. Oraić Tolić, Dubravka, Muška moderna i ženska postmoderna: rođenje virtualne kulture. Zagreb 2005.

KOLEGIJ: Hibridni poetski žanrovi
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad
OPIS: Kolegij se bavi anlizom hibridnih poetskih žanrova u novijoj hrvatskoj književnosti. Na primjerima od Smrti Smail-age Čengića i Grobničkog polja, preko Ive Andrića, Branka Popovića i Ivana Gorana Kovačića do Radovana Ivšića i postmodernističkih projekata u časopisu Quorum prate se obilježja hibridnih poetskih žanrova – romantične pjesni, crtice, pjesme u prozi, poeme i minieseja te problematiziraju trdicionalne književne klasifikacije.
LITERATURA:
1. Emil Staiger, Temeljni pojmovi poetike, preveo Ante Stamać, Zagreb 1996.
2. Tea Benčić Rimay, Pjesma u prozi, Zagreb, 1997.
3. Slaven Jurić, Počeci slobodnog stiha: eksplicitna poetika - teorija - hrvatski formativni period, Zagreb 2006.
4. Pavao Pavličić, Kojoj književnoj vrsti pripada Smrt Smail-age Čengića?, u: Umjetnost riječi, 3/1991, str. 187-201

KOLEGIJ: Hrvatska egzistencijalistička proza
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: 2 kolokvija
OPIS: Hrvatska egzistencijalistička proza analizira se u kontekstu filozofije egzistencijalizma J.-P. Sartrea, A. Camusa i S. Kierkegaarda i razvoja romana kao žanra. Počevši proučavanje razvoja egzistencijalne misli od Krležina Povratka Filipa Latinovicza, preko književnog djela Šegedina, Desnice, Kaleba, Šoljana i Novaka, razmotra se i obnavljanje egzistencijalne misli u ponešto izmijenjenu obliku u djelu Kuzmanovića, Vuletića, Majdaka, Laušića i Cvitana.
LITERATURA:
1. Gajo Peleš, Tumačenje romana, Artresor, Zagreb, 1999.
2. Jean-Paul Sartre, Egzistencijalizam je humanizam, VM, Sarajevo, 1964.
3. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana III, ŠK, Zagreb, 2003.
4. Soren Kierkegaard, Ili-ili, VM, Sarajevo, 1979.
5. Dalibor Cvitan, Ironični Narcis, MH, Zagreb, 1971.
6. Beaufret, J., Uvod u filozofiju egzistencije, BIGZ, Beograd, 1977.
7. A. Camus, Pobunjeni čovjek, s fr. preveo Zvonimir Mrkonjić, Zagreb, Zora , 1971.

KOLEGIJ: Orijentalizam i okcidentalizam hrvatske književnosti
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari (2+1 sat)
UVJETI: Ispit iz Uvoda u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: 2 kolokvija
OPIS: Tradicionalnu viziju hrvatskih prostora kao civilizacijske granice predziđa kršćanstva preuzima i ilirsko razdoblje, npr. u Putu u Bosnu, Grobničkom polju, i Smrti Smail-age Čengića. U kolegiju će se, kroz narativne strategije fikcionalnih i nefikcionalnih djela druge polovine 19. st., analizirati međuovisnost projiciranih slika drugih kultura i oblikovanja slike o vlastitom nacionalnom i kulturnom identitetu.
LITERATURA:
1. Edward Said, Uvod iz knjige Orijentalizam, Zagreb 1999.
2. Marija Todorova, Imaginarni Balkan, Beograd 1998.
3. Joanna Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002.
4. Dean Duda, Priča i putovanje, Zagreb 1998.
5. Davor Dukić, Figura protivnika, Zagreb 1998.
6. Peter Burke, Junaci, nitkovi i lude. Narodna kultura predindustrijske Evrope, Zagreb 1991.

KOLEGIJ: Tijelo u hrvatskoj književnosti
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
OPIS: Problem tjelesnosti usko je povezan s problemom identiteta, pa se u kolegiju propituju načini prikazivanja institucionalizacije, stratifikacije, operacionalizacije, discipliniranja tijela kao formacije ili deformacije autonomne subjektivnosti u kanonskim djelima realizma, modernizma, avangarde i postmodernizma. U središtu je analiza diferencijacije tijela na dječje, žensko, muško te rodno nedefinirano tijelo, zatim umrtvljeno i tijelo u pokretu, netjelesno, živo-mrtvo, automatizirano, raspadnuto, politizirano, potrošačko tijelo, erotizirano, militarizirano, mrtvo, itd. Uklopljena u opće shvaćanje odnosa tjelesnog (fizičkog) i duhovnog (metafizičkog), analiza se korporalnog kompleksa upleće u poetičke rasprave, i šire, u pitanje uloge i dosega reprezentacijskih tehnika pri uspostavi i oblikovanju individualnih i kolektivnih identiteta. Interpretacija se oslanja na devetnaestostoljetne teorijske discipline (darvinizam, eugenika, marksizam frojdovska psihoanaliza) kao i na dvadesetostoljetne (fenomenologija, lakanovska psihoanaliza, dekonstrukcija, rodni studiji) koje su se na ovaj ili onaj način doticale tjelesnosti.
Literatura:
1. Maurice Merleau-Ponty: Fenomenologija percepcije, Sarajevo 1978.
2. Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb 1987.
3. Michel Foucault: Nadzor i kazna, Zagreb 1994.
4. Michel Foucault: Znanje i moć, Zagreb 1994.
5. Judith Butler: Nevolje s rodom, Zagreb 2000.
6. Željka Matijašević: Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb 2006.

KOLEGIJ: Freud i hrvatska književnost modernizma i avangarde
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
OPIS: Frojdovski koncepti nagona smrti, prisile na ponavljanje, zazornog, Edipova kompleksa, nesvjesnog, spolnosti, narcizma, histerije, fantazme, perverzije i kastracije učestalo se pojavljuju i u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća ne samo kao tema nego i kao struktura teksta, dakle, mišljenja općenito (Matoš: Utjeha kose, Balkon, Moć savjesti, Camao; Krleža: Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Balade Petrice Kerempuha; Kamov: Isušena kaljuža da spomenemo samo neke primjere). Kolegij iz perspektive psihoanalitičke kritike ispituje modernističko opsesivno bavljenje smrću, a analiza je usmjerena na književni tekst i njegove mehanizme supstitucije, potiskivanja, prijenosa, vraćanja ili prešućivanja značenja.
Literatura:
1. Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb 1987.
2. Matei Calinescu: Lica moderniteta, avangarda, dekadencija, kič, Zagreb 1988.
3. Željka Matijašević: Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb 2006.
4. Literature and Psychoanalysis, pr. S. Felman, Baltimore 1982.
5. Psychoanalytic Literary Criticism, pr. M. Ellmann, London/New York 1994.
6. Dodatak: Djela iz korpusa NHK interpretirana u okviru kolegija

KOLEGIJ: Od proze u trapericama do proze fakovaca
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
OPIS: Kolegij će se baviti analizom proznih tekstova novije hrvatske književnosti građenih u dijalogu s popularnom kulturom u razdoblju od 60-ih godina 20. st. do suvremenosti. Riječ je o tekstovima u čijem se središtu nalazi mladi pripovjedač/pripovjedačica smješten/a u urbani milje i koji oponira tradicionalnim (društvenim, jezičnim, kulturnim) strukturama. Taj je pripovjedni model inaugurirala poetika proze u trapericama (Flaker), a njegovo naslijeđe se nastavlja kroz drugu polovicu 20. st. (Radaković, Bujić, Vladović) i traje sve do suvremenosti (Perišić, Popović, Jeger, Bulić) pri čemu su navedeni tekstovi dio strukture osjećaja (Williams) šireg konteksta razdoblja od socijalizma do tranzicije, obilježenog i dinamičnim društvenim gibanjima koja su imala svoj refleks u popularnoj kulturi i svakodnevici.
LITERATURA:
1. Fiske, John: Popularna kultura, Clio, Beograd, 2001.
2. Flaker, Aleksandar: Proza u trapericama, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1983.
3. Kolanović, Maša (2004): Što se dogodilo s trapericama? Dijalog popularne kulture i novije hrvatske proze, Književna republika, časopis za književnost, br. 9-10, god. II, str. 91-113.
4. Nemec, Krešimir: Povijest hrvatskog romana III., Školska knjiga, Zagreb, 2003.
5. Visković, Velimir, U sjeni FAK-a, Zagreb 2003.

KOLEGIJ: Žanr romanse u novijoj hrvatskoj književnosti
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
OPIS: Iako romansa prozni žanr nije bila prisutna u samoj literarnoj praksi hrvatskih pisaca s eksplicitnom poetičkom sviješću niti je dobila svoje značajnije poetičko i književnoteorijsko tumačenje, mogu se pronaći argumenti za sagledavanje nekih proznih djela hrvatske književnosti u kontekstu njezinih strukturnih, semantičkih i ideoloških odlika (ljubavna tematika, razvijena naracija, sretan završetak, povezanost sa stabilizacijskom društvenom ulgom itd.) kako je tumače njezini istaknuti teoretičari (Frye, Beer, Radway i dr.). U tom kontekstu će se analizirati Zagorkini i Šenoini povijesni romani, romani socrealističke poetike (Sinove slobode Josipa Barkovića) te parodijskih inačica samoga žanra unutar novije hrvatske književnosti (Miroslav Krleža: Tri kavaljera frajle Melanije; Dubravka Ugrešić: Štefica Cvek u raljama života itd.) pri čemu će ujedno biti riječi o kompleksnim pitanjima vezanima za odnosa romanse i roda, romasa i romana, romanse i popularne kulture itd.
LITERATURA:
1. Batsleer, Janet (1985): Rewriting English : cultural politics of gender and class, London: Methuen: New accents.
2. Beer, Gillian (1979) : The Romance, Methuen & Co Ltd: The Critical Idiom.
3. Frye, Northrop (1976): The Secular Scripture. A Study of the Structure of Romance, Cambridge, Massachusetts, and London: Harvard University Press.
4. Frye, Northrop (2000): Anatomija kritike. Četiri eseja, Zagreb: Golden marketing.
5. Ramsdell, Kristin (1999): Romance Fiction. A Guide to the Genre, Englewood, Colorado: Libraries Unlimited, Inc.
6. Lindner, Christoph (2003): Fictions of Commodity Culture. From Victorian to the Postmodern, Burlington: Ashgate Publishing

KOLEGIJ: Krleža i Andrić – poredbena analiza
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
OPIS: Na seminaru će se analizirati konvergencije i divergencije u književnoj praksi i društvenom djelovanju Krleže i Andrića. Na nizu indikativnih primjera istražit će se njihova estetička i politička antipodna pozicija te refleksi tih pozicija u književnoj historiografiji i percepciji u javnosti. Usporedit će se Krležina i Andrićeva poetička podloga, narativna i esejistička strategija. Kao predlošci za analizu poslužit će sljedeći tekstovi: M. Krleža: Hrvatska književna laž, Kraljevo, Hrvatska rapsodija, esej o Goyi, Hodorlahomor Veliki, Povratak Filipa Latinovicza; I. Andrić: Ex Ponto, Nemiri, Put Alije Đerzeleza, Razgovor sa Gojom, Trup, Travnička hronika, Prokleta avlija
LITERATURA:
1. Vučković, Radovan (1974): Velika sinteza, Sarajevo: Svjetlost
2. Lasić, Stanko (1982): Krleža. Kronologija života i rada, Zagreb: Grafički Zavod Hrvatske
3. Milošević, N (1976): Andrić i Krleža kao antipodi, Beograd: Slovo ljubve

KOLEGIJ: Poetika Ive Andrića
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
OPIS: Na seminaru će se analizirati odabrana djela iz pripovjedačkog, pjesničkog i esejističkog opusa Ive Andrića. Problemska pozornost bit će stavljena na ključne karakteristike njegove autorske poetike: odnosa povijesti i pojedinca, odnos povijesti i književne naracije, dijaloški udio kronika i ostalih tradicionalnih pripovjednih tehnika u njegovom opusu itd. Na nizu indikativnih primjera istražit će se autorova estetička i politička pozicija te refleksi tih pozicija u književnoj historiografiji i percepciji u javnosti te će biti riječi o refleksima njegove poetika kod suvremenih pripovjedača (Aralica, Ladan, Čuić, Jergović).
LITERATURA:
1. Nemec, Krešimir (2006): Kulturni identiteti u ''Andrićevoj hronici'' u: Putovi pored znakova, Zagreb: Naklada Ljevak, str. 258-279.
2. Marinković, Duško (1984): Rano djelo Ive Andrića, Zagreb: Hrvatsko filološko društvo
3. Vučković, Radovan (1974): Velika sinteza, Sarajevo: Svjetlost
4. Peleš, Gajo (1966): Poetika suvremenog jugoslavenskog romana 1945-1961., Zagreb: Naprijed

KOLEGIJ: Književnost i ideologija
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
OPIS: Na seminaru će se analizirati kompleksan odnos književnosti i ideologije u hrvatskoj književnoj praksi 19., 20. i 21. stoljeća. Temeljni problemski fokus bit će stavljen na analizu, s jedne strane pragmatičku usmjerenost književnih tekstova u službi određene političke ideje, a s druge strane pokušaja oslobađanja književnosti u čemu novija hrvatska književnost nudi niz analitičkih problema (Starčevićev ideološki projekt, Pravaštvo i hrvatska književnost, sukob na književnoj ljevici, feminističke ideje u novijoj hrvatskoj književnosti, multietničke i nacionalističke političke tendencija u suvremenoj hrvatskoj književnosti i sl.)
LITERATURA:
1. Nemec, Krešimir (2007): Pravaštvo i hrvatska književnost u: Jezik književnosti i književni ideologemi. Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole,Zagreb: Disput, str. 119-131.
2. Kravar, Zoran (2004): Antimodernizam, Zagreb: AGM
3. Kravar, Zoran (2001): Svjetonazorski separei, Zagreb: Matica hrvatska
4. Lasić, Stanko(1970): Sukob na književnoj ljevici 1928-1952, Zagreb: Liber
5. Lasić, Stanko (2007): Starčevićeve pamfletske strategije: svijet ekstremnih antiteza u: Jezik književnosti i književni ideologemi. Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole,Zagreb: Disput, str. 105-119.
6. Zlatar, Andrea (2007): Predfeminizam, feminizam i postfeminizam u hrvatskoj književnosti u: Jezik književnosti i književni ideologemi. Zbornik radova 35. seminara Zagrebačke slavističke škole,Zagreb: Disput, str. 131-137.

KOLEGIJ: Hrvatsko ''žensko pismo''
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
OPIS: Na kolegiju će se analizirati književni tekstovi hrvatske književnosti 19.-21. st. koji na specifičan način reprezentiraju i proizvode ženski identitet, tvoreći tako poetiku tzv. ženske književnosti zaokupljene pitanjima ženskog identiteta, tijela, simboličkog položaja na pozornici društva i povijesti. Uz čitanje odabranih tekstova (D. Jarnević, M. J. Zagorka, I. Vrkljan, S. Drakulić, D. Drndić, D. Ugrešić i dr.) , paralelno će se ispitivati književnokritički pojmovi kojima se takva djela opisuju ( ''žensko pismo'', tijelo, trauma i dr. ) u svjetlu tumačenja novih književnoteorijskih i kulturoloških tendencija.
LITERATURA:
1. Zlatar, Andrea (2004): Tekst, tijelo, trauma, Zagreb: Naklada Ljevak
2. Oraić-Tolić, Dubravka (2005): Muška moderna i ženska postmoderna, Zagreb: Naklada Ljevak
3. Detoni Dujmić, Dunja (1998): Ljepša polovica književnosti, Zagreb: Matica hrvatska
4. Sablić-Tomić, Helena (2002): Intimno i javno, Zagreb: Naklada Ljevak

KOLEGIJ: Ideja autora i autorstva u hrvatskoj književnosti
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad, usmeni ispit
OPIS: Slabljenja mecenatsva, rasta kulturnoga tržišta i tiskarske tehnologijeu prvi plan izbija institucija autora i njegove značajke (originalnost, samosvrhovitost, eskapizam i estetske vrijednosti). Čitanjem izabranih djela novije hrvatske književnosti prati se razvoj ideje autorstva, analizira uloga autora u oblikovanju književnih te društvenih i kulturnih vrijednosti i značenja. Oslanjajući se na moerne teorijske modele(npr. Barthesov, Foucaultov, Burkeov), prate se promjene interesa kritike za predmet kao i uloga i važnosti čitatelja za književneu komunikacijeu.
Literatura:
1. Vinko Brešić: Čitanje časopisa, Zagreb 2005.
2. Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti, Zagreb 1987.
3. Roland Barthes: Smrt autora, u: Suvremene književne teorije, pr. M. Beker, Zagreb 1999.
4. Seán Burke: Smrt i povratak autora, u: Autor, pripovjedač, lik, pr. C. Milanja, Osijek 1999.
5. Andrew Bennet: The Author, London/New York 2007.
6. Antoine Compagnon: Demon teorije, Zagreb 2007.
7. Michel Foucault: Šta je autor?, Beograd 1983.

KOLEGIJ: Prostor pjesme od S. S. Kranjčevića do J. Severa
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad
OPIS: Kolegij se bavi promjenanam u shvaćanju prostora pjesme od S. S. Kranjčevića do J. Severa i pjesništva semantičkog konkretizma. Prostornost će se istraživati na dvije razine: na razini prostora pjesme kao teksta sa specifičnim horizontalno-vertikalnom organizacijom ta na razini tvorbe prostora kao jednog od performativnih učinaka pjesme.
LITERATURA:
1. Merleau-Ponty, Maurice Fenomenologija percepcije, Sarajevo, 1990.
2. Miller, J. Hillis Topographies, New York, 1995.
3. Vuletić, Branko Prostor pjesme, Zagreb, 2000.
4. Užarević, Josip Kompozicija lirske pjesme, Zagreb, 1991.

KOLEGIJ: Pjesništvo „Hrvatske mlade lirike“
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad
OPIS: Kolegij je posvećen pjesnicima koji su svoje pjesme objavili u znamenitoj „Hrvatskoj mladoj lirici“ (1914). Cilj je pobliže se upoznati s modelima pjesništva nastalima na hrvatskoj pjesničkoj sceni neposredno nakon smrti Antuna Gustava Matoša. Pomnim čitanjem odabranih tekstova detektirat će se modaliteti u kojima se artikuliralo nasljedovanje Matoševa pjesničkog modela te smjerovi novih pjesničkih praksi koje će obilježiti naš modernizam.
LITERATURA:
1. Barac, Antun, Vidrić, Zagreb, 1940.
2. Brešić Vinko, Pjesnici hrvatske moderne, Zagreb 2002.
3. Frangeš, Ivo, Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb, 1974.
4. Milanja, Cvjetko, Hrvatsko pjesništvo 1900.-1950. : novosimbolizam : dijalektalno pjesništvo, Zagreb, 2008.
5. Šicel, Miroslav, Hrvatska moderna. Kritika i književna povijest, PSHK, knjiga 71, 1977.
6. Zbornik radova o A. G. Matošu, Zagreb, 1987.

KOLEGIJ: Sonet u hrvatskoj književnosti
ECTS: 4 boda
JEZIK: hrvatski
TRAJANJE: 1 semestar
STATUS: izborni, diplomski studij
OBLIK NASTAVE: seminari i predavanja (2+1 sat)
UVJETI: Položen Uvod u noviju hrvatsku književnost
PROVJERA ZNANJA: seminarski rad
OPIS: Kolegiju „Sonet u hrvatskoj književnosti“ cilj je pratiti pojavu soneta u novijoj hrvatskoj književnosti – od oblika koji predstavlja uzorni oblik u pjesništvu hrvatskog romantizma preko soneta kako ga koristi A. G. Matoš sve do Slamnigovog i Mrkonjićevog poigravanja sonetnom formom.
LITERATURA:
1. Petrović, Svetozar Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti, Zagreb, 1968.
2. Milićević, Nikola Sto hrvatskih soneta, Zagreb, 1989.
3. Funčić, Danijela Sonet : od ishodišta prema oksimoronskoj preobrazbi , Fluminensia, 2001, br. 1-2, str. 105-118.
Tomasović, Mirko Sonet u prvoj fazi hrvatskog romantizma, Republika, 1999, br. 9/10, str. 166-181.

Kolegij: Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara
Sadržaj: Polazeći od uvriježene činjenice i općeprihvaćenog stajališta da je dubrovačka književna kultura ranog novovjekovlja prihvaćala glavne poetičke i poetološke koncepcije koje su dolazile sa susjedne obale Jadrana, s aspekta književnopovijesnih i periodizacijskih koncepcija predočila bi se najvažnija i kanonska djela dubrovačke kulture koja svojom strukturom i poetikom svjedoče o promptnoj recepciji humanističkih, renesansnih i baroknih oblikovnih načela i normi. S druge strane, na temelju uvida u društvenopolitičku i socijalnu strukturu Dubrovačke Republike nastojali bi se utvrditi uvjeti i pretpostavke prihvaćanja odnosno neprihvaćanja pojedinih žanrova, poetičkih koncepcija, ideologija i svjetonazora u književnoj kulturi staroga Dubrovnika. Tako, polazeći od pretpostavke da je struktura Dubrovačke Republike bila specifičan entitet, s posebno organiziranom strukturom vlasti i raspodjelom moći, nastojat će se ukazati na sve one procese i na sva ona književnokulturna dostignuća koja su se suprotstavljala normiranim i kanoniziranim estetskim ostvarenjima susjedne Italije. Zatim, polazeći od usporedbe oblika i funkcije reprezentativnih djela ranonovovjekovne hrvatske književnosti u Dubrovniku te omjeravajući ta djela o reprezentativna djela koja su nastajala na susjednoj obali Jadrana, od humanizma i renesanse do baroka nastojat će se utvrditi specifična obilježja oblikovanja i razvitka književne kulture u Dubrovniku, obilježja uvjetovana povijesnom i kulturnom pozicijom Dubrovnika. Isto tako nastojat će se odrediti mjesto Dubrovnika u hrvatskoj književnosti u odnosu na književnu kulturu ostalih područja hrvatskih zemalja. S obzirom na to da je Dubrovnik od svih hrvatskih regija u najvećoj mjeri primao poticaje iz talijanske književne kulture, nastojat će se utvrditi modusi recepcije: otvorenost prema pojedinim poticajima kao i odbijanje prihvaćanja nekih književnih utjecaja. Na temelju takvih analiza, a s obzirom na strukturu Dubrovačke Republike i njezine vladajuće ideologije nastojat će se utvrditi u kojoj je mjeri dubrovački prostor bio zatvoren odnosno otvoren prema nekim žanrovima, svjetonazorima i ideologijama.
Literatura:
Zdenka Janeković Römer, Okvir slobode, Zagreb – Dubrovnik 1999; Miroslav Pantić: «Jevreji u dubrovačkoj književnosti», u: Susreti s prošlošću, Beograd 1984; Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti, knj. II. Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 1604., Zagreb 1997; Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti, knj. III. Od Gundulićeva "poroda od tmine" do Kačićeva "Razgovora ugodnog naroda slovinskoga" iz 1756., Zagreb 1999; Dunja Fališevac, Dubrovnik otvoreni i zatvoreni grad; studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb 2007.

Kolegij: Intertekstualne veze starije i novije hrvatske književnosti
ECTS-bodovi: 4
Trajanje: 1 semestar
Jezik: hrvatski
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara
Uvjeti: položen ispit obvezatnog kolegija starije hrvatske književnosti
Provjera znanja: usmeni ispit; seminarski rad
Sadržaj: Starija hrvatska književnost od sredine 19. stoljeća bila je tradicija na koju se novija hrvatska književnost oslanjala i na nju referirala, bilo afirmativno bilo ironički. Kolegij će pokazati kakvi su se modusi intertekstualnih veza između starije i novije hrvatske književnosti uspostavljali od preporoda, preko romantizma, realizma pa do moderne, postmoderne i suvremene književnosti. Pratit će se proces kanonizacije starije hrvatske književnosti, pojedinih reprezentativnih djela i autora (Marulić, Judita, petrarkizam, Držić, Gundulić, Osman, Dubravka, Kačić, Razgovor ugodni) od apsolutne i neupitne glorifikacije, idealizacije i kanonizacije stare hrvatske književnosti iz nacionalnoideoloških razloga pa sve do ludičkog osporavanja kanona i demitologizacije estetskih ideala prošlosti u suvremenoj književnosti. Ti procesi pratili bi se na djelima ovih pisaca novije hrvatske književnosti: Ljudevit Gaj, Ivan Mažuranić, Stanko Vraz, Petar Preradović, Ivan Kukuljević, August Šenoa, M. C. Nehajev, A. G. Matoš, Miroslva Krleža, Tin Ujević, Ivan Slamnig, Antun Šoljan, Luko Paljetak, Danijel Dragojević, Senker – Škrabe – Mujičić, Pavao Pavličić.
Cilj: Ovaj bi kolegij upoznao studente s recepcijom stare hrvatske književnosti u različitim razdobljima novije hrvatske književnosti, te ih upoznao s različitim modusima kreativne reinterpretacije tematskih svjetova i stilova stare književne kulture u novijoj književnoj kulturi. Na taj način analizirali bi se različiti odnosi novijih kulturnih koncepcija prema baštini, kanonu, tematici, žanrovskom nasljeđu starije hrvatske književne kulture.
Literatura: Izabrani korpus djela koja će biti obrađivana

Mitologemi i ideologemi hrvatske književne kulture
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara
Uvjeti: položen ispit obvezatnog kolegija starije hrvatske književnosti
Provjera znanja: Pismeni ispit; seminarski rad
Sadržaj: Na kolegiju bi se, prvo, iznijele neka tumačenja i koncepcije pojmova mitologem i ideologem. Zatim bi kolegij predstavio oblikovanje, podržavanje i zagovaranje raznih utopijskih projekcija, a isto tako i društvenih, nacionalnih i političkih programa i ideoloških opredjeljenja u tekstovima hrvatske književnosti od ranog novovjekovlja pa do moderne. Na taj bi se način predstavila geneza najznačajnijih mitotvornih fenomena hrvatske književne kulture te bi se pokazalo koji su to simboli, mitovi i ideologije izgrađivali nacionalnu tradiciju u književnoj kulturi. Mitotvorni elementi detektirali bi se na književnim tekstovima, a uz pomoć drugih i drugačijih narativnih izvora (historiografskih, primjerice) koji bi pripomogli osvjetljivanju svjetonazorskih i mentalitetskih koncepcija pojedine epohe. Analiza navedenih fenomena temeljila bi se na kanonskim djelima hrvatske književnosti (Marulić, Držić, Gundulić, I. Mažuranić, Šenoa, realistički roman, drama 19. stoljeća, modernistička lirika, drama i proza), na nekim historiografskim djelima (Pribojević, Crijević Tuberon, Orbini, Vitezović) ili pak na djelima koja pripadaju nižim slojevima književnosti (Kačić Miošić, Relković, pučka literatura, trivijalna literatura, Zagorka).
Cilj: Kolegij bi studentima pokazao kako književni tekstovi nisu samo izvor estetičkog nego da isto tako igraju važnu ulogu u stvaranju i oblikovanju kolektivnog pamćenja, raznorodnih kolektivnih ideologema i mitologema. Pokazali bi se razlozi i uvjeti nastanka pojedih ideoloških programa ili utopijskih projekcija te bi se na taj način osvjetilile izvanknjiževne, društvenopolitičke i nacionalnoidentitetske funkcije književnih tekstova.
Literatura:
J. Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, preveo D. Blažina, Zagreb 2002; V. Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. (natuknice: identitet, ideologija, kulturalni studiji, mit, mentalitet, pamćenje; J. Rapacka, Zaljubljeni u vilu, Split 1998 (studije: «Zaljubljeni u vilu», «Marin Držić i kriza renesansne svijesti od Tirene do Plakira i Vile», «Popularne kodifikacije domaće tradicije»); N. Batušić, Z. Kravar, V. Žmegač, Književni protusvjetovi, Zagreb 2001. (sve studije Zorana Kravara); D. Fališevac, Kaliopin vrt II, Split 2003 (studije: «Poetološke i ideološke funkcije naracije u stihu u hrvatskoj književnoj kulturi»; «Romantički žanrovi i moderne ideologije naracije u stihu u doba preporoda»; «Naracija u stihu u doba moderne između konzervativizma i modernizma»); Z. Kravar, Nakon godine MDC., Dubrovnik 1993 (studija «Svjetovi Osmana»); D. Dukić, „Ugrofilstvo u hrvatskoj književnosti ranoga novovjekovlja“, U Kultrurni stereotipi; Koncepti identiteta u srednjoeurospkim književnostima, ur. D. Oraić Tolić i Erno Kulcsar Szabo, Zagreb 2006; Z. Blažević, Ilirizam prije ilirizma, Zagreb 2008; razni leksikoni (pojmovi: mit, mitem, ideologija, ideologem, utopija, Arkadija, pojam granice, Drugi, grad, grad : selo, prostor, geokulturalnost)

Lik žene i žena autorica u staroj hrvatskoj književnosti
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara
Uvjeti: položen ispit obvezatnog kolegija starije hrvatske književnosti
Provjera znanja: pismeni ispit; seminarski rad
Sadržaj: Na kolegiju će se obrađivati književnopovijesni izvori o ženama autoricama u staroj hrvatskoj književnosti (C. Zuzorić, Julija i Nada Bunić) kao i djela ženskih autora u starijoj hrvatskoj književnosti (Lukrecija Bogašinović, Marija Dimirtović Bettera, Anica Bošković, Benedikta Gradić, Katarina Zrinska, Katarina Patačić). Istraživat će se odnos njihovih djela prema reprezentativnim djelima muških autora. S druge strane na izabranim i žanrovski različitim tekstovima (lirska pjesma, drama, komedija, barokna religiozna poema, komična poema, satrička poezija, povijesni i religiozni ep) pratit će se koncepcija i razumijevanje žene i ženskog lika od srednjega vijeka pa sve do kraja 18. stoljeća.
Cilj: Na kolegiju bi se s pozicija rodovnih koncepcija osvijetlili odnosi muško:žensko u staroj hrvatskoj književnoj kulturi, usporedili se s tim odnosima u drugim europskim književnim kulturama te bi se pokazala razina otvorenosti i demokratičnosti odnosno konzervativnosti pojedinih razdoblja, žanrova i djela hrvatske ranonovovjekovne književnosti.
Literatura
Zdenka Marković: Pjesnikinje starog Dubrovnika, Zagreb 1970; Dunja Fališevac: «Muško pismo Jakova Armolušića», u knjizi: Jakov Armolušić, Slava ženska i protivni odgovor Jakova Armolušića Šibenčanina cvitu šestomu, priredili D. Fališevac i S. Damjanović, Šibenik 1993; Slobodan P. Novak: Ideja o ženi u hrvatskoj renesansnoj književnosti, «Dubrovnik», 1-2., 1990; Zdenka Janeković Römer: Rod i grad, Dubrovnik 1994; Dunja Fališevac: Žena u hrvatskoj književnoj kulturi, «Gordogan», god. 16-17., br. 41-42., 1995-96; Georges Duby i Michelle Perrot: Storia delle donne in Occidente; Dal Rinascimento all'età moderna, Roma-Bari 1995; Lada Čale Feldman: Euridikini osvrti (studija: «Žensko za muško i muško za žensko u starijoj hrvatskoj dramatici i kazalištu»), Zagreb 2001; L. Plejić Poje, Ženski pjesnik i muški likovi, u Lukrecija Bogašinović, Djela, Zadar 2007.

Smijeh i komika u staroj hrvatskoj književnosti
ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara
Uvjeti: položen ispit obvezatnog kolegija starije hrvatske književnosti
Provjera znanja: pismeni ispit; seminarski rad
Sadržaj: Ovaj će kolegij na izabranom korpusu djela – ponajprije na komediografskom (N. Nalješković, M. Držić, A. Sasin, smješnice) ali isto tako i na korpusu antipetrarkističke ili pak berneskne lirike (I. Bunić, I. Đurđević, A. Pauli i drugi) kao i na korpusu baroknih parodijskih poema (S. Đurđević, Dž. Bunić, I. Đurđević) i maskerata (N. Nalješković, A. Sasin i drugi) analizirat će se oblici smiješnog i komičnog u hrvatskoj ranonovovjekovnoj kulturi. Modusi smiješnog i komičnog proučavat će se i na korpusu nekih pučkih, trivijalnijih oblika. Na temelju tako provedene analize istraživat će se tipovi smjehovne kulture, njihove mijene, dosezi i funkcije smiješnog i komičnog kako s psihoškog, ponajprije psihoanalitičkog tako i s društvenog, političkog i ideološkog aspekta.
Cilj: Upućivanjem studenata u mehanizame i funkcije smijeha predstavit će se starija hrvatska književnost u specifičnom svjetlu; istodobno, otkrivat će se psihološki aspekti smijeha i komike te se utvrditi u kojoj su mjeri ti fenomeni povijesno uvjetovani a u kojoj su mjeri obilježja «vječne» čovjekove prirode.
Literatura:
Mihail Bahtin: Stvaralaštvo Fransoa Rabela i narodna kultura srednjega veka i renesanse, preveli I. Šop i T. Vučković, Beograd 1978; Sigmund Freud: Dosetka i njen odnos prema nesvesnom, preveo T. Bekić, Beograd 1969; Johan Huizinga: Homo ludens, Zagreb 1970; Dragoljub Pavlović: «Parodije ljubavne i pastoralne poezije u dubrovačkoj književnosti», u: Starija jugoslovenska književnosti, Beograd 1971; Pavao Pavličić: «Parodijski aspekti baroknih komičnih poema», u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979; Dunja Fališevac: Smiješno & ozbiljno u staroj hrvatskoj književnosti, Zagreb 1995.

Genološki pojmovnik starije hrvatske književnosti
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara
Uvjeti: položeni ispiti obvezatnog kolegija iz starije hrvatske književnosti
Provjera znanja: seminarski rad; usmeni ispit
Sadržaj: Ovaj bi kolegij s pozicija genologije predstavio korpus hrvatske književnosti od srednjega vijeka do preporoda. Na kolegiju će biti analizirani dominantni žanrovi stare hrvatske književnosti, njihove poetičke, strukturne, idejne i svjetonazorske osobine. Posebna pozornost posvetila bi se analizi srednjovjekovne proze, humanističkom epu i lirici, renesansnoj ljubavnoj lirici, renesansnom povijesnom i religioznom epu, eruditnoj komediji, pastorali i farsi, a od baroknih žanrova težište bi bilo na analizi povijesno-romantičkog epa, religiozne i komično-parodijske poeme, barokne ljubavne lirike, melodrame i libretističke drame. Od prosvjetiteljskih žanrova obradili bi se pučkoprosvjetiteljski spjevovi, basna i svjetovna proza, a od klasicističkih žanrovi kao što su elegija, epigram, klasicistički ep, prigodna poezija. Metodološko polazište bila bi strukturalistička analiza reprezentativnih djela, a komparativnom metodom pokazale bi se tematske i stilske specifičnosti pojedinih žanrova te razlike u predstavljenim svjetovima, ideologijama i svjetonazorima pojedinih žanrova i vrsta.
Cilj: Ovaj bi kolegij studente naučio razumijevati književni tekst s aspekta genologije te im pružio uvid u kompetencije žanrovskih konvencija u oblikovanju tematskih svjetova i svjetonazora pojedinog djela. Isto tako omogućio bi im uvid u žanrovske sastave pojedinih razdoblja stare hrvatske književnosti u odnosu na neke vodeće zapadnoeuropske književne kulture.
Literatura
Primarna:
Izabrana djela hrvatske srednjovjekovne književnosti; I. Česmički, Epigrami i elegije; K. Pucić, ljubavna lirika, J. Bunić, Otmica Kerbera; Marulić: Davidijada; Judita, Anka Satira; ljubavna lirika u izboru (iz Ranjinina zbornika, H. Lucić, D. Zlatarić, D. Ranjina, Nalješković, komedija po izboru, M. Držić: Dundo Maroje, Skup, Tirena, Grižula; M. Vetranović: odlomci iz Piligrina; lirika Dživa Bunića Vučića, Osman, Suze sina razmetnoga, J. Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen, S. Đurđević, Derviš; I. Đurđević, Suze Marunkove, M. A. Relković, Satir; basne; A. Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga; M. P. Katančić, Jesenski plodovi; B. A. Krčelić, Annuae; izbor iz stvaralaštva dubrovačkih latinista 18. stoljeća (P. R. Vitezović, I. Đurđević, R. Kunić, B. Stay; B. Džamanjić, Đ. Ferić, Dž. Rastić).
Sekundarna
Pavao Pavličić: Književna genologija, Zagreb 1983; Mihovil Kombol: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb 1945., 2. izd. 1961., 57-439; Darko Novaković: "Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma", u: Mirko Tomasović, Darko Novaković: Judita Marka Marulića, Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Zagreb, 1994., str. 53-117; Dunja Fališevac, Hrvatska srednjovjekovna proza, Zagreb 1980; Mirko Tomasović: Marko Marulić Marul, Zagreb 1999., str. 1-31, 61-87, 141-165, 181-214; Franjo Švelec: "Tragikomički i komički teatar u Dubrovniku XVII. stoljeća", u: Iz starije književnosti hrvatske, Zagreb 1998., str. 175-201; Z. Kravar, „Stil i genus hrvatske lirike 17. stoljeća“, u Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993; Zoran Kravar: Das Barock in der kroatischen Literatur, Köln - Weimar - Wien 1991; Pavao Pavličić: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979; Ivan Slamnig: "Hrvatska književnost prije preporoda kao organski dio evropskog književnog kretanja", u: Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, ur. A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb 1970., str. 19-49; Mirko Tomasović: "Hrvatska renesansna književnost u evropskom kontekstu", u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, ur. A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb 1978., str. 167-192; Franjo Švelec, Komički teatar Marina Držića, Zagreb 1968; Petrarca i petrarkizam u slavenskim zemljama, priredio F. Čale, Zagreb – Dubrovnik 1978; T. Bogdan, Lica ljubavi; Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića, Zagreb 2003; Dunja Fališevac: Kaliopin vrt. Studije o hrvatskoj epici, Split 1997., str. 7-16, 77-89, 91-126; Davor Dukić: Poetike hrvatske epike 18. stoljeća. Split 2002., str. 27-52, 67-72, 101-123.
Korištene metode: Podučavanje i rasprava, individualni rad sa studentima, njihovo aktivno sudjelovanje u analizi i interpretaciji najvažnijih žanrova starije hrvatske književnosti.
Način polaganja ispita: praćenje rada studenata, usmena izlaganja, pisanje kraćih pismenih radova, pisanje seminarskog rada, usmeni ispit

Kolegij: Marin Držić kao kanonski pisac
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja + 2 sata seminara
Uvjeti: položeni obavezni ispiti iz starije hrvatske književnosti na preddiplomskom studiju
Provjera znanja: seminarski rad, usmeni ispit
Sadržaj: Na kolegiju bi se, prvo, odredio pojam književnog kanona, a zatim bi se analizirala književna djela Marina Držića (1508 – 1567), dubrovačkog renesansnog pisca. Prvo bi se studentima predstavila opsežna i relevantna literatura o autoru, a zatim bi se, prema stručnoj literaturi, analizirala Držićeva ljubavna lirika, pastorale, komedije i tragedija Hekuba. Isto tako, na kolegiju bi se studenti upoznali s nekim svjetonazorskim koncepcijama renesanse kako su one predstavljene u autorovim pastoralama i komedijama (koncepcija likova, struktura komedija i pastorala, žanrovske konvencije pastoralnim djelima, razumijevanje suvremena svijeta, ideologemi predstavljeni u dramskom opusu, komično i smiješno, refleksije o poetičkim i estetičkim problemima). Na temelju tako provedene analize prezentirala bi se slika dubrovačkog pisca, njegovi estetski dosezi te iznijeli argumenti za njegovu kanonizaciju. Kanonsko mjesto i mjesto klasika u nacionalnoj književnoj kulturi Marin Držić nije osvojio ni brzo ni lako. Premda su mu djela bila popularna, s uspjehom izvođena za života, a neka i tiskana, nisu izostajale ni optužbe na njegov račun. Niti 17. stoljeće nije mu bilo posebno naklonjeno, a sličan status ima naš renesansni komediograf i u 18. stoljeću. U 19. stoljeću, unatoč tome što 1867. godine Dundo Maroje izlazi u almanahu Dubrovnik i unatoč Petračićevu izdanju Držićevih djela u Akademijinoj 7. knjizi Starih pisaca hrvatskih (1875), njegovo mjesto u nacionalnoj književnoj kulturi nije bilo niti poseb
_________________
.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:14    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

Kolegij: Marin Držić kao kanonski pisac
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja + 2 sata seminara
Uvjeti: položeni obavezni ispiti iz starije hrvatske književnosti na preddiplomskom studiju
Provjera znanja: seminarski rad, usmeni ispit
Sadržaj: Na kolegiju bi se, prvo, odredio pojam književnog kanona, a zatim bi se analizirala književna djela Marina Držića (1508 – 1567), dubrovačkog renesansnog pisca. Prvo bi se studentima predstavila opsežna i relevantna literatura o autoru, a zatim bi se, prema stručnoj literaturi, analizirala Držićeva ljubavna lirika, pastorale, komedije i tragedija Hekuba. Isto tako, na kolegiju bi se studenti upoznali s nekim svjetonazorskim koncepcijama renesanse kako su one predstavljene u autorovim pastoralama i komedijama (koncepcija likova, struktura komedija i pastorala, žanrovske konvencije pastoralnim djelima, razumijevanje suvremena svijeta, ideologemi predstavljeni u dramskom opusu, komično i smiješno, refleksije o poetičkim i estetičkim problemima). Na temelju tako provedene analize prezentirala bi se slika dubrovačkog pisca, njegovi estetski dosezi te iznijeli argumenti za njegovu kanonizaciju. Kanonsko mjesto i mjesto klasika u nacionalnoj književnoj kulturi Marin Držić nije osvojio ni brzo ni lako. Premda su mu djela bila popularna, s uspjehom izvođena za života, a neka i tiskana, nisu izostajale ni optužbe na njegov račun. Niti 17. stoljeće nije mu bilo posebno naklonjeno, a sličan status ima naš renesansni komediograf i u 18. stoljeću. U 19. stoljeću, unatoč tome što 1867. godine Dundo Maroje izlazi u almanahu Dubrovnik i unatoč Petračićevu izdanju Držićevih djela u Akademijinoj 7. knjizi Starih pisaca hrvatskih (1875), njegovo mjesto u nacionalnoj književnoj kulturi nije bilo niti posebno visoko niti posebno istaknuto: ideološkim, političkim i nacionalnoidentitetskim težnjama i nastojanjima 19. stoljeća Držićeva poetika, tematski svjetovi njegovih djela usmjereni na individualno i subjektivno te svjetonazorske koncepcije i ideje nisu bile ni poticajne ni u skladu s razumijevanjem teksta i zahtjevima koje je to stoljeće postavljalo pred književnost. Interes za Držića kao vrsnoga pisca, ponajprije komediografa, započeo je tek 30-tih godina 20. stoljeća, i to zaslugom Milana Rešetara: 1930. g. on objavljuje kritičko izdanje njegovih djela, popraćeno vrsnim predgovorom u kojem su na temelju svih dotad poznatih arhivskih podataka i sačuvanih rukopisa te izdanja predstavljeni život i djelo dubrovačkoga komediografa. Poticaj druge vrste za oblikovanje držićevskoga kanona došao je od kazališne prakse: godine 1938. izveden je u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu Dundo Maroje u adaptaciji i režiji Marka Foteza te od toga doba taj renesansni pisac postaje središnjim mjestom nacionalnoga repertoara i autor čija će dramska riječ živo odjekivati na sceni. Od tih vremena interes za Držića ne jenjava niti u književnopovijesnim studijama niti na pozornici, posebice u drugoj polovici 20. stoljeća, kada njegovo djelo doživljava brojna tumačenja, analize i interpretacije, i to ne samo među hrvatskim držićolozima nego jednako tako i među stranim proučavateljima. Isto tako, komedije mu se prevode na strane jezike i izvode na brojnim inozemnim pozornicama, a ocjene o njima ulaze i u novije europske književne i kazališne povijesti.
Držićevo je djelo bilo svojevrstan izazov brojnim književnokritičkim i književnometodološkim paradigmama. Na korpusu njegovih djela iskušavali su djelotvornost i dosege svojih metodologija književni povjesničari, kritičari, teatrolozi i jezikoslovci raznih orijentacija: od pozitivističkih, strukturalističkih, fenomenoloških, stilističkih, poststruktulalističkih, književnokomparativističkih, teatrološkosemioloških, dekonstrukcionističkih, pa sve do najnovijih kulturoloških, novohistoricističkih, književnoantropoloških, imagoloških i drugih. Zanimljivo je da je za svaki od navedenih pristupa djelo Marina Držića bilo podatan materijal, vrelo uvijek novih i zanimljivih spoznaja te da je svaki od tih pristupa otkrivao neki novi aspekt Držićeva djela, neko novo značenje i smisao njegovih tekstova. Interes za čovjeka i njegovu prirodu kao i zanimanje za svijet koji ga okružuje, bogatstvo, slojevitost i visoka estetska razina Držićeva djela - razlog su što je renesansni pjesnik i dramatičar s pravom osvojio mjesto klasičnoga i kanonskoga hrvatskog pisca.
Cilj: Ovaj bi kolegij upoznao studente s jeden strane s književnim opusom Marina Držića, s relevantnim dramskim žanrovima renenasne (pastorala i komedija), s povijesnopoetičkom i estetičkom problematikom smiješnog i komičnog, sa svjetonazorskim koncepcijama renesanse, s razumijevanjem čovjekova bića u ranom novovjekovlju, i to kroz analizu njegovih djela u stručnoj literaturi. Posebna pažnja bit će posvećena pojmu stvaranja kanona i procesima kanonizacije.
Korištene metode: Tekstološka analiza djela M. Držića, interpretacije pojedinih djela, analiza kritičkih i književnopovijesnih rasprava i njihovih metodoloških polazišta. Individualni rad sa studentima, njihovo aktivno sudjelovanje u analizi i interpretaciji Držićevih tekstova.
Literatura
Primarna
Djela Marina Držića, priredio M. Rešetar, SPH, knj. VII, Zagreb 1930.
Marin Držić, Djela, priredio F. Čale, Zagreb 1984.
Sekundarna:
M. Rešetar, „Uvod“ u Djela Marina Držića, priredio M. Rešetar, SPH, knj. VII, Zagreb 1930; F. Čale, „O životu i djelima Marina Držića, uvod u Marin Držić, Djela, priredio F. Čale, Zagreb 1984; Zbornik Marin Držić, priredio M. Pantić, Beograd 1958; Mihovil Kombol: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb 1945., 2. izd. 1961., 57-439; Rafo Bogišić: Hrvatska pastorala, Zagreb 1989; Marin Držić. Zbornik radova o Marinu Držiću, ur. J. Ravlić, Zagreb 1969; Švelec: Komički teatar Marina Držića, Zagreb 1968; L. Košuta, „Sinea u životu i radu Marina Držića“, Prolog 51-52 (XIV), 1982; L. Košuta, „Pravi i obrnuti svijet u Držićevu 'Dundu Maroju'“, Mogućnosti br. 11, Split 1968., str. 1356-1376 i br. 12, str. 1479-1502; N. Batušić, „Kazalište Marina Držića“, u Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978; S. P. Novak, Planeta Držić, Zagreb 1984; K. Hraste, „O dijakronijskom aspektu strukture 'Venere i Adona'“, Mogućnosti 8-9-10, 1991., str. 825-838; Da li nam je Držić suvremenik, tema sveska Prolog 51-52 (XIV), 1982 (prilozi S. Šnajdera, Lea Košute, F. Čale, Dž. Karahasana, B. Senkera, S.P. Novaka; B. Senker, „Likovi u Držićevim plautovskim komedijama i renesansni sustav komičkih tipova“, Umjetnost riječi, XL (1996), 2-3; J. Rapacka, Zaljubljeni u vilu, Split 1998 (studije: «Zaljubljeni u vilu», «Marin Držić i kriza renesansne svijesti od Tirene do Plakira i Vile»); L. Čale Feldman: Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Zagreb 1997.

Kolegij: Pojmovnik stare hrvatske književnosti
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: obavezni, preddiplomski
Oblik nastave: 2 sata predavanja (za III. semestar)
Uvjeti: položen ispit obvezatnog kolegija starije hrvatske književnosti
Provjera znanja: usmeni ispit
Sadržaj: Na kolegiju bi se obrađivali i na tekstovima analizirali ne samo pojmovi kao što su ep, epilij, poema, drama, melodrama, eruditna komedija, farsa, tragedija, komična poema, religiozna poema itd., i ne samo pojmovi kao što su retorika, poetika, stile acuto, concetto, alegorija, dvanaesterac, osmerac, silabička versifikacija, funkcije književnog teksta nego isto tako i pojmovi koji su nužni za razumijevanje konteksta u kojem je starija hrvatska književnost nastajala i koji su je bitno odredili, dakle pojmovi kao što su: geopolitički prostor Hrvatske 14 - 19. stoljeća, Dubrovačka Republika, Mletačka Republika, banska Hrvatska, Osmanlije, etnikum, slavenstvo, katolicizam, konfesije, granice, centar i periferija, urbano, komunalno : ruralno, odnos prema drugom i drugačijem, staleži, elita , socijalna struktura čitalačke publike itd. Isto tako na kolegiju bi se obrađivali pojmovi koji su bitno odredili razvojne tijekove i oblikovanje starije hrvatske književnosti, pojmovi kao što su: sveto : profano, visoko : nisko, elitno : pučko i slično. Na taj bi se način odredila i ocrtala bitna pitanja i problemi strukture stare hrvatske književosti a isto tako i njezina konteksta.
Cilj: Ovaj bi kolegij upoznao studente s temeljnim pojmovima književne kulture hrvatskoga ranonovovjekovlja, ponajprije s dominantnim generičkim i versološkim pojmovima ali isto tako i s onim povijesnim i ideološkim pojmovima bez kojih je razumijevanje starije hrvatske književnosti nemoguće.
Literatura: Mihovil Kombol: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb 1945., 2. izd. 1961., 57-439; Darko Novaković: "Latinsko pjesnistvo hrvatskoga humanizma", u: Mirko Tomasović, Darko Novaković: Judita Marka Marulića, Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Zagreb, 1994., str. 53-117; Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti, knj. II. Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 1604., Zagreb 1997; Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti, knj. III. Od Gundulićeva "poroda od tmine" do Kačićeva "Razgovora ugodnog naroda slovinskoga" iz 1756., Zagreb 1999; Franjo Švelec: "Tragikomički i komički teatar u Dubrovniku XVII. stoljeća", u: Iz starije književnosti hrvatske, Zagreb 1998., str. 175-201; Rafo Bogišić: Hrvatska pastorala, Zagreb 1989; Dunja Fališevac: Kaliopin vrt. Studije o hrvatskoj epici, Split 1997., str. 7-16, 77-89, 91-126; Davor Dukić: Poetike hrvatske epike 18. stoljeća. Split 2002., str. 27-52, 67-72, 101-123; Zoran Kravar: Das Barock in der kroatischen Literatur, Köln - Weimar - Wien 1991; Pavao Pavličić: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979; J. Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, preveo D. Blažina, Zagreb 2002; J. Rapacka, Zaljubljeni u vilu, Split 1998 (studije: «Zaljubljeni u vilu», «Marin Držić i kriza renesansne svijesti od Tirene do Plakira i Vile», «Popularne kodifikacije domaće tradicije»)

Kolegij: Poetički zapisi u staroj hrvatskoj književnosti
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara
Uvjeti: položen ispit obvezatnog kolegija starije hrvatske književnosti
Provjera znanja: usmeni ispit; seminarski rad
Sadržaj: Hrvatska književnost ranog novovjekovlja (od renesanse do kraja 18. stoljeća) ne raspolaže većim brojem estetičkih i poetičkih spisa koji bi u cijelosti bili posvećeni određenim poetološkim problemima stvaranja, oblikovanja i funkcija književnog djela. Međutim, to ne znači da se svijest o poetičkom ustrojstvu, o estetičkim dosezima, o namjeni i funkciji nekog teksta u korpusu djela starije hrvatske književnosti nije profilirala: prisutna je ona u raznim predgovorima, posvetama ponekog djela nekom ugledniku, u samim književnim tekstovima. Na kolegiju Poetički zapisi u starijoj hrvatskoj književnosti obradili bi se tekstovi u kojima se bilježi svijest o tematici, sadržaju, žanrovskom ustrojstvu nekog djela, tekstovi koji govore o književnim postupcima i retoričkom oblikovanju nekog teksta, o estetičkim i poetičkim stavovima samih autora, autorskoj svijesti i samosvijesti, kao i o čitateljskoj publici kojoj su ta djela bila namijenjena. Obradili bi se, primjerice ovi tekstovi: predgovor Marulićevoj Juditi i pogovor Davidijadi, Vetranovićeve pjesama o pjesnicima, posveta Zoranićevih Planina, Ranjininih Pisni razlicih, Hektorovićeve poslanice Mikši Pelegrinoviću, Lucićevi iskazi o prijevodu Ovidijevih Heroida, Držićevi predgovori pojedinim pastoralma i komedijama, Gundulićev predgovor Pjesnima pokornim kralja Davida, Đurđevićev predgovora Uzdasima Mandalijene pokornice, polemike oko Relkovićeva Satira, Kačićev predgovor Razgovoru ugodnomu i Katančićev spis o ilirskoj poeziji. Posebice bi se obrađivali ovi problemi: alegorija (Marulić, Zoranić), odnos književnosti i zbilje (Hektorović), sloboda stvaralaštva, problem odnosa etičkog i estetičkog u književnom djelu (Marulić, Zoranić, Lucić), istinito i lažno u književnom djelu (Marulić, Hektorović), pjesnička iluzija (M. Držić), odnos prema tradiciji (M. Marulić, P. Zoranić, D. Ranjina) itd.
Cilj: Ovaj bi kolegij upoznao studente s razumijevanjem tekstova stare hrvatske književnosti s aspekta povijesne poetike te ih uputio u mijene poetičkih paragidmi i svijesti o estetskom u pojedinim razdobljima ranog novovjekovlja.
Literatura
Mihovil Kombol: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb 1945., 2. izd. 1961., 57-439; Darko Novaković: "Latinsko pjesnistvo hrvatskoga humanizma", u: Mirko Tomasović, Darko Novaković: Judita Marka Marulića, Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Zagreb, 1994., str. 53-117; Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti, knj. II. Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 1604., Zagreb 1997; Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti, knj. III. Od Gundulićeva "poroda od tmine" do Kačićeva "Razgovora ugodnog naroda slovinskoga" iz 1756., Zagreb 1999; Rafo Bogišić: Književne rasprave i eseji, Split 1979; Rafo Bogišić: Zrcalo duhovno, Zagreb 1997; Pavao Pavličić, Skrivena teorija, Zagreb 2006.

Kolegij: Ignjat Đurđević na razmeđu baroka i klasicizma
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar, zimski, treća godina studija
Status: izborni (s vanjskom izbornošću, za studente kroatistike i studente filoloških grupa Fil. fakulteta), preddiplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara
Uvjeti: položen ispit obvezatnog kolegija starije hrvatske književnosti
Provjera znanja: pismeni rad i usmeni ispit
Sadržaj: Na kolegiju bi se analizirao hrvatski i latinski književni opus dubrovačkog pjesnika Ignjata Đuđevića (1675 – 1737) čija djela imaju s jedne strane obilježja baroka a s druge strane klasicizma. Kroz analizu pojedinih djela studenti bi se upoznali s jedne strane s barokom kao vladajućim stilom europske književnosti 17. stoljeća, a s druge strane sa specifičnom varijantom arkadskog klasicizma kao književnom strujom 18. stoljeća. Budući da je Đurđevićev opus žanrovski razveden, studenti bi se na kolegiju upoznali i s proširenim književnim oblicima dubrovačke ranonovovjekovne književnosti (ljubavna i religiozna lirika, religiozna poema, parodija ljubavne poezije, pastoralno pjesništvo, stihovana pripovijetka, pjesme na narodnu, metamorfozne pričice, basne, epigram), njihovom tradicijom i mijenama koje je pojedini žanr prolazio od renesanse do baroka i klasicizma.

Cilj: Ovaj bi kolegij upoznao studente s temeljnim pojmovima književne kulture hrvatskoga ranonovovjekovlja, ponajprije s pojmovima baroka i klasicizma te s dominantnim generičkim i versološkim pojmovima starije hrvatske književnosti. Na temelju književnopovijesnih i književnoteorijskih uvida u poetiku baroka i klasicizma studenti bi se osposobili za analizu raznovrsnih žanrova navedenih razdoblja.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Ovo je specijalitički kolegij iz starije hrvatske književnosti posvećen analizi cjelokupnog korpusa jednog od kanonskih pjesnika tog razdoblja - I
Korištene metode: Podučavanje i rasprava, individualna rad sa studentima, njihovo aktivno sudjelovanje u analizi i interpretaciji djela Ignjata Đurđevića.

Literatura:
A) Primarna: Djela Injacija Džordži (Ignjata Đorđića), knj. prva: Pjesni razlike i Uzdasi Mandalijene pokornice, prir. M. Rešetar, SPH, knj. XXIV, Zagreb, 1918; Djela Injacija Džordži (Ignjata Đorđića), knj. druga: Saltijer slovinski i proza, sv. I. i II, SPH,knj. XXV (1) i knj. XXV (2), prir. M. Rešetar, Zagreb, 1922 i Zagreb, 1926; Biografska djela I. Đurđevića. „Zbornik za istoriju, jezik i književnost“, Beograd 1935; Ignjat Đurđević, Latinske pjesni razlike. Tekst priredio V. Gortan, preveo N. Šop, Hrvatski latinisti 4, Zagreb 1956.
B) Sekundarna
Mihovil Kombol: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb 1945., 2. izd. 1961., 57-439; Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti, knj. III. Od Gundulićeva "poroda od tmine" do Kačićeva "Razgovora ugodnog naroda slovinskoga" iz 1756., Zagreb 1999; D. Prohaska, „Ignjat Đorđić i Antun Kanižlić“, Rad JAZU, knj. 178., Zagreb 1909; I. Kasumović, „Ignjata Đorđića 'Razlike zgode nesrećne ljubavi' i Boccacciov 'Il Decamerone'“, Nastavni vjesnik, XXI., Zagreb 1913; I. Kasumović, „Dva dubrovačka prijevoda Esopovih basni“, Nastavni vjesnik, XXIII., Zagreb 1914; M. Rešetar, „Uvod“, u knjizi Djela Injacija Gjorgji; knj. 1; Pjesni razlike i Uzdasi Mandalijene pokornice, priredio M. Rešetar, SPH; knj. 24, Zagreb 1918; M. Rešetar, „Život i rad Injacija Gjorgji, u knjizi Djela Injacija Gjorgji, SPH, knj. 25, knj. 2, Saltijer slovinski i proza, priredio M. Rešetar, Zagreb 1926; M. Deanović, „Odrazi talijanske akademije „degli Arcadi“ preko Jadrana“, Rad JAZU br. 250., Zagreb 1935; R. Lachmann-Schmohl: Ignjat Đorđić, Eine stilistische Untersuchung zum Slavischen Barock, Köln – Graz 1964; F. Švelec, „Ignjat Đurđević“, predgovor u knjizi Ignjat Đurđević, Pjesni razlike; Uzdasi Mandalijene pokornice; Slatijer slovinski, PSHK, knj. 18, Zagreb 1971; Z. Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb 1975; F. Švelec, „Književni lik Ignjata Đurđevića“, Zbornik Zagrebačke slavističke škole, III, 3, Zagreb 1975; Z. Kravar, „Stil hrvatskoga književnog baroka“, u zborniku Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Zagreb 1978; Z. Kravar, Barokni opis, Zagreb 1979; P. Pavličić, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979; Z. Kravar, Das Barock in der kroatischen Literatur, Köln – Weimar – Wien 1991; P. Pavličić, „Semantika stiha i oblika u poeziji Ignjata Đurđevića“, Umjetnost riječi, br. 1, 1993; Z. Kravar, „Stil i genus hrvatske lirike 17. stoljeća“, u Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993; Z. Bojović, „Ignjat Đurđević“,u knjizi: Ignjat Đurđević, Izbor iz dela, Beograd 1997; P. Pavličić, „Ignjat Đurđević, 'Posila sliku svoju gospođi'“, interpretacija, u Dani hvarskog kazališta, sv. XX, Split 1994; Z. Kravar: „Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića“, u Hrvatska književna baština, sv. 2, Zagreb 2003., str. 417-449.

Naziv kolegija: Barok u hrvatskoj književnosti
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni (s vanjskom izbornošću, za studente kroatistike i studente filoloških grupa Fil. fakulteta), diplomski
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 1 sat seminara
Uvjeti: položen ispit obvezatnog kolegija starije hrvatske književnosti
Provjera znanja: pismeni rad i usmeni ispit
Sadržaj: Na kolegiju bi se analizirale različite koncepcije baroka (barok kao stil i barok kao razdoblje), odnos baroka i susljednih književnih perioda (renesansa, manirizam i klasicizam), te bi se na primjerima pokazale temeljne sastavnice baroknog stila (jaka metaforika, gomilanje figura, concetto, stile acuto). Predstavili bi se najvažniji barokni poetičari (E. Tesauro, B. Gracian, C. Pelegrini). Na primjerima iz hrvatske književnosti pokazale bi se osobine baroknog stila (I. Gundulić, J. Palmotić, I. Bunić, I. Đurđević, P. Zrinski, J. Habdelić, A. Kanižlić), a isto tako i varijante hrvatskoga književnog baroka. Analizirala bi se i onakva djela u kojima barok funkcionira kao potonulo književnog dobro.
Cilj: Ovaj bi kolegij upoznao studente s temeljnim pojmovima književne kulture baroka i instrumentarijem u književnoperiodizacijskim procesima. Na temelju književnopovijesnih i književnoteorijskih uvida u poetiku baroka studenti bi se osposobili za preciznu retoričku analizu raznovrsnih žanrova koji postoje u doba baroka.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Ovo je specijalitički kolegij iz starije hrvatske književnosti posvećen analizi baroka.
Korištene metode: Podučavanje i rasprava, individualna rad sa studentima, njihovo aktivno sudjelovanje u analizi i interpretaciji baroknih djela.

Literatura
Mihovil Kombol: Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb 1945., 2. izd. 1961., 57-439; Slobodan Prosperov Novak: Povijest hrvatske književnosti, knj. III. Od Gundulićeva "poroda od tmine" do Kačićeva "Razgovora ugodnog naroda slovinskoga" iz 1756., Zagreb 1999; D. Prohaska, „Ignjat Đorđić i Antun Kanižlić“, Rad JAZU, knj. 178., Zagreb 1909; M. Rešetar, „Uvod“, u knjizi Djela Injacija Gjorgji; knj. 1; Pjesni razlike i Uzdasi Mandalijene pokornice, priredio M. Rešetar, SPH; knj. 24, Zagreb 1918; M. Rešetar, „Život i rad Injacija Gjorgji, u knjizi Djela Injacija Gjorgji, SPH, knj. 25, knj. 2, Saltijer slovinski i proza, priredio M. Rešetar, Zagreb 1926; R. Lachmann-Schmohl: Ignjat Đorđić, Eine stilistische Untersuchung zum Slavischen Barock, Köln – Graz 1964; F. Švelec, „Ignjat Đurđević“, predgovor u knjizi Ignjat Đurđević, Pjesni razlike; Uzdasi Mandalijene pokornice; Slatijer slovinski, PSHK, knj. 18, Zagreb 1971; Z. Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb 1975.
Z. Kravar, „Stil hrvatskoga književnog baroka“, u zborniku Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Zagreb 1978; Z. Kravar, Barokni opis, Zagreb 1979; P. Pavličić, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979; Z. Kravar, Das Barock in der kroatischen Literatur, Köln – Weimar – Wien 1991; Z. Kravar, „Stil i genus hrvatske lirike 17. stoljeća“, u Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993; P. Pavličić, „Ignjat Đurđević, 'Posila sliku svoju gospođi'“, interpretacija, u Dani hvarskog kazališta, sv. XX, Split 1994; Z. Kravar: „Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića“, u Hrvatska književna baština, sv. 2, Zagreb 2003., str. 417-449.

Kolegij: Drama, trauma i nasilje: kulturološki pristupi tragediji
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 2+1
Uvjeti: položen obavezni proseminar iz starije hrvatske književnosti
Ispit: seminar + usmeni
Sadržaj: Osnovni je cilj kolegija ponuditi teorijske strategije za interpretaciju i problematizaciju tragedije, potom kulturološki relevantnih oznaka traume (Dominic LaCapra) i nasilja (Terry Eagleton, Florence Dupont) te, na kraju, smjestiti te kategorije u kontekst ranonovovjekovne drame i kazališta. Pritom će se u obzir uzimati široki spektar kulturalnih praksi, dakle ne samo književnost ili kazalište u najužem smislu, kao što su, primjerice, artefakti popularne kulture, društveni i povijesni kontekst i slično. Analizirat će se gotovo svi modeli "tragičkog pisma", od klasičnog aristotelovskog modela, preko senekijanske tradicije, isusovačke tragediografije, renesansne tragedije osvete (revenge tragedy), barokne tragičke i tragikomičke dramaturgije, dijela francuske klasicističke tragediografije, sve do smrti tragedije (George Steiner) s pojavom liberalnoga građanstva. Teorijski modeli koji će se pritom koristiti su književna antropologija, kazališna sociologija, novi historizam i kulturalni materijalizam, feministička kritika te preostali kulturološki i sociosemiotički pristupi kazalištu. Koegij će, dakako, biti "kroatocentričan" pa će se u njemu interpretirati dramski tekstovi srednjovjekovnoga kazališta okrutnosti (Jody Enders), dubrovačke renesansne tragedije (M. Držić, M. Bunić Babulinov, S. Gučetić Bendevišević, F. Lukarević Burina i D. Zlatarić) i njihov odnos prema senekijanskom i humanističkom nasljeđu, zatim barokna isusovačka drama i njezina ideološka pozadina, osamnaestostoljetni pokušaji pisanja tragedija u Dubrovniku pod utjecajem francuskoga klasicizma, žanr povijesne drame i njegov odnos spram renesansnoj tragediji uopće te elizabetanskom modelu povijesne drame (history) napose. Interpretirat će se i pokušaji uspostave ili kanonizacije tragedije u renesansnoj kulturi kao i razlozi njezina nestanka. S druge strane, razmatrat će se i osobita zavisnost suvremenih pristupa drami (primjerice, novoga historizma i kulturalnog materijalizma) i žanra tragedije koja je, zanimljivo, njihov stalni predložak za analizu te, s druge strane, veza između pojmova tragedije, komedije, tragičnog i komičnog.
Cilj: uspostava kategorijalnog aparata za dramaturšku i teatrološku analizu, usvajanje problemskoga modela razmišljanja o drami i kazalištu.
Literatura: Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978; Wilfried Potthoff, Dubrovniker Dramatiker des 17. Jahrhunderts, I, Giessen 1975 (uvodno poglavlje); Josip Torbarina, Dubrovački Romeo i Giulietta, u: Dani hvarskog kazališta, knj. I, Split 1975; Miljenko Foretić, Marin Držić i kazališni život renesansnog Dubrovnika, u: Jakša Ravlić (ur.), Marin Držić: zbornik radova, Zagreb 1969; Dunja Fališevac, Shvaćanje povijesti u Mrnavićevoj Osmanšćici i Gundulićevu Osmanu, u: Kaliopin vrt II: studije o poetičkim i ideološkim aspektima hrvatske epike, Split 2003; Slobodan Prosperov Novak, Vučistrah i dubrovačka tragikomedija, Split 1979; Nataša Govedić, Varanje vremena: Shakespeareova retorička i medijska sadašnjica, Zagreb 2002; Jonathan Dollimore, Radical Tragedy: Religion, Ideology and Power in the Drama of Shakespeare and his Contemporaries, London 1984; John Drakakis/Naomi Conn Liebler (eds.), Tragedy, London-New York 1998; Salvatore Di Maria, Italian Tragedy in the Renaissance, Cranbury-London 2002; Erika Fischer-Lichte, History of European Drama and Theatre, London-New York 2004; George Steiner, Smrt tragedije, Zagreb 1979; Terry Eagleton, Sweet Violence: The Idea of Tragic, Oxford 2003; Florence Dupont, Les monstres de Sénèque, Paris 1995; Leo Rafolt, Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, Zagreb 2007. [iscrpniji popis sekundarne i opseg obavezne literature utvrdit će se na seminarima]

Kolegij: Rubovi identiteta u starijoj hrvatskoj drami i kazalištu
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 2+1
Uvjeti: položen obavezni proseminar iz starije hrvatske književnosti
Ispit: seminar + usmeni
Sadržaj: U kolegiju će se obraditi osnovni načini reprezentacije antropoloških i drugih identiteta kao i modeli pomoću kojih se oni prikazuju u književnosti, osobito drami i kazalištu. Pod oznakom rubova identiteta ponajviše ćemo razmatrati spolne ili rodne, klasne ili socijalne i rasne ili etničke identitete. Korpus tekstova koje ćemo pritom uzimati u obzir neće biti isključivo književni odnosno dramski, nego će predstavljati relativno velik broj kulturalnih strategija, dakle širok spektar tekstova koji se obično svrstavaju u područje studia humanitas. Teorijski modeli koje ćemo koristiti, dakako, kretat će se od feminističke kritike, preko kulturalnih studija, književne antropologije te kazališne sociologije, sve do klasične dramaturške ili teatrološke analize. Kao neki od mogućih predložaka za analizu nameću nam se: srednjovjekovna drama i kazalište, dramski rad Nikole Nalješkovića, Marina Držića i Martina Benetovića, zatim korpus renesansnih tragedija nasilja, barokna libretistička drama koja tematizira mit grada, dio dubrovačkih smješnica i frančezarija i, s druge pak strane, kanonski tekstovi starije europske dramatike (grćki tragičari, Seneka, Shakespeare, Molière i slični).
Cilj: uspostava kategorijalnog aparata za dramaturšku i teatrološku analizu, usvajanje problemskoga modela razmišljanja o drami i kazalištu.
Literatura: Dunja Fališevac, Žena u hrvatskoj književnoj kulturi, u: Gordogan, 41-42, 1996; Slobodan Prosperov Novak, Ideja o ženi u hrvatskoj renesansnoj književnosti, u: Dubrovnik, 1-2, 1990; Robert Weimann, Shakespeare and the popular tradition in the theatre, Baltimore-London 1987; Mario Apollonio, Povijest Komedije dell'arte, Zagreb 1985; Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978; Joanna Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002; Lada Čale Feldman, Euridikini osvrti: o rodnim izvedbama u teoriji, folkloru, književnosti i kazalištu, Zagreb 2001; Slavica Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici dubrovnika (1600-1815), Zagreb-Dubrovnik 2003; Sigfried Melchinger, Povijest političkog kazališta, Zagreb 1989; Jan Kott, Roozalindin spol, Zagreb 1997; Manfred Pfister, Drama: teorija i analiza, Zagreb 1998; Ivan Lozica, Izvan teatra, Zagreb 1990; Anton Kolendić, Dramaturgija i režija XVII vijeka, u: Dani hvarskog kazališta, knj. IV, Split 1977; Elaine Aston, An Introduction to Feminism and Theatre, London-New York 1995; Edward W. Said, Orijentalizam (uvodno poglavlje), Zagreb 1999; Davor Dukić, Sultanova djeca: predodžbe o turcima u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja, Zadar 2004 (izabrana poglavlja). [iscrpniji popis sekundarne i opseg obavezne literature utvrdit će se na seminarima]

Kolegij: Tekst, glumac, izvedba: teatrološke osobitosti starije hrvatske drame
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 2+1
Uvjeti: položen obavezni proseminar iz starije hrvatske književnosti
Ispit: seminar + usmeni
Sadržaj: U kolegiju će se polaznicima ponuditi osnovne kategorije teatrološke analize te razmotriti njihov položaj u kontekstu teorijske dramaturgije. Uz to, ponudit će se kratak pregled teatrologije kao znanstvene discipline i, nadalje, instrumentarij njezine analize, a naposljetku će se iste kategorije primijeniti na proučavanje drame odnosno kazališta najstarijih razdoblja. Interpretirat će se ponajprije teatrološki značajni tekstovi ranonovovjekovlja ali i njihove inscenacije u suvremenosti (video projekcije). Kolegij će nastojati obuhvatiti sve najvažnije žanrove u rasponu od srednjega vijeka (moraliteti, mirakuli, crkvena prikazanja, farse), preko renesanse (eruditna komedija, tragedija, pastoralni žanrovi, intermediji i scenske igre, farse, seljačke lakrdije) i baroka (glazbena drama, libretistička drama, tragikomedija, barokna tragedija), sve do 18. stoljeća (klasicistička tragedija, oblici komedije dell'arte, smješnice i frančezarije, zameci sentimentalne građanske drame). Uz to, analizirat će se načini organizacije kazališnog života u ranonovovjekovnoj kulturi: primjerice, uspostava komunalnih kazališta u dalmatinskim krajevima i susjednoj Italiji, fenomen kazališnih družina, organizacijske uloge u kazališnom organizmu renesansnoga kazališta (autor, redatelj, glumac) i slično.
Cilj: uspostava kategorijalnog aparata za dramaturšku i teatrološku analizu, usvajanje problemskoga modela razmišljanja o drami i kazalištu.
Literatura: Nikola Batušić, Uvod u teatrologiju, Zagreb 1991; Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978; Manfred Pfister, Drama: teorija i analiza, Zagreb 1998; Ivan Lozica, Izvan teatra, Zagreb 1990; Nikola Batušić, Humanističko nasljeđe u hrvatskoj drami i kazalištu 16. i 17. stoljeća, u: Dani hvarskog kazališta, knj. XVIII, Split 1992; Franjo Švelec, Komički teatar Marina Držića, Zagreb 1968; Franjo Švelec, Tragikomički i komički teatar u Dubrovniku XVII stoljeća, u: Zadarska revija, 5-6, 1989; Nikola Batušić, Narav od fortune: studije o starohrvatskoj drami i kazalištu, Zagreb 1991; Nikola Batušić, Scenska slika Kašićeve Svete Venefride, u: Dubrovnik, 3, 1993; Anton Kolendić, Dramaturgija i režija XVII vijeka, u: Dani hvarskog kazališta, knj. IV, Split 1977; Nikola Batušić, Elementi scenske fantastike u dubrovačkoj drami 17. stoljeća, u: Dunja Fališevac (ur.), Hrvatski književni barok, Zagreb 1991; Svetlana Stipčević, L'ile enchantée u Palmotićevom baroknom teatru, u: Dunja Fališevac (ur.), Hrvatski književni barok, Zagreb 1991; Nikola Batušić, Starija kajkavska drama: studije i rasprave, Zagreb 2002; Miljenko Foretić, Marin Držić i kazališni život renesansnog Dubrovnika, u: Jakša Ravlić (ur.), Marin Držić: zbornik radova, Zagreb 1969; Wilfried Potthoff, O dramskoj funkciji zbora u Palmotića. Opažanja na primjeru Alčine, u: Dubrovnik, 3, 1969; Slobodan Prosperov Novak, Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977; Mario Apollonio, Povijest Komedije dell'arte, Zagreb 1985; Milan Rešetar, Stari dubrovački teatar, u: Narodna starina, Zagreb 1923; Erika Fischer-Lichte, The Semiotics of Theatre, Bloomington-Indianapolis 1992; Keir Elam, The Semiotics of Theatre and Drama, London-New York 1980; Anne Ubersfeld, Čitanje pozorišta, Beograd 1982; Julie Stone Peters, Theatre of the Book 1480-1880: Print, Text and Performance in Europe, Oxford 2000; Salvatore Di Maria, Italian Tragedy in the Renaissance, Cranbury-London 2002; Patrice Pavis, Dictionnaire du Thâtre, Paris 2004; Leo Rafolt, Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, Zagreb 2007. [iscrpniji popis sekundarne i opseg obavezne literature utvrdit će se na seminarima]
_________________
.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:15    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

Kolegij: Popularna kultura i ranonovovjekovna drama i kazalište
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Oblik nastave: 2+1
Uvjeti: položen obavezni proseminar iz starije hrvatske književnosti
Ispit: seminar + usmeni
Sadržaj: Kolegij će pokušati razotkriti načine na koje popularna kultura ili, točnije, artefakti popularne kulture prodiru u dramsko/kazališno tkivo. Tako će se interpretirati široki spektar fenomena popularnog i pučkog – karneval, gradske svečanosti, sport/igre, te modeli njihove institucionalizacije – glumci i družine, bratovštine, karnevalske kazališne izvedbe i gradske procesije pod okriljem crkve i slično. Kao teme za moguću analizu nameću nam se: Marin Držić i kultura karnevala, dubrovačke džudijate, visoka/niska kultura, oblici političke subverzije u Nikole Nalješkovića, veza žanra i popularne kulture (farsa, komedija, pastoralni žanrovi), klasni/rasni/rodni identiteti, "visoka" kultura baroka, oblici satiričkog u drami i kazalištu, tijelo i erotika, ljudsko i životinjsko, prodor svakodnevice u renesansnu dramu, tematizacija obitelji i obiteljskih odnosa itd. Nakon što se predstave ključni teoretičari popularne kulture, povjesničari mentaliteta i svakodnevice odnosno autori koji su pisali o fenomenima popularnog u ranome novovjekovlju, primjerice – Peter Burke, Norbert Elias, Stephen Greenblatt, Robert Weimann, Ivan Lozica, Lada Ćale Feldman, Valentina Gulin, Slavica Stojan i dr., krenut će se na interpretaciju odabranih tekstova hrvatske dramske književnosti u rasponu od srednjega vijeka sve do 18. stoljeća (srednjovjekovna drama, Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, pirna drama, Martin Benetović, Antun Sasin, Ivan Gundulić, Fran Krsto Frankopan, Petar Kanavelić, smješnice i frančezarije, Vlaho Stulli i dr.). Teorijski modeli koje ćemo koristiti kretat će se od feminističke kritike, preko kulturalnih studija, književne antropologije i kazališne sociologije, sve do klasične dramaturške i teatrološke analize.
Cilj: uspostava kategorijalnog aparata za dramaturšku i teatrološku analizu, usvajanje problemskoga modela razmišljanja o drami i kazalištu.
Literatura: Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978; Miljenko Foretić, Marin Držić i kazališni život renesansnog Dubrovnika, u: Jakša Ravlić (ur.), Marin Držić: zbornik radova, Zagreb 1969; Slobodan Prosperov Novak, Vučistrah i dubrovačka tragikomedija, Split 1979; Slobodan Prosperov Novak, Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977; Joanna Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002; Lada Čale Feldman, Euridikini osvrti: o rodnim izvedbama u teoriji, folkloru, književnosti i kazalištu, Zagreb 2001; Lada Čale Feldman, Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Zagreb 1997; Frano Čale, O životu i djelu Marina Držića, u: Marin Držić, djela, Zagreb 1979; Stephen Greenblatt, Renaissance Self-Fashioning, Chicago 1980; Slavica Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici dubrovnika (1600-1815), Zagreb-Dubrovnik 2003; Mario Apollonio, Povijest Komedije dell'arte, Zagreb 1985; Ivan Lozica, Izvan teatra, Zagreb 1990; Ivan Lozica, Folklorno kazalište, Zagreb 1996; Ivan Lozica, Izum džudijate, u: Poganska baština, Zagreb 2002; Peter Burke, Junaci, nitkovi i lude, Zagreb 1991; Robert Weimann, Shakespeare and the popular tradition in the theatre, Baltimore-London 1987. [iscrpniji popis sekundarne i opseg obavezne literature utvrdit će se na seminarima]

Uvod u tematološku analizu ranonovovjekovnih tekstova
ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni kolegij diplomskog studija
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara
Uvjeti: nema
Provjera znanja: seminarski radovi, usmeni ispit
Sadržaj: Razlikovanje tematskog plana i plana izraza u književnom tekstu. Pojmovi tematologije/tematske kritike: tema, motiv, slika/predodžba. Tematološki pristup i književna historiografija. Književna tematologija i imagologija. Kulturni stereotipi, aksiologemi i ideologemi u književnosti. Tematološke analize odabranog korpusa ranonovovjekovnih tekstova (primjerice, ranonovovjekovne ljubavne lirike, humanističke historiografije, baroknih epova i pseudopovijesnih drama i dr.).
Cilj: Poticanje apstraktnog (pojmovnog, konceptualnog) mišljenja o književnosti. Primjena konceptualnih, teorijskih okvira na izabrane književne tekstove. Usavršavanje vještine književnohistoriografskog pisanja. Poticanje timskog rada.
Literatura:
- W. Sollors (ur.), The Return of Thematic Criticism, Cambridge Mass., London 1993. (izabrana poglavlja); Z. Kravar: "Svjetovi Osmana", u: Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993, str. 104-125; J. Rapacka, Zaljubljeni u vilu: Studije o hrvatskoj književnosti i kulturi, Split 1998. (izabrana poglavlja); J. Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002. (izabrane natuknice); D. Dukić, Sultanova djeca: Predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja, Zadar 2004. (izabrana poglavlja); D. Dukić, Tematološki ogledi, Zagreb 2008. (izabrana poglavlja).
- Primarna se literatura (građa) mijenja u svakom semestru.

Kolegij: Povijest i hrvatska književnost ranog novovjekovlja
ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni kolegij diplomskog studija
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara
Uvjeti: nema
Provjera znanja: seminarski radovi, usmeni ispit
Sadržaj: Književni tekst kao narativni povijesni izvor. Tradicionalni kulturnopovijesni pristup i novi historizam. Kulturni stereotipi, aksiologemi i ideologemi u književnosti. Književni tekst kao povijesna alegorija. Pjesničke poslanice kao povijesni izvor. Povijesna epika ranog novovjekovlja. Društvenopovijesna dimenzija ranonovovjekovne drame i komedije.
Cilj: Razvijanje sposobnosti kulturnopovijesne analize književnih djela, interdisciplinarnog povezivanja znanosti o književnosti i historijske znanosti. Pismena obrada složenijih književnopovijesnih problema na temelju samostalne analize i literature.
Literatura:
- T. Matić "Hrvatski književnici mletačke Dalmacije i život njihova doba", u: Iz hrvatske književne baštine, Zagreb – Slavonska Požega 1970, str. 17-211; J. Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002. (izabrane natuknice); D. Dukić, Sultanova djeca: predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja, Zadar 2004 (izabrana poglavlja); D. Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad, Zagreb 2007. (izabrana poglavlja); Poetika renesansne kulture: novi historizam, prir. D. Šporer, Zagreb 2007. (izabrana poglavlja); D. Dukić, Tematološki ogledi (izabrana poglavlja).
- Primarna se literatura (građa) mijenja u svakom semestru.

Kolegij: Imagološka čitanja preporodne književnosti
ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni kolegij diplomskog studija
Oblik nastave: 1 sat predavanja 2 sata seminara
Uvjeti: nema
Provjera znanja: seminarski radovi, usmeni ispit
Sadržaj: Povijest imagologije. Osnovni imagološki pojmovi (autopredodžba, heteropredodžba, imagem, imagotip, osobni i kulturni imaginarij) i imagološka metodologija. Analiza i sinteza odabrane tekstne građe (književne, publicističke, historiografske i dr.).
Predmet se izvodi kontinuirano od akademske godine 2007./2008, a metodologijom i istraživačkom građom vezan je uz znanstveno-istraživački projekt "Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća". Na fakultetskom sustavu za učenje na daljinu OMEGA predmet ima svoju stranicu, na kojoj se nalaze resursi teorijske literature i rezultata dosadašnjih istraživanja. Istraživačke zadaće (istraživačka građa) mijenjaju se u svakom semestru.
Cilj: Usvajanje imagološkog pojmovlja i postupaka imagološke analize. Poticanje kulturološkog razumijevanja/kontekstualiziranja književnih i neknjiževnih tekstova preporodnog razdoblja. Usavršavanje vještine književnohistoriografskog pisanja. Poticanje timskog rada.
Literatura:
- H. Dyserinck, "Zum Problem der 'images' und 'mirages' und ihrer Untersuchung im Rahmen der Vergleichenden Literaturwissenschaft", Arcadia 1, 1966, str. 107-120; M. S. Fischer, "Komparatistische Imagologie: Für eine interdisziplinäre Erforschung national-imagotyper Systeme", Zeitschrift für Sozialpsychologie, 1979, 10, str. 30–44; D.-H. Pageaux, "De l’imagerie culturelle à l’imaginaire", Précis de littérature comparée, (ur. P. Brunel, Y. Chevrel), Pariz 1989, str. 133–162 (u hrvatskom prijevodu na Omegi); J. Leerssen, "The Rhetoric of National Charakter: A Programmatic Survey", Poetics Today 21, 2000, 2, str. 267–292; J. Leerssen, "Imagology: History and Method", Imagology. The cultural construction and literary representation of national characters – A critical survey. (ur M. Beller i J. Leerssen, ), Amsterdam; New York 2007, str. 17–32. (Napomena: svi navedeni tekstovi dostupni u hrvatskom prijevodu na sustavu za učenje na daljinu OMEGA, a bit će objavljeni u posebnom imagološkom zborniku 2009. godine)
- Primarna se literatura (građa: književna i književnohistoriografska) mijenja u svakom semestru.

Naziv kolegija: Semantika prostora u djelima hrvatskih baroknih pisaca
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni kolegij diplomskog studija
Oblik nastave: 2 sata seminara i 1 sat konzultacija na tjedan
Uvjeti: položen propisani ispit iz obvezatnog kolegija iz starije hrvatske književnosti
Ispit: usmeni, seminarski rad

Sadržaj: Na seminaru će se obrađivati barokni tekstovi s težištem na tematizaciji prostora (povijesni prostor, nacionalni, konfesionalni, fantastični, mitološki, eshatološki prostor) i utvrđivanjem njihovih ideoloških, kulturoloških i žanrovskih odrednica. Veća pozornost pridat će se aksiološkoj i imagološkoj analizi tekstova koja će se baviti predodžbama etničkoga prostora: vlastitoga i prostora Drugoga. U čitanju će se narativnih i dramskih djela Ivana Gundulića, Junija Palmotića, Stijepa Đurđevića, Petra Zrinskog, Vladislava Menčetića, Jakete Palmotića Dionorića i Pavla Rittera Vitezovića promatrati sljedeće kategorije: pripovjedačev glas, lik kao nositelj prostora, radnja kao nositelj vrijednosno-ideološke pozicije, diskurzivni modaliteti, na temelju čega će se iščitavati predodžbe prostora, percepcija vlastitog identiteta i Drugoga, te s time povezani stereotipi.
Cilj: Studenti će se osposobiti studijsko čitanje i razumijevanje teksta te za aksiološku i imagološku analizu književnog teksta.
Literatura: primarna literatura: književni tekstovi dostupni u izdanjima SPH, PSHK, SHK: Ivan Gundulić, Osman, Dubravka; Junije Palmotić, Pavlimir, Captislava; Stijepo Đurđević, Derviš; Jaketa Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen; Petar Zrinski, Opsida sigetska; Vladislav Menčetić, Trublja slovinska; Pavao Ritter Vitezović, Odiljenje sigetsko; sekundarna literarura: Dukić, Davor. Sultanova djeca. Zadar: Thema, 2004; Dukić, Davor. Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1998; Fališevac, Dunja. Stari pisci hrvatski i njihove poetike. Zagreb: SNL 1989; Kravar, Zoran. "Svjetovi Osmana". U: Nakon godine MDC. Dubrovnik: MH, Ogranak Dubrovnik, 1993. 104-125. Rapacka, Joana. "Popularne kodifikacije domaće tradicije". U: Zaljubljeni u vilu. Split: Književni krug, 1998. 185-199; Rapacka, Joana. Leksikon hrvatskih tradicija. Zagreb: MH, 2002.

Naziv kolegija: Hrvatska usmena književnost u 18. stoljeću
ETCS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: predavanje i seminar (2+1)
Ispit: usmeni i pismeni
Sadržaj: Popis i književno-teorijski opis hrvatskih usmenoknjiževnih zapisa u 18. stoljeću. Tipologizacija zapisanih primjera. Kontekstualizacija zapisa.
Interpretacija odabranih primjera (rukopisni zbornici, Erlangenski rukopis, Popivke Slovinske, u prilog homerologiji, tipovi hrvatske dobrovolje, i dr.).
Interferencije. Načela za suodnose u djelima prosvjetitelja, klasicista, (pred)romantičara.
Usmenost u djelima P. R. Vitezovića, T. Babića, F. Grabovca, A. Kačića Miošića, M. A. Relkovića, A. Fortisa, I. Lovrića, M. P. Katančića, Đ. Ferića, T. Brezovačkoga i dr.
Interpetacija odabranih primjera.
Cilj: Upoznavanje s problematikom suodnosa djela pisane i usmene književnosti na korpusu djela iz 18. stoljeća te osigurati stručnu i znanstvenu kompetenciju studenata/ica u povijesnoknjiževnim istraživanjima. Osposobiti ih za samostalan rad, za nastavak studija i znanstvena istraživanja. To će se potvrditi i izradom seminarskog rada.
Literatura:
Stipe Botica, Tipološki modeli hrvatske usmene književnosti u 18. stoljeću, u: Lijepa naša baština, Zagreb 1998.
Krešimir Georgijević, Hrvatska književnost u Sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.
Dunja Fališevac, Kaliopin vrt I, II, Split 1997. i 2003.
Davor Dukić, Figura protivnika u hrvatskoj povijesnoj epici, Zagreb, 1998.
Stipe Botica, Andrija kačić, Miošić (monografija), “Školska knjiga” i drugi, Zagreb 2003
Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana, 1987.

Dopunska literatura:
Josip Vončina, Kačić i Relković na razmeđu epoha, Predgovor za djela Kačića i Relkovića, “Novi liber”, Zagreb 1986; 5-107.
Mihovil Kombol, Povijest hrvatske književnosti do preporoda, MH, Zagreb, 1961.
Helmut Kiesel/Paul Münch, Gesellschaft und Literatur im 18. Jahrhundert, München, 1977.

Naziv kolegija: Predaja kao usmenoknjiževni žanr
ETCS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: seminar (1+2)
Ispit: usmeni i pismeni
Sadržaj: Poetičko određenje žanra predaje. Konstituiranje žanra predaje u hrvatskoj znanosti. Tri oblika predaje: memorat, kronikat, fabulat. Demonološke/mitske predaje (nadnaravna bića i bića s nadnaravnim sposobnostima: vještice i vješci (comprnice, štrige i štriguni), vile, orko (manjimorgo, orbo, lorko, mrak), macić, mora, mogut, krsnik. Povijesne predaje. Etiološke predaje. Odnos fikcije i fakcije. Predaje u odnosu prema bajci i u odnosu prema pričama iz života. odnos “tradicionalnih” i “suvremenih” predaja (“urbane legende”). Izvedbeni kontekst predaja. Odjeci usmenih predaja u pisanim djelima (intertekstualne i intermedijalne veze).
Cilj: Upoznati studente i studentice sa žanrovskim karakteristikama predaje te osigurati metodološku kompetenciju za samostalno istraživanje ( i izradom seminarskog rada).

Literatura:
Maja Bošković Stulli, Priče i pričanje, Stoljeća usmene hrvatske proze, Zagreb, 1997.
Usmene pripovijetke i predaje, (priredila Maja Bošković-Stulli), Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
Maja Bošković-Stulli, Narodna predaja ¬– Volksagge kamen spoticanja u podjeli vrste usmene proze, u: M. Bošković-Stulli, Usmena književnost kao umjetnost riječi, Zagreb, 1975; 121 – 136
Ljiljana Marks, Beč i Zagreb u svojim predajama. – Wien und Zagreb in den eigenem Sagen. u:Hrvatsko-austrijske usporednice. – Kroatisch-österreichische Parallelen. Zagreb, 1993; 35 – 51, 139 – 151.
Divna Zečević, Usmene predaje kao književna organizacija čovjekovog doživljavanja povijesti i prirode. u: Divna Zečević, Književnost na svakom koraku. Studije i članci. Zagreb. 1986., 167 – 210

Dopunska literatura:
Maja Bošković-Stulli, Narodna predaja o vladarevoj tajni, Zagreb, 1967.
Maja Bošković-Stulli, Odnos kmeta i feudalca u hrvatskim usmenim predajama, i: More u hrvatskim mitskim usmenim predajama. u: Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti, Zagreb, 1984.
Bošković-Stulli, Maja. Pjesme, priče, fantastika. Zagreb, 1991, (posebno radovi: Priče o kolektivnom ubojstvu, Predaje o vješticama i njihovi progoni u Hrvatskoj. Fantastika u usmenoj prozi – kazivanja Srba iz Hrvatske)
Zoran Čiča, Vilenica i vilenjak : sudbina jednog pretkršćanskog kulta u doba progona vještica, Zagreb, 2002.
Marko Dragić, Deset kamenih mačeva, “Mala nakladna kuća Sveti Jure, Baška Voda 1999.
Ljiljana Marks, Stilografija usmene proze suvremenih zapisa, (doktorski rad), Zagreb, 1996.
Linda Dégh, Legend and Belief. Dialectics of a folklore genre. Bloomington and Indianapolis, 2001.
Zoja Karanović, Zakopano blago. Život i priča, Novi Sad, 1989.
Ivan Lozica: Dva demona. Orko i macić. u: I. Lozica, Poganska baština. Zagreb. 2002. 1- 41
Suzana Marjanić, Životinjsko u vilinskom u: Treća. 2000, 2 ; str. 43-56
Suzana Marjanić, Zaštitna sredstva protiv more kao žensko-niktomorfnog demona. Treća 2. 1999. 55-71
Ljiljana Marks, Beč i Zagreb u svojim predajama. – Wien und Zagreb in den eigenem Sagen. u:Hrvatsko-austrijske usporednice. – Kroatisch-österreichische Parallelen. Zagreb. 35-51. 139 – 151.
Ljiljana Marks, Stilografija usmene proze suvremenih zapisa. (doktorski rad). Zagreb. 1996.
Ljiljana Marks, Mitski i pravedni vladari. Gazophylacium. ½. 2003. 60-70
Evelina Rudan, Motivi usmenih predaja u novijem čakavskom pjesništvu Istre. u: Riječ. 2. 2000. 163 – 171

Naziv kolegija: Konstrukcija roda u usmenoj književnosti
ETCS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: predavanje, seminar (1+2)
Ispit: usmeni i izrada seminarskog rada
Sadržaj: Rodni identitet u djelima usmene književnosti. Konstrukcija roda s obzirom na žanrovski sustav. Javni i privatni prostor prema rodnim ulogama. Presjecišta obiteljskih odnosa. Mizoginija i žena “na tronu”. Analiza iskaza solidarnosti i moći u usmenoj književnosti. Aksiološke atribucije (s obzirom na rod) protagonistica i protagonista usmene književnosti . Rodni autostereotipi i heterostereotipi. “Spolna metateza” – inverzija spola u usmenoj književnosti u svjetlu spolnih inverzija u običajima. Raspodjela repertoara (iz aspekta roda).
Cilj: Uputiti studente i studentice na problematiku rodnih konstrukcija i na korpusu usmene književnosti te ih osposobiti za samostalno istraživanje na izabranoj temi u okviru teme kolegija što će se dijelom ostvarivati i izradom seminarskog rada.

Literatura:
Između roda i naroda: etnološke i folklorističke studije. (ur. R. Jambrešić Kirin i T. Škokić) Zagreb, 2004. (posebno radovi: Tea Škokić, Feministička antropološka kritika: od univerzalizma do razlike, Aleksandra Muraj, Samostalnost i/ili podređenost: ambivalencija društvenog položaja žena na Zlarinu, Jelka Vince-Pallua, Amazonke iz Istre: na tragu istarskih, u muško preobučenih žena, Maja Bošković-Stulli, O mizoginim pričama, Simona Delić, Stihovana priča i obitelj: zašto još uvijek pripovijedamo balade?, Tanja Perić-Polonijo, Otočke kazivačice usmenih pjesama)
Judith. P. Butler, Nevolje s rodom. Feminizam i subverzija identiteta, Zagreb, 2000.
Suzen (Susan) Harding, Žene i reči u jednom španskom selu, u: Antropologija žene. (priredile Ž. Papić i L. Sklevicky). Beograd; 1983. 278-303
Lada Čale Feldman, Euridikini osvrti : o rodnim izvedbama u teoriji, folkloru, književnosti i kazalištu. Zagreb. 2001.
Manuela Zlatar, Novo čitanje bajke, arhetipsko, divlje, žensko, Ženski studiji, Zagreb, 2007.

Dopunska literatura:
Simona Delić, Između klevete i kletve. Tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi. Zagreb. 2001.
Branka Galić, Moć i rod, Revija za sociologiju. 3-4, 2002, 225-238
Zdenko Lešić, Feminizam, feministička teorija i kritika. Historiografska skica. http://www.openbook.ba/izraz/no12/12_index.htm
Suzana Marjanić, Zaštitna sredstva protiv more kao žensko-niktomorfnog demona, Treća 2. 1999; 55-71
Žena u slavonskoj kulturi Panonije, Etnološka tribina, Posebno izdanje, 1982.

Naziv kolegija: Usmena književnost u osnovnoškolskoj nastavi i izvan nastavnim aktivnostima
ETCS: 4
Jezik: Hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: predavanje, seminar (1+2)
Ispit: usmeni i pismeni
Sadržaj: Kolegij daje uvid u mogućnosti uključivanja usmenoknjiževnih oblika u nastavni proces, problematiziraju se mogući načini predstavljanja tih oblika: zapisi, obrade i teorijsko-poetički aspekti njihovih intepretacija za određeni uzrast.
Posebno se obrađuje dječja usmena književnost odnosno usmenoknjiževni oblici koji nastaju među djecom u okviru npr. dječjih igara (brojilice), zagonetke, izreke te posebno oni vicevi koji nastaju i pripovijedaju se upravo u određenim dobnim skupinama.
Ponudit će se i mogući modeli izvannastavnih aktivnosti povezani s usmenom književnošću odnosno u širem smislu verbalnim i s drugim povezanim oblicima folklora (primjerice, bajke, predaje, basne). Ti modeli mogu uključivati: terensko istraživanje primjenjivo uzrastu i predstavljanje prikupljenog materijala u elektronskim ili/i tiskanim izdanjima; izrade obrada pojedinih vrsta (bajke, basne, šale), varijantne komparacije i sl.
Cilj: Osigurati kompetencije i vještine budućih nastavnika/nastavnica za rad u osnovnoj školi. Osposobit će se za adekvatan (znanstveno precizan, ali učenicima zanimljiv, blizak i poveziv s njihovim prethodnim iskustvom) pristup usmenoknjiževnoj građi.

Literatura:
Maja Bošković-Stulli, Što nikad nije bilo ... Usmene pripovijetke i predaje. Zagreb, 1986.
Mirjana Duran, Dječja subkultura kao dio narodne kulture, Književna revija, 41 (2001), 3/4 ; str. 22-38
Marijana Hameršak, Dječji folklor između prežitka i prepreke, Etnološka istraživanja, 9 (2003); str. 35-51
Josip Kekez i Vlado Pandžić , Hrvatske usmene pjesme i brojilice, Priredili, Zagreb, 1996.
Ljiljana Marks, Dječji vicevi : mogućnosti klasifikacije i interpretacije / Ljiljana Marks Narodna umjetnost, 28 (1991); str. 213-225
Slavica Moslavac, Narodne dječje igre u Moslavini, Radovi Hrvatskog društva foklorista, 7 (1998) ; 59-68
Tanja Perić-Polonijo, Hrvatske narodne uspavanke, Zagreb, 2000.
Tanja Perić-Polonijo, Mjesto usmene književnosti u hrvatskoj folkloristici, nastavi i književnim teorijama, Croatica (1993) 37/38/39; 269-284
Tanja Perić-Polonijo, Šum-šumi, grm grmi. Izbor iz usmene poezije, Priredila. Zagreb, 1986.

Dopunska literatura:
Mira Kermek-Sredanović, Osobitosti recepcije i literarne komunikacije učenika osnovne škole s proznim tekstom, Napredak, 134 (1993), 2 ; 133-140
Mira Kermek-Sredanović, Osobitosti recepcije i komunikacije osnovaca s lirskim tekstom, Život i škola, 4(1993) 5; 513-521
Maja Kožić: Odraz hrvatske ratne zbilje na dječje igre ratovanja, , Radovi Hrvatskog društva foklorista 1 (1993) ; str. 53-57
Slavica Moslavac, Narodne dječje igre u Moslavini, Radovi Hrvatskog društva foklorista, 7 (1998) ; 59-68
Vlado Pandžić, Putovima školske recepcije književnosti, Zagreb, 2001.

Naziv kolegija: Balade i romance
ETCS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: predavanje + seminar (1+ 2)
Ispit: usmeni i pismeni
Sadržaj: Terminološko određenje i prijepori oko naziva romanca (Vraz, Marković, Kekez, Delić). Njihovo mjesto i važnost u usmenoj lirskoj poeziji. Poetički opis žanra.
Motivsko-tematsko ustrojstvo balada (i romanci). Likovi u baladama (i romancama), aktantska struktura. Načini na koje se oblikuju zapleti i načini njihova razrješenja. Iskustvo koje balade (i romance) posreduju te moralno-etički odnosi koje odražavaju, ali i oblikuju. Bugaršćice kao baladeskni žanr. Inačice i regionalna zastupljenost. Kazivačice i kazivači balada i romance, sastav pretpostavljene publike (prema temama i motivima i najzastupljenijim likovima), kao i prema zapisivačkim iskustvima. Usmene balade u odnosu prema pisanim, ali i njihova zrcaljenja u pučkom.
Cilj: Upoznati studente i studentice s karakteristikama balada i romanci te
osigurati metodološku kompetenciju za samostalno istraživanje (i izradom
seminarskog rada).

Literatura:
Nikola Andrić, Hrvatske narodne pjesme, knjiga peta, Ženske pjesme: romance i balade, Matica Hrvatska, Zagreb, 1909.
Stipe Botica, Biserno uresje : izbor iz hrvatske usmene ljubavne poezije, (prir.) Znjanje, Zagreb, 1990.
Olinko Delorko, Zlatna jabuka: hrvatske narodne balade i romance, Zora, Zagreb, 1956.
Simona Delić, Između klevete i kletve: tema obitelji u hrvatskoj usmenoj baladi, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.
Olinko Delorko, Ljuba Ivanova: hrvatske starinske narodne pjesme sakupljene u naše dane po Dalmaciji, Matica hrvatska, 1969.
Franjo Marković, Prilog estetičkoj nauci o blade I romance, Ras Jugoslavesnke akademije znanosti I umjetnosti 138: 118 – 205.
Tanja Perić-Polonijo, The Ballad and the Lyric Poem, u: Ballads and Other Genres: Balladen und andere Gattungen (ur. J. Bezić et all.) Zavod za istraživanje folklore, Zagreb, 1988.
Vinko Žganec, Hrvatske narodne pjesme kajkavske, Matica hrvatska, Zagreb. 1950.

Dopunska literatura:
Maja Bošković-Stulli, Balada o pastiru i tri vještice, u: Usmena književnost: izbor studija i ogleda, (ur. M. Bošković-Stulli), Školska knjiga, Zagreb, 1971.
Maja Bošković-Stulli, Balada o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu,; Popevka od
Svilojevića , u: Usmena književnost kao umjetnost riječi, Zagreb, 1975, 7 - 35; 32 -
50.
Mira Sertić Razvitak umjetne balade u hrvatskoj književnosti, Umjetsnost riječi 1-2: 207 – 216.
Oldrich, Sirovátka, O uporednom izučavanju narodnih balada: slovesnke I nemačke balade o nesrečćnoj svadbi, u: Naučni sastanak slavista u Vukove dane: referati I saopštenja, Beograd – Tršić – Novi Sad (12-18.IX.1974), IV/1, Međunarodni slavistički centar SR Srbije: 245 – 252
Stanko Vraz, 1841. Glasi iz dubrave žeravinske, Zagreb, 1841.
Usmene lirske pjesme (priredio Stipe Botica), Stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.

Naziv kolegija: Usmena književnost u velikim etnografskim monografijama
ETCS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: predavanje + seminar (1+2)
Ispit: usmeni i pismeni
Sadržaj: Predstavljanje velikih etnografskih monografija (Lovretić, Lang, Ivanišević, Kutleša) Vrijeme i okolnosti u kojima se nastajale. Načini korištenja Radićeve Osnove. Termini kojima se služe i usporedba s današnjom terminologijom. Zastupljenost žanrova. Protopoetički tekstovi autora monografija. Opisi izvedbenih situacija (kada i kako su se pjevale pojedine pjesme, pričale pojedine priče i sl.). Podaci o izvođačima i izvođačicama. Podaci o recepciji (komu su određeni žanrovi bili namijenjeni). Usporedbe s novijim zapisima iz područja/mjesta (zapisi od 1986. – 2007.) koje je opisivao pojedini etnograf; koliko inačica i u kakvom obliku se još zadržalo. Naznake odgovora na pitanje koliko su ( i jesu li) monografije povratno utjecale na zajednicu u vidu veće pomnje oko naknadnog zapisivanja, u vidu vraćanje iz pisanog oblika ponovno u usmeni. Monografije kao vrelo za pisana djela (npr. utjecaj Langove monografije na djelo M. Krleže).
Cilj: Uputiti studente u vrijednu zapisivačku i skupljačku praksu koja je rezultirala velikim etnografskim monografija iz kojih danas crpimo mnogovrsna spoznaje o životu u svakodnevici nekadašnjih zajednica, a posebno o usmenoknjiževnim oblicima koje velike etnografske monografije donose te osposobiti studente za samostalna istraživanja (koje će se provjeriti i izradom seminarskoga rada).

Literatura:
Frano Ivanišević, Poljica : narodni život i običaji. Književni krug, Split, 1987.
Milan Lang, Samobor, Narodni život i običaji (reprint izd.), “Zagreb” poduzeće za grafičku djelatnost, Samobor (Novaki), 1992.
Josip, Lovretić, Otok, Kulturni izdavački centar “Privlačica”, 1990.
Fra Silvestar Kutleša, Život i običaji u Imotskoj krajini, HAZU, Matica hrvatska Ogranak Imotski, Zagreb, 1993.

Dopunska literatura:
Jure Grčević, Kompolje, Narodni život i običaji, (tekst dovršio i obradio Milan Kranjčević), Kompolje, 2000.
_________________
.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:15    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

Naziv kolegija: Intertekstualne (i intermedijalne) veze novije hrvatske književnosti s usmenom književnošću
ETCS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: predavanje + seminar (1+ 2)
Ispit: usmeni i pismeni
Sadržaj: Na izabranim primjerima novije hrvatske književnosti (poezije i proze, npr. u djelima. V: Nazora, M. Krleže, M. Balote, J. Kaštelana, T. Ujevića, Š. Vučetića, I. Slamniga, Rogića Nehajeva, D. Načinovića; D. Šimunovića, I. Raosa, I. Aralice, N. Fabria, M. Jergovića, A. Tomića, J. Matanović, ali i drugih) pokazati načine na koji se koriste usmenoknjiževni oblici te razine njihova utjecaja.
Motivska i (ili) tematska razina. Oblikotvorna razina. Frazeološke posudbe. Interpolacije fragmenata ili cjelovitih djela. Pisanje “na narodnu”. Versifikacijsko nasljeđe.
Problematiziranje veza između usmene i pisane književnosti: kad su i koliko te veze intertekstualne, te o kojim tipovima intertekstualnosti možemo govoriti. Tipovi citatnosti u vezama usmene i pisane književnosti. Problematiziranje intermedijalnosti (jesu li veze pisane i usmene književnosti zato što se ostvaruju u dva različita medija: usmeni i pisani, ujedno i intermedijalne?).
Cilj Ponuditi studenticama i studentima čitanje novijih djela pisane hrvatske književnosti u odnosu na usmenu književnost i osposobiti ih za samostalno istraživanje (koje će svoju potvrdu dobiti i u samostalno izrađenom seminarskom radu).

Literatura (i izvori):
Intertekstualnost (i) autoreferencijalnost (ur. D. Oraić Tolić i V. Žmegač), Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1993.
Intertekstualnost &intermedijalnost (ur. Zvonko Maković et. al.) Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988.
Josip Kekez, Hrvatski književni oikotip, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta, Zagreb, 1992. (poglavlja: Od moderne prema suvremenosti, Vječno vraćanje istom ili hrvatska književnost na narodnu)
Dubravka Oraić-Tolić, Teorija citatnosti, Grafički zavod Hrvatske. 1990.
Evelina Rudan: “O predaji u „Dugi” i kazivačkoj situaciji u „Mladosti” - dva aspekta usmenoga u Šimunovićevoj prozi” u: Kijevski književni susreti : Zbornik radova i pjesama: Posvećeno Dinku Šimunoviću. Kijevo, 2002., 19-30
Nedjeljko Fabrio, Vježbanje života: kronisterija, Profil International, Zagreb, 2005.
Jure Kaštelan, Divlje oko, Znanje, Zagreb, 1978.
Miroslav Krleža, Balade Petrice Kerempuha, Naklada Ljevak (et. al.), Zagreb, 2005.
Vladimir Nazor, Istarske priče, Zagreb, 1917.
Dinko Šimunović, Duga, NZMH, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura (i izvori):
Antologija hrvatske poezije dvadesetog stoljeća: od Kranjčevića do danas (prir. Mihalić et al.), Znanje, zagreb, 1966.-
Antologija hrvatske novele (prir. Krešimir Nemec, Naklada Pavičić, Zagreb, 1997.
Književna kritika o Juri Kaštelanu (prir. B. Donat), “Dora Krupićeva”, Zagreb, 2003.
Ivan Aralica, Duše robova, Mladost Zagreb, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
Miljenko Jergović, Gloria in excelsis, Europapress Holding, 2005.
Julijana Matanović, Bilješka o piscu : neljubavni roman, Mozaik knjiga, Zagreb, 2000.
Daniel Načinović, Libar od vrimena, IRC , Rijeka, 1984.
Ivan Raos, Vječno nasmijano nebo : kronika moga djetinjstva (prir. A. Lederer), Riječ, Vinkovci, 1997.
Ante Tomić, Što je muškarac bez brkova, Hena Com, Zagreb, 2001.

Naziv kolegija: Biblija i hrvatska tradicijska kultura
ETCS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obvezatni
Oblik nastave: predavanje i seminar (2+1)
Ispit: usmeni i pismeni

Sadržaj: Interferencija starozavjetnih i novozavjetnih tekstova koji su (obično) prelazili u usmenu komunikaciju. Biblijski korijeni hrvatske tradicijske kulture. Narodni život i običaji potaknuti Biblijom. Modaliteti biblijske parafraze. Utjecaj biblijskih tekstova u širokom rasponu hrvatske kulture: od prvih susreta s kršćanstvom do suvremenih umjetničkih tekstova.

Cilj: Upoznati studente/ice sa suodnosom, interferencijama biblijskih tekstova i usmene književnosti, transformacijama dijelova biblijskih tekstova u usmenoj komunikaciji te osposobiti studente i studentice za samostalno istraživanje te problematike što će pokušati osigurati i izrada seminarskog rada.

Literatura:
Jeruzalemska Biblija, “Kršćanska sadašnjost”, Urednik A. Rebić, et al., Zagreb 1994.
Stipe Botica, Biblija i hrvatska kulturna tradicija, Zagreb, 1995.
Književnost i Biblija. “Književna smotra”, br. 92,, godište XXVI, Zagreb, 1994.
Opći religijski leksikon. (gl. ur. Adalbert Rebić). Zagreb, 2002.
Maurice Cocagnac, Biblijski simboli: teološki pojmovnik, Zagreb, 2002.
Biblijski leksikon, Zagreb, 1991.
The Literary Guide to the Bible (ur. Robert Alter i Frank Kermode), Cambridge, 2002.

Dopunska literatura:
Rječnik biblijske kulture, AGM, Zagreb 1999.
The Bible and Civilization. Library of Jewish Knowledge, Jerusalem, 1973.
Tumačenje Biblije u Crkvi. Biblija i Kristologija. “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb 1995.
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Zbornik, (ur. D. Milinović), “Pasionska baština”, Zagreb 1999.

Naziv kolegija: Mitski elementi u usmenoj književnosti
ETCS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: predavanje i seminar (2+1)
Ispit: usmeni i pismeni
Sadržaj: Mit(em) kao književno-teorijski pojam. Povijest “mitske svijesti”. Od “mita” do “logos-a”. Mitološki sustavi.
Folklor kao “stvaralac”, čuvar i prijenosnik mita. Mitsko u narodnome životu i običajima
Načela za moguću uspostavu “hrvatske mitologije”. Tipologija mitskoga u usmenoj književnosti.
Fragmenti mitskoga u hrvatskome usmenome pjesništvu, u bajkama i predajama, u frazeološkom suzvučju. Rekonstrukcija većih mitskih struktura
Cilj: Savladavanje problematike mitskog, “mitskog mišljenja”, mitoloških sustava i odnosa verbalnih folklornih oblika i mita te osposobljavanje studenata i studentica za samostalnu interpretaciju i analizu mitskih struktura posebno na korpusu usmene književnosti, što će se ostvariti i izradom samostalnog seminarskog rada.

Literatura:
Natko Nodilo, Stara vjera Srba i Hrvata. (pretisak)”Logos”, Split 1991.
Stipe Botica, Mitološki slojevi hrvatske usmene književnosti. Croatica, br. 37-38-39, Zagreb 1993.
Radoslav Katičić, Mythologicum Illyricum. Zagreb 1996.
E. M. Meletinski, Poetika mita, Beograd, 1983.
Marin Šemudvarac, Narodna vjerovanja o mjesecu kod Hrvata, (Doktorska disertacija obanjena na Bogoslovnom fakultetu), Zagreb, 1945.
Mircea Eliade, Mit i zbilja, Zagreb, 1970.
Milivoj Solar, Edipova braća i sinovi, Zagreb, 2008.

Dopunska literatura:
Robert Graves, Grčki mitovi, Zagreb, 2003.
Ante Šebalj, Obredne gomile. (pretisak), Split 1998.
Milivoj Solar, Edipova braća i sinovi, Zagreb, 1998.
Branko Fučić, Sveti Juraj i Zeleni Juraj, JAZU, Zagreb, 1962.
Šefik Bešlagić, Stećci i njihova umjetnost, Sarajevo, 1971.
Špiro Kulušić, Stara slavenska religija u svjetlu novijih istraživanja, Sarajevo, 1979.

Naziv kolegija: Pregled povijesti hrvatske kulture
ETCS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: predavanje i seminar (2+1)
Ispit: usmeni i pismeni
Sadržaj: Pojmovno određenje “kultura” i “civilizacija”. Kraći pregled velikih svjetskih kultura. Kompleks kulturâ na hrvatskome području. Hrvatski kulturni pejzaž.
Kulturno naslijeđe iz prapovijesti, vremena Ilira, Helena, Romana. Pojava i razvoj kršćanstva na hrvatskome prostoru.
Dolazak Hrvata i stanje kulture u ranome srednjem vijeku. Starohrvatsko kulturno naslijeđe. Razvoj kulture do svršetka srednjega vijeka. Glagoljica. Mijene stilskih formacija u hrvatskoj kulturi (romanika, gotika, renesansa, barok, prosvjetiteljstvo, klasicizam, kulturni slojevi tijekom 19. i 20. stoljeća). Usporedni primjeri u svim vrstama umjetnosti.
Hrvatski kulturni i politički integralizam od ilirizma.
Neke naznake hrvatske umjetnosti u 20. stoljeću.
Cilj: Upoznati studente/ice s kompleksom kultura na hrvatskome području, mijenom stilskih formacija u hrvatskoj kulturi i osigurati kompetentno poznavanje povijesnog kulturnog konteksta.

Literatura:
M. C. Prette/A. De Giorgis, Povijest umjetnosti od početaka do naših danaI, Zagreb 2003.
Radovan Ivančević, Umjetničko blago Hrvatske, Zagreb 1993.
R. Katičić Litterarum studia, Zagreb, 1998
F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb 1996.
T. Macan, Povijest hrvatskog naroda, Zagreb 1992.
Terry Eagleton, Ideja kulture, Zagreb 2003.

Dopunska literatura:
Nenad Cambi, Antika, Zagreb 2002.
Lynn Hunt, Nova kulturna historija, Naklada “Ljevak”, Zagreb 2001.
Hrvatska i Europa , Ur I. Supičić, I-III, Zagreb 1997-2003.
Ante Simonić, Civilizacijske razmeđe znanja, Misteriji kulture tijekom povijesti. knj. 1, Rijeka, 2000.
Stipe Botica, Lijepa naša baština, Zagreb 1998.

Naziv kolegija: Feministička teorija književnosti
Broj sati: 2P + 1S
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni kolegij (C2), 5 studenata FF-a
Oblik nastave: predavanje, seminar
Uvjeti za upis kolegija: nema
Opis kolegija:
U ovome će se kolegiju studenti/ce imati priliku upoznati s feminističom književnom teorijom i kritikom. Pratit ćemo njezin razvoj kroz 20. st. do suvremenosti, kada feministička kritika postaje dio akademskog obrazovanja u programima ženskih studija. Studneti/ce će dobiti uvid u najvažnije teorijske i kritičke pristupe problematici odnosa spola/roda i stvaranja/recepcije književnosti, kao i same književne teorije i kritike. U kolegiju će se obrađivati problemi roda i književnih žanrova, pitanja ženske tradicije i ženskog pisma, kao i odnosa feminističke teorije sa drugim teorijskim školama (psihoanaliza, marksizam, dekonstrukcija, poststrukturalizam). U seminarskom dijelu nastave upoznat će se s nekim ključnim tekstovima ove kritičke tradicije, kao i primijeniti svoja teorijska znanja na analizi književnih predložaka odabranih iz suvremene hrvatske književnosti.

Literatura:
- Armstrong, Nancy: Desire and Domestic Fiction: A Political History of the Novel. Oxford Univ. Press, 1987.
- Beauvoir, Simone de, 1982., Drugi spol, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd.
- Belsey, C. and Moore, J. (ur.), 1997., The Feminist Reader: Essays in Gender and the Politics of Literary Criticism, Blackwell, Malden, Mass.
- Eagleton, Mary (ur.), 1996., Feminist literary theory : a reader, Blackwell, Malden, Mass.
- Felman, Shoshana, 1993., What Does a Woman Want? Reading and Sexual Difference. Johns Hopkins Univ. Press, Baltimore/London.
- Zlatko Kramarić (ur.), 1998., Književnost, povijest, politika, Svjetla grada, Osijek.
- Millett, Kate, 2003., Sexual politics, Virago Press, London.
- Robbins, Ruth, 2000., Literary Feminisms, Macmillan Press, Hampshire&London.
- Woolf, Virginia, 2000., A Room of One's Own, Penguin Books , London.
- Ženske studije, elektroničko izdanje časopisa http://www.zenskestudie.edu.yu/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=20&Itemid=41, br. 5/6, 11/12.
Način polaganja ispita: Pismeni.

Naziv kolegija: Ideologija i književnost
Broj sati: 2P+1S
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni kolegij (C2), 5 studenata FF-a
Oblik nastave: predavanje, seminar
Uvjeti za upis kolegija: nema
Opis kolegija: Kolegij se usmjerava na iznimno bogatu tradiciju tumačenja književnosti u njezinu odnosu prema ideologiji. Polazišna točka kolegija je odnos književnosti prema ideologiji; je li i književnost dio ideologije, ili je književnost jedno od posljednjih utočišta pred ideologijom, odnosno je li književnost „izvan“ ideologije? Ako je moguća emancipacija od ideologije „kroz književnost“, koji su to oblici distanciranja književnosti od ideologije? S tako postavljenim općim okvirom kolegij može ući u brojne probleme književne teorije, kao što su Marxovo i marksističko tumačenje ideologije, te prvi istaknuti pokušaji distanciranja od te tradicije (npr. M. M. Bahtin, B. Brecht). Drugi val promišljanja odnosa između ideologije i književnosti je egzistencijalistički marksizam J. P. Sartrea. Težište je kolegija na ključnom pomaku u tumačenju odnosa između ideologije i kniževnosti koje je potaknuto takozvanim strukturalističkim i antihumanističkim čitanjem Marxa u djelu L. Althussera. Stoga kolegij dalje razrađuje tu problematiku i pokazuje kako su središnja teorijska tumačenja odnosa ideologije i književnosti izvedena iz Althusserova djela, ili stavljena u oporbeni odnos prema njemu (T. Eagleton, F. Jameson, P. Macherey, J. Rancière, R. Williams). Seminarski dio predviđa rad na književnim predlošcima.
Literatura
- Althusser, Louis, A Letter on Art in Reply to André Daspre, u Louis Althusser, Lenin and Philosophy and Other Essays. New York1971
- Althusser, Louis, Kako čitati Kapital, Zagreb, 1975.
- Eagleton, Terry, Criticism and Ideology: A Study in Marxist Literary Theory, London, 1976
- Eagleton, Terry, Against the grain: Essays 1975-1985, 1986
- Jameson, Fredric, Marksizam i forma: Dijalektičke teorije književnosti XX veka, Beograd, 1974
- Jameson, Fredric, Političko nesvesno: Pripovedanje kao društveno - simbolični čin, Beograd, 1984
- Macherey, Pierre, Teorija književne proizvodnje, Zagreb 1979
- Sartre, Jean Paul, Šta je književnost, Beograd, 1981
- Sprinker, Michael, Imaginary Relations. London, 1987
- Williams, Raymond, Marxism and Literature, Oxford, 1978
- Williams, Raymond, Problems in materialism and culture: Selected Essays, London, 1980
Način polaganja ispita: usmeni ispit.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: pismene i usmene provjere znanja, seminarska izlaganja.

Naziv kolegija: Psihoanaliza i književnost
Broj sati: 2P+1S
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni kolegij (C2), 5 studenata FF-a
Oblik nastave: predavanje, seminar
Uvjeti za upis kolegija: nema
Opis kolegija: Kolegijem se obrađuje tumačenje književnosti razvijeno u sklopu psihoanalitičkog učenja Sigmunda Freuda. Sadržajno se kolegij usredotočuje na različite etape psihoanalitičke kritike. Pa se tako razmatra kako Freud i njegovi nastavljači osnovne čimbenike književne razmjene značenja (autor, tekst, čitatelj) raspoređuju po osima psihoanalitičkog dijaloga (analitičar, pacijent). Za ovu se ranu psihoanalitičku koncepciju čitanja tekst još naizgled bez otpora prepušta čitateljskim mehanizmima projekcije i aktualizacije vlastite potisnute žudnje. No, s promjenom koncepta nesvjesnog koju je uveo vodeći Freudov tumač J. Lacan mijenja se u psihoanalitičkoj kritici i definicija odnosa između teksta i čitatelja. Prema toj redefiniciji nesvjesno teksta izmiče čitateljevim mehanizmima ispunjavanja želje zbog čega, po toj koncepciji, čitatelj ne može u potpunosti ovladati značenjem teksta. Na tako postavljenom problemu kolegij će u nastavku obrađivati suvremene koncepcije psihoanalitičke kritike (J. Copjec, S. Felman, L. Irigaray, B. Johnson, J. Kristeva, J. M. Rabaté, S. Žižek). Seminarski dio predviđa rad na književnim predlošcima.
Literatura
- Brooks, Peter, Reading for the plot: Design and Intention in Narrative, Cambridge, 1984
- Deleuze, Gilles, Anti-Edip: kapitalizam i shizofenija, Sremski Karlovci, 1990
- Freud, Sigmund, Budućnost jedne iluzije i drugi spisi, Zagreb, 1985
- Freud, Sigmund, Tumačenje snova, Zagreb, 2001
- Freud, Sigmund, Freud i Mojsije: Studije o umjetnosti i umjetnicima, Zagreb 2006
- Felman, Shoshana, S onu stranu Edipa: Ogledna priča psihoanalize, u Vladimir Biti, Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb, 1992
- Felman, Shoshana, Turning the Screw of Interpretation, Yale, 1976
- Johnson, Barbara, Okvir referencije: Poe, Lacan, Derrida, u Vladimir Biti, Suvremena teorija pripovijedanja, 1992
- Lacan, Jacques, Stadij ogledala kao tvoritelj funkcije Ja, u Jacques Lacan, Spisi (izbor), Beograd, 1983
- Lacan, Jacques, Edipov kompleks, Tvrđa: Časopis za književnost, umjetnost, znanost, 1/2, 2001, 95-104
- Laplanche, Jean i Pontalis, Jean-Baptiste, Rječnik psihoanalize, Zagreb, 1992
- Žižek, Slavoj, Škakljivi subjekt : odsutno središte političke ontologije, Sarajevo, 2006
- Wright, Elizabeth, Psychoanalytic Criticism: A Reappraisal, 1998.
Način polaganja ispita: usmeni ispit.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: pismene i usmene provjere znanja, seminarska izlaganja.

Naziv kolegija: Perspektive postkolonijalne teorije
Broj sati: 2P+1S
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni kolegij (C2), 5 studenata FF-a
Oblik nastave: predavanje, seminar
Uvjeti za upis kolegija: nema
Opis kolegija:
Postkolonijalna teorija obuhvaća raznolik korpus tekstova koji se bave kulturom i poviješću bivših kolonijalnih zemalja te iz njihove „periferne“ perspektive problematizira diskurs kolonizatorske kulture. Vežući se uz različite teorijske škole, od marksističke i psihoanalitičke do feminističke i dekonstrukcionističke, postkolonijalni teoretičari pribjegavaju različitim strategijama čitanja i na taj način dodatno pridonose heterogenosti polja. Ovaj bi kolegij studente trebao upoznati s osnovnim pojmovima, pristupima i strategijama kritike, kako (književnih i teorijskih) tekstova dominantne kulture, tako i s promjenama u polazištima različitih naraštaja postkolonijalnih teoretičarki i teoretičara do kojih je došlo uslijed preispitivanja vlastite (postkolonijalne) kritičke pozicije.
Literatura:
- Bhabha, Homi, 2002., „Diseminacija: vrijeme, pripovijest i margine moderne nacije“ u Biti, Vladimir, ur., Politika i etika pripovijedanja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.
-Bhabha, Homi, 2004., Smeštanje kulture, Časopis Beogradski krug, Beograd.
- Chakrabarty, Dipesh, 2002., „Introduction: The Idea of Provincializing Europe“ u Provincializing Europe: Postcolonial Thought and Historical Difference, Princeton University Press, Princeton, New Jersey/Oxford, UK.
- Fanon, Frantz, 1973., Prezreni na svijetu, Stvarnost, Zagreb.
-Kiberd, Declan, 1995., „Introduction“ u Inventing Ireland, Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts.
-Loomba, Ania, 1998., Colonialism/Postcolonialism, Routledge, London/New York.
- Memmi, Albert, 1991., The Colonizer and the Colonized, Beacon Press, Boston.
- Said, Edward W, 1999., Orijentalizam: zapadnjačke predodžbe o Orijentu, Konzor, Zagreb.
- Spivak, Gayatri Chakravorty, 2001., „Can the subaltern speak?“ u Aschroft, Bill/ Griffiths, Gareth/ Tiffin, Helen, ur., The post-colonial studies reader, Routledge, London/New York.
- Spivak, Gayatri Chakravorty, 2002., „Tekstovi triju žena i kritika imperijalizma“ u Kolo: časopis Matice hrvatske, God.12, Br.2, 337-356
-Todorova, Marija, 1999., Imaginarni Balkan, Biblioteka XX vek, Beograd
- Young, Robert, J.C., 2003., Postcolonialism: avery short introduction, Oxford University Press, Oxford.
Način polaganja ispita: pismeni

Naziv kolegija: Suvremene teorije kulture II.
Broj sati: 2P+1S
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni kolegij (C2), 5 studenata FF-a
Oblik nastave: predavanje, seminar
Uvjeti za upis kolegija: nema
Opis kolegija: Kolegij donosi pregled suvremenih teorija kulture, razmatra različite misaone tradicije, sustave i pravce elaboriranja koncepta kulture. Kako nastavni i izvedbeni okvir kolegija (ECTS bodovi i satnica) dopuštaju i ekstenzivniji i intenzivniji zahvat u tkivo ove složene problematike, kolegij će razmotriti različite teorijske pravce iz kojih se definirala kultura. Tako će u središtu interesa biti psihoanaliza, kritička teorija, semiotika, antropologijske (C. Geertz) i socijologijske (Z. Bauman, P. Bourdieu) teorije kulture koje su unutar same antropologije i sociologije uvele imperativ revidiranja do tada samorazumljivih koncepata čovjeka i društva. No, osim ovih jasno izdvojenih pravaca suvremenih teorija kulture kolegij će posvetiti dužnu pozornost onim misliocima (W. Benjamin, M. M. Bahtin) koji se ne mogu smjestiti unutar određenih pravaca, ali su izvršili golemi teorijski i intelektualni utjecaj na suvremene teorije kulture. Kolegij će obrađivati i trenutno aktualnu problematiku o posljedicama koje su poststrukturalizam i dekonstrukcija izvršili na tumačenje kulture (G. Agamben, A. Badiou, M. de. Certeau, G. Deleuze,J. F. Lyotard, J. L. Nancy).
Literatura:
- Adorno, Theodor (s Maxom Horkheimerom), Kulturna industrija: Prosvjetiteljstvo kao masovna obmana, u Theodor Adorno i Max Horkheimer, Dijalektika prosvjetiteljstva (Filozofijski fragmenti), Sarajevo 1974
- Agamben, Giorgio, Koncentracioni logor kao biopolitička paradigma moderniteta, u Giorgio Agamben, Homo sacer: Suverena moć i goli život, Zagreb 2006.
- Bahtin, Mihail Mihajlovič, Uvod, u Mihail Mihajlovič Bahtin Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse, Beograd 1978
- Barthes, Roland, Mit danas, u Roland Barthes, Književnost, mitologija, semiologija, Beograd 1979
- Benjamin, Walter, Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije, u Walter Benjamin, Estetički ogledi, Zagreb, 1986.
- Bourdieu, Pierre, The Field of Cultural Production, or: The Economic World Reversed, u Pierre Bourdieu, The Field of Cultural Production, Cambridge 1993.
- De Certeau, Michel, Pučke kulture, „Snalaženje: uporabe i taktike“ i „Politička vjerodostojnost“ u Michel de Certeau, Invencija svakodnevice, Zagreb 2003.
- Freud, Sigmund, Nelagodnost u kulturi, u Sigmund Freud, Iz kulture i umetnosti (Odabrana dela Sigmunda Frojda; knj. 5), Novi Sad 1969.
- Geertz, Clifford, Podrobni opisi, u Clifford Geertz, Tumačenje kultura, Beograd 2003.
- Nancy, Jean-Luc, Urbi et orbi, u Jean Luc Nancy, Stvaranje svijeta ili mondijalizacija, Zagreb 2004.
Način polaganja ispita: usmeni ispit.
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: pismene i usmene provjere znanja, seminarska izlaganja.

Kolegij: Tvorba nacionalnog identiteta
ECTS: 4
Trajanje: 1 semestar (1+2)
Status: izborni
Oblik nastave: predavanja i seminari
Uvjeti: nema
Ispit: usmeni
Cilj: upoznavanje studenata s najnovijim teorijama o nacionalnom identitetu
Sadržaj: Kako se oblikuje nacionalni identitet? Nacija: zamišljena ili izmišljena zajednica, subjektivacija i nacionalizacija, problem tvorbe nacionalnog identiteta u različitim tipovima diskurza, pripovijedanje kao strategija oblikovanja nacije, nacija kao reprezentacija. .
Literatura:
Obvezatna:
- Anderson, Benedict, Nacija: zamišljena zajednica, Zagreb, 1990.
- Asman, Alaida, (Assmann, Aleida), Rad na nacionalnom pamćenju, Beograd, 2002.
- Balibar, Etienne, «The Nation Form: History and Ideology» u Race, Nation, Class, ur. - Balibar, Etienne, Wallerstein, Immanuel, New York, 1991.
- Bhabha, Homi, «Diseminacija: vrijeme, pripovijest i margine moderne nacije» u Politika i etika pripovijedanja, ur. Biti, Vladimir, Zagreb, 2002.
Dodatna:
- Calhoun, Craig, «Nationalism and Civil Society: Democracy, Diversity and Self-Determination» u Social Theory and the Politics of Identity, ur. Calhoun, Craig, Oxford, UK/ Malden, Massachusetts, 1994.
- Gellner, Ernest, Nacije i nacionalizam, Zagreb, 1998.
- Hobsbom, Erik i Rejndžer, Terens (Hobsbawm, Eric i Ranger, Terence) ur., Izmišljanje tradicije, Beograd, 2002.
- Plessner, Helmuth, Zakašnjela nacija, Zagreb, 1997
- Renan, Ernest, «What Is a Nation?» u Nation

Naziv kolegija: Stilistička interpretacija pjesničkog teksta
Broj ECTS bodova: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: izborni kolegij s unutarnjom izbornošću za studente diplomskog studija kroatistike
Oblik nastave: predavanje (1 sat) + seminar (2 sata tjedno)
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Ciljevi kolegija: Upoznati se s osnovnim stilističkim obilježjima pjesničkog teksta, usvojiti metode interpretacije poetskog diskurza, naučiti primjenjivati metode lingvostilističke analize na korpus odabranih pjesničkih tekstova
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij se bavi primjenom stilističkog instrumentarija na različite forme i žanrove poetskog diskurza; u tom smislu osposobljava polaznika za samostalni rad na tekstu, razvija kritičko mišljenje te ga priprema na samostalnu analizu i tumačenje bilo kojeg pjesničkog teksta, njegovih stilskih obilježja te sinkronijske i dijakronijske uvjetovanosti
Sadržaj kolegija: Kolegij će u svom uvodnom dijelu polaznike upoznati s temeljnim stilističkim instrumentarijem i metodama njegove implementacije u analizi i interpretaciji pjesničkog teksta. Interpretacijski rad će obuhvaćati sve lingvostilističke razine: fonostilematiku, morfostilematiku, sintaktostilematiku i semantostilematiku kao i analizu diskurza i figurativnosti. Korpus pjesničkih tekstova pretežno će obuhvaćati reprezentativne tekstove autora dvadesetog stoljeća i suvremenosti, ali će pokazati i kako se ustanovljeni model interpretacije može primijeniti i na pjesničke tekstove starije hrvatske književnosti.
Literatura:
A. Obavezna:
1. BAGIĆ, Krešimir, Živi jezici, Zagreb 1994.
2. MRKONJIĆ, Zvonimir, Suvremeno hrvatsko pjesništvo 1/2, Zagreb, 1972.
3. PRANJIĆ, Krunoslav, Jezikom i stilom kroza književnost, Zagreb 1986.
4. SLAMNIG, Ivan, Sedam pristupa pjesmi, Rijeka 1986.

B. Izborna:
1. BACHELARD, Gaston, Poetika prostora, Zagreb 2000.
2. ELIOT, Thomas Stearns, Tradicija, vrijednosti i književna kritika, Zagreb 1999.
3. ¬¬FRANGEŠ, Ivo, Matoš - Vidrić - Krleža, Zagreb, 1974.
4. LODGE, David, Načini modernog pisanja (metafora, metonimija i tipologija moderne književnosti), Zagreb 1988.
5. MUKAŘOVSKÝ, Jan, Struktura pesničkog jezika, Beograd, 1986.
6. ORAIĆ TOLIĆ, Dubravka, Teorija citatnosti, Zagreb, 1990.
7. SLAMNIG, Ivan, Hrvatska versifikacija, Zagreb 1981.
8. TINJANOV, Jurij, Stihovna semantika, Sarajevo, 1990.
9. TODOROV, Tzvetan, Simbolizam i tumačenje, Novi Sad 1986.
10. UŽAREVIĆ, Josip, Kompozicija lirske pjesme, Zagreb 1991.
11. VUKOVIĆ, Tvrtko, Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši, Zagreb 2005.
12. VUKOVIĆ, Tvrtko, Što je stvarno u stvarnosnom pjesništvu, u: Postmodernizam, iskustva jezika u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, Zagreb 2003.
13. VULETIĆ, Branko, Fonetika pjesme, Zagreb 2005.

Naziv kolegija: Publicistički i medijski diskurz
Broj ECTS bodova: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: izborni kolegij s unutarnjom izbornošću za studente diplomskog studija kroatistike
Oblik nastave: predavanje (1 sat) + seminar (2 sata tjedno)
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Ciljevi kolegija: Usvojiti osnovna problemima funkcionalne stilistike, upoznati se s metodama interpretacije javnog diskurza, naučiti primjenjivati metode lingvostilističke analize na korpus odabranih tekstova
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij se bavi primjenom stilističkog instrumentarija na specijalizirane oblike javnog diskurza; u tom smislu osposobljava polaznika za samostalni rad na tekstu, razvija kritičko mišljenje te ga priprema ili dodatno upoznaje s problemima i konceptima funkcionalne stilistike
Sadržaj kolegija: Problematski koncipiran uvod u pojedina područja funkcionalne stilistike u kojem će se problematizirati prostor teksta i diskurza. Kolegij će se baviti publicističkim prostorom kao stilski heterogenim poljm te pokušati uspostaviti klasifikaciju njegovih žanrova, fikcionalnih i faktografskih tekstova te stilskih odrednica koje takvi tekstovi podrazumijevaju. Praktični dio seminara uključivat će analitički i interpretacijski rad na korpusu novinskih političkih, komentatorskih, kolumnističkih i kritičkih tekstova, reklamnih oglasa, plakata te svih onih verbalnih i tekstovnih obrazaca na kojima se konstituira javni, medijski i multimedijalni diskurz. Interpretacija tekstova temeljit će se na lingvostilističkoj analizi te proučavanju figurativnog aspekta medijskog diskurza, njegove vizualnosti i ikoničnosti te različitih verbalnih strategija.

Literatura:
B. Obavezna:
1. KOVAČEVIĆ, Marina/ BADURINA, Lada, Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001.
2. SILIĆ, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb 2006.
3. ŠKILJAN, Dubravko, Javni jezik, Zagreb 2000.
4. BAGIĆ, K., Figurativnost reklamnoga diskurza, u: Raslojavanje jezika i književnosti (Zbornik zagrebačke slavističke škole), Zagreb 2006.


B Izborna:
1. BAGIĆ, Krešimir, Umijeće osporavanja, Zagreb 1999.
2. BADURINA, Lada – Neke odlike leksika u suvremenoj hrvatskoj publicistici,
3. BARTHES, Roland, Književnost, mitologija, semiologija, Beograd 1979.
Filologija, br. 30-31, 1998.
4. FRANČIĆ, A./HUDEČEK, L./ MIHALJEVIĆ, M., Normativnost i višefunkcionalnost
u hrvatskome standardnom jeziku, Zagreb 2005.
5. GENETTE, Gérard, Fikcija i dikcija, Zagreb 2002.
6. Jezik & mediji. Jedan jezik: više svjetova (uredila: J. Granić), Zagreb/ Split 2006.
7. KATNIĆ BAKARŠIĆ, Marina – Stilistika, Naučna i univerzitetska knjiga, Sarajevo 2001.
8. SESAR, D./MUHVIĆ-DIMANOVSKI, V., Frazem, fraza i parafraza u suvremenom medijskom diskurzu, u: Zagrebačka slavistička škola (zbornik radova), Zagreb 2002.
9. ZLATAR, Andrea – Istinito, lažno, izmišljeno (ogledi o fikcionalnosti), Hrvatsko
filozofsko društvo, Zagreb 1989.

Naziv kolegija: Funkcionalna stilistika
Broj ECTS bodova: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: izborni kolegij s unutarnjom izbornošću
Oblik nastave: predavanje (1 sat) + seminar (2 sata tjedno)
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Ciljevi kolegija: Razumijevanje polifunkcionalnosti jezika i sociolingvističkih zakonitosti koje vladaju jezikom kao standardom, prepoznavanje karakteristika pojedinih stilova jezika, interdiskurzivnoga i intradiskurzivnog prožimanja te problematiziranje mogućnosti klasifikacije.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je zamišljen kao produbljivanje znanja o funkcionalnim stilovima, a studentima bez predznanja omogućuje uvod u područje stilistike.
Korištene metode: metoda rada na tekstovnome predlošku, metoda usmenoga izlaganja, metoda razgovora, metoda samostalnoga izlaganja.
Sadržaj kolegija: Klasifikacije funkcionalnih stilova i kriteriji njihova razvrstavanja. Uspoređivat će se tradicionalno razlikovanje znanstvenoga, administrativno-poslovnoga, novinarsko-publicističkoga, književnoumjetničkoga i razgovornog stila standardnoga jezika te suvremena podjela ukupnog polja diskursa na privatni, javni, specijalizirani i multimedijalni diskurs i područja njihova prožimanja. Proučavat će se i brojni podtipovi diskursa: politički, sakralni, reklamni, stripovni, scenaristički... Zajedničkim radom na tekstovima utvrđivat će se osobitosti i figurativnost pojedinih tipova. Posebna pozornost posvetit će se jeziku književnosti kao mjestu prekodiranja svih stilova te njegovoj poziciji u odnosu na jezik kao standard i jezik kao sustav.

Literatura:
A. Obavezna:
Katnić-Bakaršić, Marina: Stilistika, Sarajevo, 2001.
Kovačević, Marina - Badurina, Lada: Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001.
Silić, Josip: Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb, 2006.
Škiljan, Dubravko: Javni jezik, Zagreb, 2000.
B. Dopunska:
Intertekstualnost & intermedijalnost (uredio: Z. Maković), Zagreb 1988.
Jezik & mediji. Jedan jezik: više svjetova (uredila: J. Granić), Zagreb/ Split 2006.
Tošović, Branko: Funkcionalni stilovi, Graz, 2002.
Pranjković, Ivo: Funkcionalni stilovi i sintaksa, u: Suvremena lingvistika 22, 1/2, str. 519-527, Zagreb, 1996.
Način polaganja ispita: pismeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa: kontrola redovitoga pohađanja nastave i obavljanja zadataka, vrednovanje usmenoga izlaganja zadane teme
_________________
.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:16    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

Naziv kolegija: Stilistički koncepti
Broj ECTS bodova: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: izborni kolegij za studente kroatistike
Oblik nastave: predavanje (1 sat) + seminar (2 sata tjedno)
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Opis kolegija: Problemski koncipiran uvod u odabrana područja stilističke teorije i prakse. Koncepti koji će se istraživati sastavni su dio stilističke tradicije i suvremenosti te će se obrađivati na predlošcima iz stručne literature. Njihova primjenjivost iskušavat će se na beletrističkim i drugim tekstovima na hrvatskome jeziku, što otvara prostor za samostalna i zajednička stilistička istraživanja polaznika. S obzirom na tradicionalnu među-pozicioniranost stilistike na presjecištu raznih znanstvenih disciplina, poseban naglasak bit će stavljen na interdisciplinarna istraživanja kojima je cilj utvrditi iskoristivost primarno nestilističkih znanja (lingvistika, naratologija, lingvistika teksta, koncept pojmovne metafore i dr.) u stilističkoj teoriji i praksi.

Literatura:
Nelson Goodman, Status stila, u: Načini svjetotvorstva, Zagreb, 2008.
Gerard Genette, Stil i značenje, u: Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor, Zagreb, 2006.
Laurent Jenny, O književnom stilu, u: Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor, Zagreb, 2006.
Jean-Marie Schaeffer, Književna stilistika i njezin predmet, u: Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor, Zagreb, 2006.
Antoine Compagnon, Stil, u: Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor, Zagreb, 2006.
Miroslav Beker, Kratka povijest antičke retorike, Zagreb, 2001.
Marina Katnić-Bakaršić, Stilistika, Sarajevo, 2001.
Georges Molinie, Stilistika, Zagreb, 2002.
Marina Kovačević – Lada Badurina, Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001.
Josip Silić, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb, 2006.
Zrinjka Glovacki-Bernardi, O tekstu, Zagreb, 2004.
Mirna Velčić, Uvod u lingvistiku teksta, Zagreb, 1987.
Michael Riffaterre, Kriteriji za stilsku analizu, Stilistički kontekst, u: Quorum, br. 5/6, Zagreb, 1989.
Duška Klikovac, Metafore u mišljenju i jeziku, Beograd, 2004.

Način polaganja ispita: pismeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa: kontrola redovitoga pohađanja nastave i obavljanja zadataka, vrednovanje usmenog izlaganja zadane teme

Naziv kolegija: Stilovi suvremene hrvatske proze
Broj ECTS bodova: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: izborni kolegij za studente kroatistike
Oblik nastave: predavanje (1 sat) + seminar (2 sata tjedno)
Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta
Opis kolegija: Seminar je zamišljen kao stilističko istraživanje odabranih djela suvremene hrvatske (fikcijske) proze od 1990-ih do danas – od 'ratnoga pisma' (Jergović, Cvetnić, Mlakić) preko proze FAK-ova naraštaja (Ferić, Perišić, Tomić, Šimpraga i dr.) i vremenski paralelnih, uglavnom 'romanesknih' praksi (Ugrešić, Drndić, S. Andrić) do najnovijih proznih tendencija (Bulić i dr.). Premda će se izvedba seminara koncentrirati uglavnom na čitanja pojedinih djela, odnosno njihovih ulomaka, njihovim odabirom pokušat će se egzemplificirati stilski karakteristično za opuse pojedinih autora, žanrove i poetike suvremenih proznih praksi. Metodologija rada bit će pretežno tekstualistička, no uz nezanemarivu tendenciju objašnjavanja sociokulturnog konteksta proznih praksi koje se tematiziraju. Studenti će u radu seminara sudjelovati čitanjem odabranih tekstova, pisanim i usmenim analizama i komparacijama, izvedbom referata, seminarskim radovima i dr.

Literatura:
Krešimir Bagić, Kratka priča devedesetih, u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2001, Zagreb, 2002.
Dubravka Oraić Tolić, Suvremena hrvatska proza – Izazov zbilje, u: Muška moderna i ženska postmoderna, Zagreb, 2005.
Teofil Pančić, Famoznih 400 kilometara, Zagreb, 2007.
Jagna Pogačnik, Proza poslije FAK-a, Zagreb, 2006.
Jagna Pogačnik, Backstage, Zagreb, 2002.
Jagna Pogačnik, Širenje područja borbe, u: Tko govori, tko piše – Antologija suvremene hrvatske proze 1994-2007, Zagreb, 2008.
Strahimir Primorac, Prozor u prozu, Zagreb, 2005.
Velimir Visković, Predgovor – Hrvatska književnost na prijelomu milenija, u: U sjeni FAK-a, Zagreb, 2006.

Način polaganja ispita: pismeni ispit
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa: kontrola redovitoga pohađanja nastave i obavljanja zadataka.

Naziv kolegija: INTERPRETACIJE BIBLIJSKOGA INTERTEKSTA I.
Status: izborni (za studente kroatistike i ostalih odsjeka s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu)
ECTS: 4
Vrsta nastave: predavanja i seminari
Cilj: Upoznati studente s međuodnosom biblijskih simbola i žanrovskih, prostornih te drugih odrednica koje tvore stil književnoga teksta.
Sadržaj: Interpretacija i motivacija za djela s biblijskim simbolima. Naglasak na tekstovima Ante Starčevića, Williama Goldinga, J.R.R. Tolkiena, J.K. Rowling, T.S. Eliota, Nikole Šopa i Eugenija Montalea.

LITERATURA:
Obvezna:
1. Religijske teme u književnosti, Zbornik radova s međunarodnoga simpozija održanoga u Zagrebu 9. prosinca 2000., Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, Zagreb 2001.

Dodatna:
1. Botica, Stipe: Biblija i hrvatska kulturna tradicija, Vlastita naklada, Zagreb 1995.
2. Fish, Harold: The Biblical Presence in Shakespeare, Milton and Blake, Clarendon Press, Oxford 1999.
3. Staiger, Emil: Christusbilder der Goethezeit, Verlag der Arche, Zürich 1952.
4. Šimundža, Drago: Bog u djelima hrvatskih pisaca: vjera i nevjera u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb 2004.
5. Eliotov ranjeni kirurg , Književna smotra, br. 108-109, 1998.
6. Traklovi preludiji šutnje , Književna smotra, 2002., br. 123, str. 71-78.
7.Stilski aspekti Starčevićeva teksta Pisma Magjarolacah, Forum, 11-12, 2002.
8. Prostor, likovi i zbivanja u prvim četirima romanima J.K.Rowling Mogućnosti, 7-9, 2003. str. 115-127.
9. Katabaza i anabaza u Tolkienovom Gospodaru prstenova Književna smotra, 1/ 2004.

7. Uvjeti upisa: nema
8. Ispit: pisani

Naziv kolegija: INTERPRETACIJE BIBLIJSKOGA INTERTEKSTA II.
Status: izborni (za studente kroatistike i ostalih odsjeka s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu)
ECTS: 4
Vrsta nastave: predavanja i seminari
Cilj: Protumačiti mogućnosti recepcije i interpretacije tekstova s naglašenim ili latentnim biblijskim intertekstom.
Sadržaj: Kolegij je vezan za Interpretacije biblijskoga interteksta I. Tumače se Fryeeva Anatomija kritike u cjelini i tekstovi S.T. Coleridgea, L.N. Tolstoja, A.B. Šimića, T. Ujevića i drugih autora.
LITERATURA:
Obvezna:
1. Northrop Frye, Anatomije kritike

Dodatna:
1. Stilski elementi homogenizacije u Prosenjakovu Divljem konju Republika, 5 /2004.
2. Ujevićeva Fisharmonika , Rad s međunarodnoga simpozija o Ujeviću, Kijevo kraj Knina, 2006.

7.Uvjeti upisa: nema
8. Ispit: pisani

Kolegij: Biblija kao književnost
Status: Izborni C2
ECTS: 4
Opis kolegija: Struktura Biblije kao književnoga teksta: izostilemi, žanrovi, intertekst, prostorne i vremenske odrednice izabranih tekstova; figure s naglašenom glasovnom vrijednošću. Uvod u tumačenja smislova biblijskih tekstova. Stilska analiza i sinteza izabranih tekstova. Problemi prijevoda – hrvatski i engleski prijevodi.
Za praćenja kolegija nije potrebno poznavati grčki i hebrejski jezik.
Obvezna literatura:
1. Izabrana poglavlja iz Zagrebačke Biblije (po uputi predavača, ukupno 350 stranica)
2. Komentari knjigama iz Zagrebačke Biblije
Neobvezna literatura:
Izabrana poglavlja iz sljedećih naslova:
1. Biblija, Stari i Novi zavjet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1984. (KS)
2. Novi zavjet , s grčkoga izvornika preveli Bonaventura Duda Jerko Fućak,
United Bible Societies, Katholishe Bibelföderation,
Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1992. (NZ, D-F)
3. Biblia Sacra, Versio Illyrica Selecta seu Declaratio Vulgatae Editionis
Latinae. Bartholomei Cassij (...)
Herrausgegeben von Hans Rothe und Friedrich Scholz,
Paderborn, München, Wien, Zürich, 1999 (KASS)
4. Hildebrandt, Ted: The Hebrew Tutor, Parsons Technology, Iowa,
Copyright 1998.
5. The Interlinear Hebrew-English Old Testament, John R. Kohlenberger III.
Zondervan Publishing House, Grand Rapids Michigan 1987.
6. The Greek English Interlinear New Testament, Thomas
Nelson Publishers, Nashville, 1994. (NKJV)
7. Novum Testamentum Graece et Latine, Augustinus Merk, SJ,
Sumptibus Pontificii Instituti Biblici, 1992. (NTGE)
8. The New Jerusalem Bible , Doubleday, New York 1985.
9. Blue Letter Bible (na Mreži)

SEKUNDARNA
10. Dugandžić, Ivan: Kako su nastala evanđelja, Kršćanska sadašnjost,
Zagreb 1999.
11. Freedman, David Noel (glavni urednik): The Anchor Bible Dictionary,
Doubleday , New York 1992. ( U tekstu: ABD).
12. Frye, Northrop: The Great Code, The Bible and Literature,
A Harvest Book, New York 1983.
13. Frye, Northrop: Words with Power, Being a Second Study of The Bible
and Literature, Harcourt Brace Jovanovich, New York 1992.
14. John Gable, Charles Wheeler, Anthony York: The Bible as Literature,
Oxford University Press, New York, Oxford 2000.
15. Hohnjec, Nikola: Biblija u pastoralnom radu, Katehetski salezijanski
centar, Zagreb 1998.
16. Hohnjec, Nikola: Djela proročka: likovi i središnje proročke teme,
Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2001.
17. Lévi-Strauss, Claude: Strukturalna antropologija, Stvarnost, Zagreb 1977.
18. Lévi-Strauss, Claude: Strukturalna antropologija, Zagreb 1988.
19. Papinska biblijska komisija: Tumačenje Biblije u Crkvi
Biblija i kristologija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1995.
20. Pritchard, James B. (urednik): Biblijski atlas, Cankarjeva založba,
Ljubljana i Zagreb 1990.
21. Stojković-Dubrovčanin, Ivan: Konkordancija nepromjenjivih dijelova
Biblije: šesnaest biblijskih hermeneutskih postavki, Kršćanska
sadašnjost, Zagreb 2006.

Način polaganja ispita: pisani

Kolegij: Hrvatska leksikologija
ECTS: 4 boda
Trajanje: 1 semestar
Status: Obvezatan kolegij za studentice i studente 7. semestra jednopredmetnog studija kroatistike
Oblik nastave: Predavanja i seminari
Uvjeti: Položeni ispiti iz fonologije, morfologije i sintakse hrvatskoga standardnog jezika
Ispit: Pismeni
Cilj: Upoznati studentice i studente sa strukturom leksika hrvatskoga standardnog jezika, s osnovnim leksičko-semantičkim odnosima u njemu te s raslojavanjem leksika i leksičkim posuđivanjem
Sadržaj: Riječ i leksem. Izraz i sadržaj leksema. Raščlanjivost sadržaja leksema. Hiponimija i hiperonimija. Heteronimija. Sinonimija. Antonimija. Homonimija. Vremenska raslojenost leksika. Historizmi. Arhaizmi. Knjiški leksik. Prostorna raslojenost leksika. Lokalizmi. Regionalizmi. Dijalektizmi. Vanjsko i unutarnje posuđivanje. Vrste posuđenica. Frazeologija i frazemi. Leksikologija i leksikografija. Vrste rječnika
Obvezatna literatura: G. Berutto: Semantika. Zagreb, 1994.; M. Mihaljević: „Leksik“, u knjizi Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb, 1999., str. 282-298; L. Zgusta: Priručnik leksikografije. Sarajevo, 1991.
Izborna literatura: J. Melvinger: Leksikologija (skripta). Osijek, 1990.; A. Nikolić Hoyt: Konceptualna leksikografija. Prema tezaurusu hrvatskoga jezika. Zagreb, 2004. M. Samardžija: Hrvatski jezik 4 (udžbenik za gimnazije). Zagreb, 1995. (i kasnija izdanja)

Kolegij: Povijest hrvatskoga standardnog jezika
ECTS: 4 boda
Trajanje: 1 semestar
Status: Izborni kolegij za studentice i studente 8. semestra jednopredmetnog studija kroatistike
Oblik nastave: Predavanja i seminar
Uvjeti: Položeni ispiti iz fonologije, morfologije, sintakse i leksikologije hrvatskoga standardnog jezika
Ispit: Pismeni
Cilj: Upoznati studentice i studente s povijesnim razvojem hrvatskoga jezika, s kontinuitetom oblikovanja standardnoga jezika i s uzrocima povremenoga diskontinuiteta
Sadržaj: Periodizacija povijesti hrvatskoga jezika. Terminološka distinkcija: književni vs. standardni jezik. Modeliranje općehrvatskoga standardnog jezika. Standardizacija hrvatskoga jezika od XVIII. stoljeća. Hrvatski narodni preporod i hrvatski jezik. Filološke škole. Normativni zaokret na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Hrvatski standardni jezik u XX. stoljeću.
Obvezatna literatura: D. Brozović: „Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti“, u zborniku Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, ur. A. Flaker i K. Pranjić. Zagreb, 1978., str. 9-82.; M. Samardžija: Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb, 2004.; Z. Vince: Putovima hrvatskoga književnog jezika. Lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i njihovih izvora. Zagreb, 1978. (i kasnija izdanja), str- 114-270, 308-314, 348-366, 403-603
Izborna literatura: Jezikoslovne rasprave i članci (F. Kurelac, V. Pacel, A. Veber Tkalčević, B. Šulek), prir. I. Pranjković. Zagreb, 1999.; Jezikoslovne rasprave i članci (F. Iveković, I. Broz, T. Maretić, M. Rešetar, N. Andrić, A. Radić, V. Rožić, D. Boranić), prir. M. Samardžija. Zagreb, 2001.; Lj. Jonke: Književni jezik u teoriji i praksi. Zagreb, 1965., str. 9-175; M. Moguš: Povijest hrvatskoga književnog jezika. Zagreb, 1995.; M. Samardžija: Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i povijest hrvatskoga standardnog jezika. Rijeka, 2002. Portreti hrvatskih jezikoslovaca, prir. Z. Vince, Zagreb, 1993.; Z. Vince: Ikavica u hrvatskoj jezičnoj povijesti. Zagreb, 1998.

Kolegij: Tvorba riječi u hrvatskom jeziku
ECTS: 4 boda
Trajanje: 1 semestar
Status: Izborni kolegij za studentice i studente 7. semestra dvopredmetne i 4. semestra jednopredmetne kroatistike
Oblik nastave: Predavanja i seminari
Uvjet: /
Ispit: Pismeni
Cilj: Upoznati studentice i studente sa zakonitostima tvorbe riječi u hrvatskom jeziku
Sadržaj: Tvorba riječi kao jezikoslovna disciplina. Motivirane i nemotivirane riječi. Tvorbena veza. Tvorbeni šav. Izvođenje i slaganje. Tvorbeni načini. Pravi tvorbeni načini. Pomoćni tvorbeni načini. Tvorba imenica. Tvorba glagola. Tvorba pridjeva. Tvorba priloga
Obvezatna literatura: S. Babić: Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Nacrt za gramatiku. Zagreb, 1986. (i kasnija izdanja);
Izborna literatura: E. Barić i dr.: Hrvatska gramatika. Zagreb, 1995. (i kasnija izdanja), poglavlje „Tvorba riječi“, str. 285-389.

Kolegij: Teorija standardnog jezika
ECTS: 4 boda
Trajanje: 1 semestar
Status: Izborni kolegij za studentice i studente 8. semestra jednopredmetne i dvopredmetne kroatistike
Oblik nastave: Predavanja i seminari
Uvjeti: Položeni svi odslušani kolegiji iz hrvatskoga standardnog jezika
Ispit: Usmeni
Cilj: Upoznati studentice i studentice s temeljnim spoznajama i postavkama standardologije
Sadržaj: Jezik kao sustav i jezik kao standard. Hrvatski jezik kao sustav i hrvatski jezik kao standard. Književni vs. Standardni jezik. Klasifikacije idioma. Idiom i varijetet. Faze oblikovanja standardnoga jezika. Norme i normiranje standardnoga jezika. Jezično planiranje. Jezična politika
Obvezatna literatura: D. Brozović: Standardni jezik. Zagreb, 1970,; R. Katičić: Jezikoslovni ogledi. Zagreb, 1971., poglavlje „O književnom jeziku“, str. 43-64; R. Katičić: Novi jezikoslovni ogledi. Zagreb, 1986., poglavlje „O književnom jeziku“, str. 65-194; M. Samardžija (prir.): Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika. Zagreb, 1999.; D. Škiljan: Jezična politika. Zagreb, 1988.
Izborna literatura: J.A. Fishman: Sociologija jezika. Sarajevo, 1978.; O. Jespersen: Čovječanstvo, narod i pojedinac s lingvističkog stanovišta. Sarajevo, 1970.; D. Škiljan: Javni jezik. Beograd, 1998. (=Zagreb, 2000.)

Kolegij: Hrvatski jezični purizam
ECTS: 4 boda
Trajanje: 1 semestar
Status: Izborni kolegij za studentice i studente 9. semestra dvopredmetne kroatistike
Oblik nastave: Predavanja i seminari
Uvjet: Položeni ispiti iz svih kolegija hrvatskoga standardnog jezika
Ispit: Pismeni
Cilj: Upoznati studentice i studente s bogatom hrvatskom purističkom tradicijom, s njezinim kriterijima, pozitivnim i negativnim rezultatima
Sadržaj: Jezična kultura i jezični purizam. Jezični purizam i jezično čistunstvo. Vrste purizma. Uloga purizma u normiranju standardnog jezika. Pozitivni i negativni aspekti purističkih zahvata. Jezični savjetnici
Obvezatna literatura: E. Barić i dr.: Hrvatskjezični savjetnik. Zagreb, 1999. I. Esih: „Kultura književnog jezika (Deset jezičnih zapovijedi)“, u knjizi Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb, 1999., str.42-48; R. Katičić: „O purizmu“ i „Jezična kultura“, u knjizi Novi jezikoslovni ogledi. Zagreb, 1986., str. 65-89. M. Turk: „Jezični purizam“, „Fluminensia“, br. 1-2, str. 63-79
Izborna literatura: S. Babić: Hrvatska jezikoslovna čitanka. Zagreb, 1990. Jezikoslovne rasprave i članci, prir. M. Samardžija, Zagreb, 2001.; S. Pavešić i sur.: Jezični savjetnik s gramatikom. Zagreb, 1971. G. Thomas: Linguistics Purism. Longman: London-New York, 1991.

Kolegij: Padeži u hrvatskome
ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni, diplomski
Uvjeti: /
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat seminara, konzultacije
Ispit: pismeni i usmeni
Cilj: Upoznati studente sa sklonidbom kao morfološkom, sintaktičkom i semantičkom kategorijom u hrvatskome. Predočiti im padežni sustav kao prototipno ovladljiv sustav, s brojnim osobitostima. Osposobiti studente za uočavanje, proučavanje i predočavanje padežnih prototipnih i posebnih obilježja.
Sadržaj: Riječi i njihovi oblici. Pripisivanje padeža. Prototipne padežne uloge. Ostale padežne uloge. Padežne kategorije. Vrste riječi i padeži. Vrste sklonidaba. Sklonidba imenica. Sklonidba pridjeva. Sklonidba brojeva. Sklonidba zamjenica. Padežne oblične posebnosti. Plodnost pojedinih sklonidba. Padežne inačice. Sklonidbena norma u hrvatskome. Prepoznavanje padeža za izvorne govornike. Predočavanje padeža neizvornim govornicima.
Literatura:
Obavezna:
- Jelaska, Z., M. Kovačević i M. Anđel (2002) Morphology and semantics - The basis of Croatian Case, u M. D. Voeikova i W. U. Dressler (eds): Pre- and Proto-morphology: Early Phases of Development in Nouns and Verbs, LINCOM studies in Theoretical Linguistics 29, University of Vienna, str. 177-189.
- Cvikić, L. i Jelaska, Z. (2003) Poučavanje imeničke sklonidbe u nastavi hrvatskoga kao stranoga jezika, U: Stolac, D. i sur. (ur.) Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, Zbornik radova HDPL, Zagreb-Rijeka,167-179
Priručnici:
- Babić, S. i ostali (1991.a) Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, HAZU i Globus
- Barić, E. i ostali (1997) Hrvatska gramatika, IV. promijenjeno izdanje, Zavod za hrvatski jezik, Školska knjiga (dio o morfologiji)
- Cesarec M. (2000) Učimo hrvatski, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
- Grubišić, V. (2003) Elementary Croatian, Zagreb i Toronto-Chicago, Croatian Schools of America and Colorado i Hrvatski informativni centar,
- Jelaska, Z. (2003.d) Basic Croatian Grammar I: Sounds, Forms, Word-Types, Zagreb II. izdanje), 117. str. (skripta)
- Težak, S. i Babić, S. (2004) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga

Kolegij: Razlike među hrvatskim sinonimima
ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni, diplomski
Uvjeti: Odslušani kolegiji Hrvatska leksikologija i Tvorba riječi u hrvatskome jeziku
Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara
Provjera znanja: samostalno istraživanje, izrada seminarskog rada
Cilj: Upoznati studente s razlikama među hrvatskim bliskoznačnicama. Osposobiti ih za samostalno istraživanje sinonimskih razlika. Osposobiti ih za izradu rječničkih odrednica za razlikovni rječnik hrvatskih sinonima
Sadržaj: Riječi. Značenje. Sinonimi. Istoznačnice. Bliskoznačnice. Antonimi. Kognitivni semantički opis. Vrste rječnika. Rječničke natuknice. Rječničke odrednice. Istraživački pristup riječima.
Literatura
Obavezna:
- Bratanić, M. (1991) Rječnik i kultura, Zagreb, SOL
- Nikolić-Hoyt, A. (2004) Konceptualna leksikografija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb
- Žic-Fuchs, M. (1991) Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Zagreb, Sol
- Babić, Z. (1994): Look Who is Touching Who: Croatian Werbs of Affectionate Touching. In: D. W. Halwachs/ I. Stuetz, Sprache-Sprechen-Handeln.Tübingen, 229.
- Jelaska, Z. i L. Cvikić (2004) Finding distinction between sinonimes, u Bračić, S.,B. Čuden, S. Podgoršek, V. Pogačnik (hrsg./eds.) (2001): Linguistics Studies in the European Year of Languages. Ljubljana
Priručnici:
- Bujas, Ž. (2001) Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb, Nakladni zavod Globus.
- Jakić, B. / Hurm, A. (1991): Kroatisch-Deutsches Wörterbuch. Zagreb
- Leitner, H. (1998) Njemačko-hrvatski rječnik glagola u kontekstu, Zagreb, Školska knjiga
- Summers, D. (ed.) (1993): Longman Language Activator. Essex.
- Uroić, M. /Hurm, A. (1994): Deutsch-Kroatisches Wörterbuch. Zagreb.
- Zorić, V. (ur.) (1997) English Dictionary for Speakers of Croatian, Zagreb
* (1998a): Pocket Merrian-Webster Dictionary of Synonyms and Antonyms. Berlin and München, Langenscheidt
* (1998b): Deutsch als Fremdsprache. Berlin and München, Langenscheidt
* (1997): Essential Activator. Essex, Longman
Dodatna:
- Nation, I.S.P. (2001): Learning Vocabulary in Another Language. Cambridge.
- Bistrički, L.(2003) Semantička raščlamba glagola kretanja s posebnim osvrtom na prevođenje, Filozofski fakultet, Zagreb
- Kravchenko. A.V. (2002) The cognitive roots of gender in Russian, Glossos 3, Duke University
- Taylor, J.R. (2003) Linguistic Cattegorization, Oxford textbooks in linguistics
- Wierzbicka, A. (1997) Understanding Cultures Through Their Key Words, Oxford University Press, 32-125

Kolegij: Hrvatski jezik višejezičnih govornika
ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski (engleski)
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni, diplomski
Uvjeti: /
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat seminara
Ispit: usmeni
Cilj: Upoznavanje studenata s obilježjima hrvatskoga jezika u okomito i vodoravno višejezičnih govornika. Osposobljavanje studenata za prosudbu hrvatske jezične i komunikacijske sposobnosti višejezičnih govornika. Priprema studenata za pristup poučavanju hrvatskome jeziku višejezičnih govornika.
Sadržaj: Materinski, prvi, drugi i strani jezik. Jezične univerzalnosti, univerzalna gramatika, obilježenost. Dvojezičnost, višejezičnost, mnogojezičnost. Vrste dvojezičnosti. Okomita i vodoravna dvojezičnost. Položaj hrvatskoga u višejezičnih govornika i u višejezičnim sredinama. Zabune i odstupanja. Vrste odstupanja. Međujezik, njegova obilježja i razvoj Međujezik u hrvatskome. Utjecaj materinskoga jezika i ostalih jezika. Odnos standardnoga jezika i ostalih idioma. Jezična i komunikacijska sposobnost i njihov odnos. Jezična komunikacijska osposobljenost neizvornih govornika. Zaboravljanje i očuvanje jezika.
Literatura:
Obavezna:
- Jelaska, Z. (ur.) (2005.) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, I. dio: Teorijski dio (u tisku)
- Siguan, M. (2004) Jezici u Europi, Zagreb, Školska knjiga
- Cvikić, L i Tomek, T. (2003) Hrvatski – prvi strani jezik? u: Kovačević, M. i Pavličević-Franić, D. (ur.) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Naklada Slap, 126-135
- Cvikić, L. i Kuvač, J. (2003.) Orši neljepo piše. Poteškoće djece, mađarskih govornika, u učenju hrvatskoga jezika. u: Vodopija I. (ur.) Zbornik Dijete i jezik, Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera i Visoka učiteljska škola, str. 55- 66
- Filipović, R. (1986) Teorija jezika u kontaktu, Zagreb, Školska knjiga i JAZU, 36-47
- Gulešić, M. (2003) Srodnost dvaju jezičnih sustava - prednost i/ili nedostatak u usvajanju jezika, Psiholingvistika i kognitivna znanost, zbornik HDPL, Rijeka-Zagreb, 189-303.
- Jelaska, Z. (2001) Govornici u susretu – usvojeno i naučeno vladanje jezikom u istome društvu, u: M. Kovačević (ur): Lingvistička ekologija: Jezični razvoj i višejezičnost, Zagreb, Društvena istraživanja, god. 10, br. 6 (56), str. 977-990.
- Jelaska, Z. (2003) Hrvatski jezik i višejezičnost, u: Pavličević-Franić, D. i Kovačević, M. (2003) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena, Zagreb, Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu, 106-122
- Jelaska, Z. i Hržica, G. (2002) Poteškoće u učenju srodnih jezika: Prevođenje sa srpskoga i hrvatskoga. Jezik 49, 3, 91-104.
- Kuvač, J. i Cvikić, L. (2005) Dječji jezik: između standarda i dijalekta, u: Stolac, D i sur. (ur.), Jezik u društvenoj interakciji, zbornik HDPL, Zagreb-Rijeka (u tisku)
- Novak, J. (2003) "Kako znate da sam Amerikanac?" Izgovorne poteškoće Amerikanaca u hrvatskome kao stranome jeziku, u: Stolac, D. i sur. (ur.) Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici zbornik HDPL. Zagreb-Rijeka, 341-350
- Pavličević-Franić, D: (2003.) Okomita dvojezičnost i rano učenje jezika, u: Pavličević Franić, D. i Kovačević, M. (2003) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena, Zagreb, Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu, 93-103
- Pavličević-Franić, D. (2000.) Usvajanje hrvatskoga standardnoga jezika u sustavu okomite dvojezičnosti, Napredak, 141 (1), 75-85
Dodatna:
- Ellis, R. (1997) Second Language Acquisition, Oxford University Press, Oxford, 15-35, 51-73
- Grosjean, F. (1982) Life with Two Languages, Howard University Press
- Hamers, J. F. (2002) Bilinguality and Bilingualism, Cambridge, Cambridge University Press
- Prebeg-Vilke, M. (1991) Vaše dijete i jezik: materinski, drugi i strani, Zagreb, Školska knjiga
- Romaine, S. (1995) Bilingualism, Blackwell Publishers
- Holmes, J. (1992) An introduction to sociolinguistics, London New York, Longman, 19-131
- Cenoz, J. (2003) Bilingualism and Third Language Acquisition: Some data from the Basque Country u: Kovačević, M. i Pavličević-Franić, D. (ur.) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Naklada Slap, 159-170
- Granić, J. (2002) Sociolingvistička dimenzija komunikacijske kompetencije u višejezičnoj sredini, u: Kovačević, M. i Pavličević-Franić, D. Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini I.: prikazi, problemi, putokazi, Zagreb, Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu, 79-88
- Granić, J. (2003) Planiranje jezika u višejezičnoj zajednici u: Kovačević, M. i Pavličević-Franić, D. (ur.) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Naklada Slap, 136-146
- Kuvač, J. i Cvikić, L. (2004) Hungarian Kids and Croatian Language, Papers from 6th International Conference of Language Examination and Applied and Medicinal Linguistics, Dunaújváros, Hungary
- Novak, J. (2002.a) Učenje glagolskih oblika u hrvatskome kao stranome jeziku, Zagreb, Suvremena lingvistika, 53-54, 1-2, 85-101
- Požgaj Hadži, V. i Kranjc, S. (2002) O simultanom slovensko-hrvatskom bilingvizmu, Strani jezici 300, br. 3, Zagreb, Odjel za strane jezike HFD-a i Školska knjiga.

Naslov kolegija: SEMANTIKA HRVATSKOGA JEZIKA
ECTS bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status: izborni
Uvjeti upisa: nema
Ciljevi: ovladavanje osnovnim znanjima iz jedne od temeljnih lingvističkih disciplina
Oblik nastave: 2+1+0
Sadržaj: Studente će se uvesti u predmet, metode i tipologiju semantike kao jedne od temeljnih lingvističkih disciplina. Dobar će se dio u ovladavanju osnovnih znanja iz semantike posvetiti sintagmatskim odnosima u opisu leksičkih jedinica, s osobitim obzirom na kolokacije i semantičku kompatibilnost. Zasebna će se pozornost pridati odnosima semantike s drugim semantičkim disciplinama, posebice s morfologijom, sintaksom, leksikografijom i pragmatikom.

Literatura: OBVEZNA LITERATURA
Berruto, Gaetano. 1994. Semantika [prev. Iva Grgić], Zagreb : Antibarbarus, 223 str.
Leech, Geoffrey. 21987. Semantics : The Study of Meaning, Harmondsworth : Penguin Books, 383 str.
Lyons, John. 1977. Semantics, I–II, Cambridge : Cambridge University Press, I: 371 str, II: 897 str.
Palmer, F. R. 21981. Semantics, Cambridge : Cambridge University Press, 221 str.
DODATNA LITERATURA
Cruse, David A. 1986. Lexical semantics, Cambridge : Cambridge University Press, 310 str.
Ullmann, Stephen. 1962. Semantics : An Introduction to the Science of Meaning, Oxford, 278 str.
Studentske obveze: redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u nastavi
Provjera znanja: pismeni ispit na kraju semestra
_________________
.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:17    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

Kolegij: PSIHOLINGVISTIČKI PRISTUPI HRVATSKOMU JEZIKU Nositelj: prof. dr. sc. Zrinka Jelaska
Bodovna vrijednost: 4 ECTS Jezik: hrvatski (engleski) Broj nastave tjedno: 3 sata (2 predavanja + 1 seminar) Status: diplomski izborni
Semestar: VII, VIII, IX, X
Oblik nastave: predavanja, seminari, konzultacije
Studentske obaveze: izrada seminarskoga rada, samostalno istraživanje Ispit: usmeni Opterećenje studenta: 150 sati Svrha: Upoznavanje s temeljima psiholingvističkoga pristupa, posebno hrvatskomu jeziku. Usvajanje teorijskih znanja potrebnih za samostalno proučavanje hrvatskoga. Sadržaj: Osnovni pojmovi. Razvojna psiholingvistika. Jezični razvoj u hrvatskome kao materinskome i inome jeziku. Pojedinačne razlike. Jezični ulaz i međudjelovanje u ovladavanju jezikom. Mjerenje jezičnoga razvoja. Jezična sposobnost i izvedba. Društveni utjecaji. Jezično primanje. Jezična proizvodnja. Jezični propusti i pogrješke. Jezično nazadovanje. Jezične poteškoće. Zaboravljanje i očuvanje jezika
Obavezna literatura
Jelaska, Z. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada Steinberg, D. D., Nagata, H. i Aline, D. P. (2001) Psycholinguistics, Essex, Pearson
Education Limited
Dodatna literatura
Ellis, R. (1997) Second Language Acquisition, Oxford, Oxford University Press Ellis, R. (1994) The Study of Second Language Acquisition, Oxford, Oxford University Press
Gass, S, Selinker, L. (2001) Second Language Acquisition An introductory Course, Lawrence
Erlbaum Associates, Publishers, Mahwah, New Jersey, London
Kuvač, J. (2002) Utjecaj afektivnih čimbenika na učenje hrvatskoga kao drugoga ili stranoga
jezika u: Stolac, D. i sur. (ur.) Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika, zbornik HDPL, Zagreb-Rijeka, 289-298
Mihaljević Djigunović, J. (1998) Uloga afektivnih faktora u učenju stranog jezika, Zagreb, Filozofski
fakultet
Robinson, P. (2001) Cognition and Second Language Instruction, Cambridge, Cambridge University
Press

Kolegij: PRIJAMNI GRAMATIČKI OPIS HRVATSKOGA JEZIKA Nositelj: prof. dr. sc. Zrinka Jelaska
Bodovna vrijednost: 4 ECTS Jezik: hrvatski Broj sati tjedno: 3 sata (2 predavanja + 1 seminar) Status: preddiplomski izborni
Semestar: VII, VIII, IX, X. Oblik nastave: predavanja, seminari Studentske obaveze: priprema i provođenje istraživanja Ispit: seminarski rad i usmeni Opterećenje studenta: 150 sati Svrha: Osposobljavanje studenata za opisivanje gramatike sa stajališta onih koji hrvatski jezik tek uče pa se ne mogu služiti gramatikom kao odrasli govornici koji hrvatski znaju proizvoditi. Sadržaj: Gramatike za izvorne govornike hrvatskoga. Pretpostavljena znanja. Usvajanje i učenje jezika. Jezično primanje i proizvodnja. Jezična i gramatička osviještenost. Gramatičke kategorije i vrste riječi – primanje i proizvodnja. Uloga čestote, plodnosti i zastupljenosti pojedinih riječi i oblika u hrvatskome. Sklonidba. Prijamni odnos tvorbe i fleksije. Glagolski sustav hrvatskoga. Sprezanje. Glagolski vid. Ovladavanje rječnikom hrvatskoga jezika. Uloga poučavanja gramatike i rječnika u ovladavanju drugim jezikom.

Obavezna literatura:
Cvikić, L., Jelaska, Z. (2007) Morfološka raslojenost imenica u svjetlu inojezičnoga hrvatskoga, Riječ.
13, 2; 66-78. Cvikić, L. i Jelaska, Z (2007) Složenost ovladavanja glagolskim vidom u inojezičnome hrvatskome,
Lahor: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik. 2, 4; 190-216
Hržica, G. (2005) Padežni sustav u priručnicima za strance u : Jelaska, Z. i sur. Hrvatski kao drugi i strani
jezik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, str. 235. - 245
Jelaska, Z. (2005) Oblici hrvatskih riječi u: Jelaska, Z. i sur. Hrvatski kao drugi i strani jezik, Hrvatska
sveučilišna naklada, Zagreb, str. 136.-144
Jelaska, Z. (2005) Padežni sustav hrvatskoga u: Jelaska, Z. i sur. Hrvatski kao drugi i strani jezik,
Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, str. 144.-152
Jelaska, Z. i Opačić, N. (2005) Glagolski vid i vidski parovi, u : Jelaska, Z. i sur. Hrvatski kao drugi i
strani jezik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, str. 152. – 170
Jelaska, Z. (2005) Glagolske vrste u : Jelaska, Z. i sur. Hrvatski kao drugi i strani jezik, Hrvatska
sveučilišna naklada, Zagreb, str. 170.-186
Jelaska, Z. i Cvikić, L. (2005) Gramatička obiljžja i rječnici, u : Jelaska, Z. i sur. Hrvatski kao drugi i
strani jezik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, str. 206.-217.
Kolaković, Z. (2007) Zastupljenost padeža u hrvatskome jeziku u pisanim i govornim tekstovima, Lahor,
2, 4, str. 242-270
Marković, I. (2007) Do kosti – imenice hrvatske i-sklonidbe, Lahor, 2, 3, 14-36
Novak-Milić, J. (2005) Glagolski sustavi u priručnicima za strance u : Jelaska, Z. i sur. Hrvatski kao drugi
i strani jezik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, str. 252-261

Dodatna literatura;
Bošnjak – Botica, T. I Gulešić-Machata, M. (2007) Rod imenica na –a za osobe muškoga spola, Lahor, 2, 4, str. 170-180
Tafra, B. (2001) Razgraničavanje spola i roda (gramatički i leksikografski problem), Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 27, 251-266
Tafra, B. (2000) Lice i osoba, Jezik, 47, 95-05
Tafra, B. (1994) Gramatički kriteriji za rječničku natuknicu, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik,299-321

Kolegij: TEORIJE OVLADAVANJA HRVATSKIM JEZIKOM Nositelj: prof. dr. sc. Zrinka Jelaska
Bodovna vrijednost: 4 ECTS Jezik: hrvatski (engleski) Broj sati tjedno: 3 sata (2 sata predavanja + 1 sat seminar) Status: diplomski izborni
Semestar: IX, X Uvjeti: Oblik nastave: predavanja, seminari, konzultacije Studentske obaveze: izrada seminarskoga rada Ispit: usmeni Opterećenje studenta: 150 sati Svrha: Upoznati studente s glavnim teorijama o ovladavanju jezikom: općenito kao prvim (J1) i drugim (J2), odnosno inim jezikom. Naučiti ih da primijene te teorije na hrvatski jezik i uočavaju teorijske postavke različitih autora u opisima materinskoga i inojezičnoga hrvatskoga.
Sadržaj: Učenje i usvajanje jezika. Ovladavanje jezikom. Osnovno nazivlje. Preduvjeti i osnovni procesi usvajanja jezika. Jezični razvoj. Teorije usvajanja jezika. Biheviorizam. Generativna gramatika. Funkcionalne teorije. Konencionizam. Kompeticijski model. Usvajanje leksika i gramatike hrvatskoga jezika. Usvajanje fonologije, morfologije, sintakse, semantike i pragmatike hrvatskoga jezika. Učenje jezika: osnovni procesi i utjecaji. Teorije i modeli ovladavanja drugim jezikom. Ovladavanje gramatikom hrvatskoga jezika. Diskurs u drugome jeziku. Učenje jezika u dječjoj, mladalačkoj i odrasloj dobi. Ovladavanje standardnim jezikom.

Obavezna literatura
Cvikić, L. (ur.) (2007) Drugi jezik hrvatski, Zagreb: Profil Jelaska, Z. i sur. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada, I. dio:
Teorijske osnove
Prebeg-Vilke, M. (1991) Vaše dijete i jezik: materinski, drugi i strani, Zagreb, Školska knjiga
Jelaska, Z. i M. Kovačević (2001) Odnos glagola i imenica u ranome jezičnome razvoju,
Osijek, Zbornik II. hrvatskoga slavističkoga kongresa, 441-453
Kovačević, M. (1997) Jezik i jezične sastavnice, u: Ljubešić, M. (ur.) Jezične teškoće školske djece,
Zagreb, Školske novine
Kovačević, M. (1997) Rani jezični razvoj: okvir za novu psiholingvističku teoriju, Zagreb, Suvremena
lingvistika 1-2, 40-41, 135-153
Kuvač, J. i Palmović, M. (2006) Metodolgija istraživanja dječjega jezika. Naklada Slap, Zagreb, str. 47-
65
Kuvač, J.; Cvikić, L. (2005) Dječji jezik između standarda i dijalekta u : Stolac, D. i sur. (ur.) Jezik u
društvenoj interakciji, Zagreb-Rijeka, 2005. 275-285
Kuvač, J.; Cvikić, L. (2005) The acquisition of noun morphology in Croatian u: Vliegen, M.
(ur.).Variation in Sprachtheorie und Spracherwerb, Frankfurt am Main: Peter Lang
Europaeischer Verlag der Wissenschaften, 155-165
Kuvač, J. i Cvikić, L. (2003) Obilježja dječje gramatike na primjeru imeničke morfologije Rijeka, Riječ,
9, 2, 19–30
Kuvač, J. i Cvikić, L. (2002) Pridjevi u ranome dječjem razvoju: utjecaj pjesama, priča i razbrajalica, u:
Vodopija, I. (ur.) Dijete i jezik danas, Osijek, Sveučilište J.J. Strossmayera Visoka učiteljska
škola, 95-114
Kuvač, J. i Mustapić, M. (2003) Rani leksički razvoj – odnos nadređene i osnovne razine u usvajanju
riječi, u: Vodopija, I: (ur.) Dijete i jezik danas, Osijek, Visoka učiteljska škola, 67-77


Dodatna literatura
Mitchel, R. & Myles, F. (1998.) Second Language Learning Theories, London, Arnold Anđel, M. i sur. (2000) Acquisition of Verbs in Croatian, French and Austrian German-an
outline of comparative analysis, Zagreb, Suvremena lingvistika 1-2, 49-50, 5-25.
Arapović, D. i Kuvač, J. (2003) Sintaksa u djece s posebnim jezičnim teškoćama i djece uredna jezično-
govorna razvoja, u: Stolac, D. (ur.) Psiholingistika i kognitivna znanost u Hrvatskoj, Rijeka,
Zbornik radova HDPL, 9-17
Blaži, D., Vancaš, M. i Kovačević, M. (2001) Glagolska i imenska morfologija u ranom usvajanju
hrvatskoga jezika, u: Sesar, D. i Vidović-Bolt, I. (ur.), Zbornik II. hrvatskoga slavističkoga
kongresa, Zagreb, Hrvatsko filološko društvo, 341-348
Jelaska, Z. (2004) Fonološki opisi hrvatskoga jezika Glasovi, slogovi, naglasci, Zagreb,
Hrvatska sveučilišna naklada, str. 5-13; 61-69
Jelaska, Z., M. Kovačević i M. Anđel (2002) Morphology and semantics-The basis of
Croatian Case, u M. D. Voeikova i W. U. Dressler (eds): Pre- and Protomorphology: Early Phases of Development in Nouns and Verbs, LINCOM studies in Theoretical Linguistics 29, University of Vienna, str. 177-189.
Kovačević, M., Jelaska, Z. i Brozović, B. (1998) Comparing Lexical and Grammatical
Development in Morphologicaly Different Languages, Aksu Koc et a. (eds.) Perspectives on Language Acquisition, Bogazici University Printhouse, Istanbul, 368-383
Kuvač, J. i Palmović, M. (2007) Metodologija istraživanja dječjega jezika, Naklada Slap Ljubešić, M. (1997) Jezična razvijenost i učenje, u: Ljubešić, M. (ur.) Jezične teškoće
školske djece, Zagreb, Školske novine
Sikirić, S.M. (2003) Struktura jezičnoga znaka u ranom jezičnom razvoju u: Pavličević-
Franić, D. i Kovačević, M. (ur.) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.: teorijska razmatranja, primjena, Zagreb, Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu, 25-30
Stančić, V. i Ljubešić. M. (1994) Jezik, govor, spoznaja, Zagreb, Hrvatska sveučilišna
naklada, str. 121-287
Steinberg, D. D., H. Nagata i D. P. Aline (2001) Psycholinguistics, Essex, Pearson Education Limited, 1-50 Težak, S. (2002) Dijete i jezik, u: Vodopija, I. (ur.) Dijete i jezik danas, zbornik radova s međunarodnoga
stručnoga i znanstvenoga skupa u europskoj godini jezika, Osijek, 13-42
Vancaš, M. (1997) Čitanje, teškoće čitanja i jezične sposobnosti, u: Ljubešić, M. (ur.)
Jezične teškoće školske djece, Zagreb, Školske novine
Kolegij: ODABRANI BIBLIJSKI TEKSTOVI - JEZIČNA OBILJEŽJA Nositelj: prof. dr. sc. Zrinka Jelaska
Bodovna vrijednost: 4 ECTS Jezik: hrvatski Broj sati tjedno: 3 sata (2 sata predavanja + 1 sat seminar) Status: diplomski izborni
Semestar: VII, VIII, IX, X Oblik nastave: predavanja, seminari, konzultacije Studentske obaveze: izrada seminarskoga rada Ispit: usmeni Opterećenje studenta: 150 sati Svrha: Upoznati studente s leksičkim i gramatičkim obilježjima hrvatskih (suvremenijih) prijevoda Biblije. Osposobiti ih za različite vrste jezične analize biblijskih, ali i drugih hrvatskih tekstova. Sadržaj: Hrvatski prijevodi Biblije. Uloge biblijskoga jezika. Suvremeni prijevodi. Razlike u prijevodima i njihova uloga. Gramatička obilježja. Leksička obilježja. Čestota hrvatskih riječi i biblijskih riječi. Veza sadržaja teksta i jezičnih obilježja.
Obavezna literatura
Bašić, P. (2004) Neke prevodilačke nedoumice u hrvatskome lekcionaru A-B-C, BS 74, br. 3, str. 675–
704 Jelaska, Z. (2008) Ljubiš li me? Ti znaš da te volim: O bliskoznačnicama i raznoznačju, Babićev zbornik
O 80. obljetnici života, Slavonski Brod, Ogranak MH, 125-170. B. Lujić (2007) Lingvističke teorije prevođenja i novi hrvatski prijevod Biblije, BS 77 (2007.), br. 1, str.
59–102 Prijevodi Novoga zavjeta (bar četiri: Duda i Fućak, Ladan, Rupčić, Šarić).
Baričević, V. (2008) Jezična obilježja Ivanova evanđelja, Filozofski fakultet, diplomski rad

Dodatna literatura i izvori
Knežević, R. (2007) O revizijama Šarićevih biblijskih prijevoda s analizom postupka revizije prijevoda Judine poslanice, KAIROS - Evanđeoski teološki časopis / Godište I.) br. 1, str. 23-60 Izvori (predgovori i odabrani tekstovi) Duda, B. i Fućak, J. (1990) Novi zavjet, Zagreb: Kršćanska sadašnjost (ili ostala izdanja) Kaštelan, J. i Duda, B. (ur.) (1968) Biblija, Stvarnost, Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Ladan, T. (1980) Evanđelje po Ivanu, Sarajevo. Ladan, T. (1985) Evanđelje po Luki, Plehan. Ladan, T. (1990) Evanđelje po Marku, Mostar. Rebić, A., Fućak, J. i Duda, B. (1994, 2004) Jeruzalemska Biblija, Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Rupčić, Lj. (2000) Sveto pismo. Novi zavjet, Mostar: Ziral (ili neko od starijih izdanja 1961, 1967) Šarić, I. (2006) Biblija: Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Zagreb: Hrvatsko biblijsko društvo, Sarajevo: Vrhbosanska nadbiskupija, Zagreb: Glas koncila (ili starija izd. )
Priručnici
Amerl, R. (2000) Grčko-hrvatski rječnik Novoga zavjeta, Zagreb: Hrvatsko ekumensko biblijsko društvo.
Anić, V. (1998) Rječnik hrvatskoga jezika (3. izd.) Zagreb: Novi liber.
Šonje, J. i Nakić, A. (2000) Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Leksikografski zavod i Školska knjiga.
Šarić, Lj. i Wittschen, W. (2008) Rječnik sinonima hrvatskoga jezika, Zagreb: Jesenski i Turk
Dodatna literatura, izvori i priručnici
Djaković, B. (2000) Sveto Pismo Staroga i Novoga Zavjeta, Rijeka: Udruga kršćana za promicanje
duhovne kulture. Duda, B. (1962) Evanđelje, život i nauka Isusa Krista spasitelja svijeta - riječima četvorice evanđelista,
Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda. Raspudić, G. (1987) Novi zavjet, Zagreb: Kršćanska Sadašnjost, Sarajevo: Teološka biblioteka, Mostar: Provincijalat hercegovačkih franjevaca.
Škarić, I. M. (1858-1861) Svetoga pisma staroga i novoga uvita, Beč.
Vrtarić, I. (2005) Novi zavjet, Krasica i Rijeka: Živa riječ i Udruga kršćana.
Zagoda, F. (1946) Sveto Pismo Novoga Zavjeta, Zagreb (ili 1925,1938/39)
Kolegij: PRIJEVODNE INAČICE BIBLIJE Nositelj: prof. dr. sc. Zrinka Jelaska
Bodovna vrijednost: 4 ECTS Jezik: hrvatski Broj sati tjedno: 3 sata (2 sata predavanja + 1 sat seminar) Status: diplomski izborni
Semestar: VII, VIII, IX, X Oblik nastave: predavanja, seminari, konzultacije Studentske obaveze: izrada seminarskoga rada Ispit: usmeni Opterećenje studenta: 90 sati Svrha: Upoznati studente s hrvatskim prijevodnim inačicama prijevoda Biblije. Osposobiti ih za razumijevanje i opisivanje sličnosti i razlika. Sadržaj: Hrvatski prijevodi Biblije. Suvremeni prijevodi. Razlike u novozavjetnim prijevodima. Prijevodna inačnosti i primanje biblijskoga teksta. Čestota hrvatskih riječi i biblijskih riječi. Veza sadržaja teksta i jezičnih obilježja.
Obavezna literatura
Bašić, P. (2004) Neke prevodilačke nedoumice u hrvatskome lekcionaru A-B-C, BS 74, br. 3, str. 675–704 Knežević, R. (2007) O revizijama Šarićevih biblijskih prijevoda s analizom postupka revizije prijevoda
Judine poslanice, KAIROS - Evanđeoski teološki časopis / Godište I.) br. 1, str. 23-60 B. Lujić (2007) Lingvističke teorije prevođenja i novi hrvatski prijevod Biblije, BS 77 (2007.), br. 1, str.
59–102 Jelaska, Z. (2008) Ljubiš li me? Ti znaš da te volim: O bliskoznačnicama i raznoznačju, Babićev zbornik
O 80. obljetnici života, Slavonski Brod, Ogranak MH, 125-170.
Izvori (predgovori i odabrani tekstovi) Djaković, B. (2000) Sveto Pismo Staroga i Novoga Zavjeta, Rijeka: Udruga kršćana za promicanje
duhovne kulture. Duda, B. i Fućak, J. (1990) Novi zavjet, Zagreb: Kršćanska sadašnjost (ili ostala izdanja) Kaštelan, J. i Duda, B. (ur.) (1968) Biblija, Stvarnost, Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Ladan, T. (1980) Evanđelje po Ivanu, Sarajevo. Ladan, T. (1985) Evanđelje po Luki, Plehan. Ladan, T. (1990) Evanđelje po Marku, Mostar. Raspudić, G. (1987) Novi zavjet, Zagreb: Kršćanska Sadašnjost, Sarajevo: Teološka biblioteka, Mostar:
Provincijalat hercegovačkih franjevaca. Rebić, A., Fućak, J. i Duda, B. (1994, 2004) Jeruzalemska Biblija, Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Rupčić, Lj. (2000) Sveto pismo. Novi zavjet, Mostar: Ziral (ili neko od starijih izdanja 1961, 1967) Šarić, I. (2006) Biblija: Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Zagreb: Hrvatsko biblijsko društvo, Sarajevo: Vrhbosanska nadbiskupija, Zagreb: Glas koncila (ili starija izd. )
Vrtarić, I. (2005) Novi zavjet, Krasica i Rijeka: Živa riječ i Udruga kršćana.

Kolegij: HRVATSKI KAO DRUGI JEZIK U DJEČJOJ DOBI Nositelj: prof. dr. sc. Zrinka Jelaska
Bodovna vrijednost: 4 ECTS Jezik: hrvatski Broj sati tjedno 3 sata (2 predavanja + 1 seminar) Status: diplomski izborni Semestar: VIII, IX, X Uvjeti: ispiti iz Uvod u materinski i inojezični hrvatski / Teorije ovladavanja hrvatskim
/Psiholingvistički pristup
Oblik nastave: predavanja, seminari, konzultacije Studentske obaveze: seminarski rad, hospitacija, ogledni sat Ispit: pismeni i usmeni Opterećenje studenta: 90 sati
Svrha: Usvajanje teorijskih znanja potrebnih za samostalno izvođenje nastave hrvatskoga jezika za neizvorne govornike u osnovnoj školi.
Sadržaj: Rani jezični razvoj u hrvatskome kao prvome jeziku. Usvojenost hrvatskoga do polaska u školu. Rano učenje stranoga jezika. Sustavi i pristupi nastavi hrvatskoga kao drugoga jezika. Sadržaj nastave hrvatskoga jezika u programima obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina. Posebnosti učenja i nastave hrvatskoga jezika za pripadnike pojedinih manjina. Izvandomovinska nastava hrvatskoga jezika. Priručnici za hrvatski kao drugi jezik. Procjena znanja hrvatskoga kao drugoga jezika.
Obavezna literatura Pavličević-Franić, D. i Kovačević, M. (2003) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini II.:
prikazi, problemi, putokazi, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu i Naklada Slap Cvikić, L. (ur) (2007) Drugi jezik hrvatski, Zagreb: Profil
Cvikić, L.; Kuvač, J. (2003) Orši neljepo piše - poteškoće djece, mađarskih govornika, u učenju
hrvatskoga jezika. U: Vodopija, I. (ur.) Dijete i jezik danas, Osijek: Visoka učiteljska škola, 55-
66
Cvikić, L.; Tomek, T (2003). Hrvatski-prvi strani jezik u: Pavličević-Franić, D. ; Kovačević, M.
(ur.) Komunikacijska kompetencija u višejezičnoj sredini 2: Teorijska razmatranja, primjena /
Zagreb : Naklada Slap i Sveučilište u Zagrebu, str. 126-136.
Jelaska, Z.; Cvikić, L. (2009) Teaching of Croatian as a Second Language to Young Learners: Minority
Language Speakers And Their Croatian Competence. U: Nikolova, M. (ur.) Research into
Teaching Modern Languages to Young Learners, Multilingual Matters, u tisku
Kuvač, J.; Cvikić, L. (2004) Hungarian kids and Croatian Language u: Kukorelli, K. (ur.).VI.
International Conference of Language Examination and Applied Linguistics, Dunaújváros :
Reinald van Dijhorst grafikaja, 140-147
Težak, S. (1996) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, Zagreb, Školska knjiga Težak, S. (1997) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Zagreb, Školska knjiga
Dodatna literatura
Cameron, L. (2001) Teaching Languages to Young Learners, Cambridge, Cambridge
University Press
Cvikić, L. (2002) Pretpostavljeno i očekivano jezično znanje prvašića. U: Vodopija, I. (ur.) Dijete i jezik danas -Dijete i učenje hrvatskoga jezika Dijete i učenje stranoga jezika, Osijek : Sveučilište J.J. Strossmayera Visoka učiteljska škola u Osijeku, 55.-73.
Irujo, S. (1998) Teaching Bilingual Children Beliefs and Behaviors, A Teacher Source Book,
Heinle & Heinle Publishers
Josipović, V. (1999.) Usvajanje izgovora stranoga jezika ranoj školskoj dobi, u: Vrhovac, Y. i
sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 83-99
Kruhan, M. (1999.) Vještina čitanja i pisanja u nastavi stranih jezika, u: Vrhovac, Y. i sur.
Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 139-158
Mihaljević Djigunović, J. (1999.) O afektivnim aspektima. u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u
osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 31-39
Medved Krajnović, M. (1999.) Vrednovanje znanja i učenje stranih jezika u: Vrhovac, Y. i
sur. Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 68-83
Mihaljević Djigunović, J. (1999.) Slušanje u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi,
Zagreb, Naprijed, 83-93
Rijavec, M. (1999.) Priča i pripovijedanje u nastavi stranog jezika, u: Vrhovac, Y. i sur.
Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 303-311
Vilke, M. (1999.) Obrada rječnika, u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u osnovnoj školi,
Zagreb, Naprijed, 179-187
Sironić-Bonefačić, N. (1999.) Podučavanje gramatike, u: Vrhovac, Y. i sur. Strani jezik u
osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 207-214
Narančić Kovač, S. (1999.) Dječja književnost u nastavi stranog jezika, u: Vrhovac, Y. i sur.
Strani jezik u osnovnoj školi, Zagreb, Naprijed, 257-272

Kolegij: HRVATSKI KAO STRANI JEZIK ODRASLIH GOVORNIKA Nositelj: prof. dr. sc. Zrinka Jelaska
Bodovna vrijednost: 4 ECTS Jezik: hrvatski Broj sati tjedno 3 sata (2 predavanja + 1 seminar) Status: diplomski izborni
Semestar: VIII, IX, X Uvjeti: ispiti iz Ovladavanje Uvod u materinski i inojezični hrvatski / Teorije
ovladavanja hrvatskim /Psiholingvistički pristup
Oblik nastave: predavanja, seminari, konzultacije Studentske obaveze: seminarski rad, hospitacija, ogledni sat Ispit: pismeni i usmeni Opterećenje studenta: 90 sati
Svrha: Osposobljavanje studenata za samostalno izvođenje nastave hrvatskoga kao stranoga jezika za odrasle.
Sadržaj: Ovladavanje jezikom u odrasloj dobi. Obilježja učenika. Pojedinačne razlike među učenicima: spol, dob, nadarenost, motivacija i stavovi, strah od jezika. Strategije učenja i poučavanja. Obilježja jezičnoga unosa. Nastavnički govor. Utjecaj poučavanja na učenje jezika. Metode i pristupi poučavanju stranoga jezika. Načela i pristup nastavi hrvatskoga. Nastava gramatike inojezičnoga hrvatskoga. Poučavanje padežnome sustavu. Poučavanje glagolskome sustavu. Poučavanje leksiku hrvatskoga jezika. Razvijanje komunikacijske sposobnosti u hrvatskome kao drugome jeziku. Jezične djelatnosti u hrvatskome kao drugome jeziku. Procjena znanja hrvatskoga jezika.
Obavezna literatura
Jelaska, Z. i sur. (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada
Cvikić, L.; Kuvač, J. (2005) The Acquisition of Croatian Masculine Noun Morphology in Croatian as
Second Language, VII. International Conference of Language Examination, Applied and
Medicinal Linguistics., Dunajuvaros, 2005. 13-21
Jelaska, Z.; Cvikić, L.; Udier, S. L. (2008) Assessment of Students' Progress in relationship with the type
of Croatian L2 Courses u: Urkun, Z. (ur.) The CEFRL: Benefits and Limitations, Cartenbury,
Kent : IATEFL, 2008.. Str. 27-32.
Cvikić, L. i Jelaska, Z (2007) Složenost ovladavanja glagolskim vidom u inojezičnome hrvatskome,
Lahor: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik. 2, 4; 190-216
Cvikić, L.; Udier, S. L. (2008) Uloga analize potreba u izradi programa nastave stranoga jezika (na
primjeru hrvatskoga kao J2)., Strani jezici, u tisku
Council of Europe (2001), Common European Framework of Reference for Languages:
Learning, Teaching, Assessment Cambridge, Cambridge University Press
Richards, J. C. i Rodgers, T (2001) Approaches and Methods in Language Teaching,
Cambridge, Cambridge University Press
Dodatna literatura
Mihaljević Djigunović, J. (1998) Uloga afektivnih faktora u učenju stranog jezika, Zagreb,
Filozofski fakultet
Čurković-Kalebić, S. (2003) Jezik i društvena situacija: istraživanje govora u nastavi
stranog jezika, Zagreb, Školska knjiga, 2003.
Shrum, J. L i Glisan, E. W. (2000) Teacher's Handbook Contextualized Language Instruction,
Thomson Heinle
Skehan, P. (2001) A Cognitive Approach to Language Learning, Oxford, Oxford University
Press
Različiti priručnici za učenje hrvatskoga kao drugoga jezika

Kolegij: Hrvatska ćirilička pismenost
Bodovi: 4 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni u diplomskom studiju
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sat seminara
Uvjeti: nema
Provjera znanja: pismeni ispit, usmena analiza i komentari odabranoga teksta
Sadržaj: Nastanak ćirilice, širenje njezine uporabe slavenskim svijetom; uvjeti njezina širenja prema hrvatskim krajevima; paleografske posebnosti u Bosni, Hercegovini, Dalmaciji i dubrovačkoj regiji (pismovni tipovi); funkcionalne, tekstološke i poetološke osobine hrvatske književnosti ostvarene tim inačicama ćiriličkoga pisma; odnos prema glagoljičkoj pismenosti i drugim južnoslavenskim ćiriličkim pismenostima; vremenski proteg uporabe; Iako ovaj tematski krug obuhvaća i bosansku pismenost, ne poriče se ni njezina vlastitost, zaokruženost.
Cilj: Cilj je ovoga kolegija studente temeljitije upoznati s ćiriličkim kompleksom hrvatske literature, koji se njegovao u istočnoj polovici hrvatskoga nacionalnog prostora, i koji ima svoje posebnosti i na jezičnom i književnom planu, i koji se često u hrvatskoj historiografiji i filologiji zanemarivao.
Literatura:
obvezatna:
1. Truhelka, Ć: Bosančica, prilog bosanskoj paleografiji, GZM, I., Sarajevo 1889
2. Vego, M: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, I-IV
3. Vrana, Josip: «Tko je pisao najstarije dubrovačke ćirilske isprave», u: Slovo 6-8, 1957
4. Zelić-Bućan, B: Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, Split 2000
5. Eckhardt, Th: Die «Bosančica», u: Oesterreichische Osthefte, XX, Wien 1978
6. Fučić, B: «Granična područja ćirilice i glagoljice», u: Brački zbornik 15, 1987
7. Nazor, A: «Ćirilica i glagoljaši», u: Brački zbornik 15, 1987
8. Hercigonja, E: «Povaljska listina i natpis Povaljskoga praga u hrvatskoj kulturnoj i književnoj povijesti», u: Brački zbornik 15, 1987
9. Hercigonja, E: Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994, odabrana poglavlja: Hrvatska ćirilica, Dubrovačka slavenska kancelarija
10. Gregor Čremošnik: «Bosanske i humske povelje srednjega vijeka», u: Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1948-1952

Kolegij: Praslavenska fonologija
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni kolegij u diplomskom studiju
Oblik nastave: 3 sata predavanja tjedno
Uvjeti: položen staroslavenski jezik
Provjera znanja: pismeni i usmeni ispit
Cilj: Upoznavanje studenata s pretpoviješću hrvatskoga i drugih slavenskih jezika i bolje razumijevanje glasovnih smjena i drugih pojava u suvremenom hrvatskom i drugim slavenskim jezicima.
Sadržaj: Uvod u poredbeno jezikoslovlje; kratki prikaz porodica indoeuropskih jezika; prikaz slavenskih jezika; glasovni razvoj od indoeuropskoga prajezika do kraja slavenskoga jezičnog jedinstva.
Obvezatna literatura: Mihaljević, Milan. 2002. Slavenska poredbena gramatika, 1. dio: Uvod i fonologija. Zagreb: Školska knjiga.
Dopunska literatura:
1. Aitzetmüller, Rudolf. 1991. Altbulgarische Grammatik als Einführung in die slavische Sprachwissenschaft: 2., verbesserte und erweiterte Auflage. Freiburg i. Br.: U. W. Weiher Verlag.
2. Arumaa, Peter. 1964. Urslavische Grammatik: Einführung in das vergleichende Studium der slavischen Sprachen I: Einleitung -Lautlehre. Heidelberg: Carl Winter Verlag.
3. Beekes, Robert S. P. 1995. Comparative Indo-European Linguistics: An Introduction. Amsterdam: John Benjamins.
4. Bernštejn, S. B. 2005. Sravnitel'naja grammatika slavjanskih jazykov. Moskva: Izdatel'stvo Moskovskogo universiteta - Izdatel'stvo Nauka.
5. Carlton, Terence R. 1990. Introduction to the Phonological History of the Slavic Languages. Columbus, OH: Slavica.
6. Lamprecht, Arnošt. 1987. Praslovanština. Brno: Univerzita J. E. Purkyně.
7. Laškova, Lili. 2000. Uvod v sravnitelnata gramatika na slavjanskite ezici. Sofija: IK "Emas".
8. Mareš, František Václav. 1969. Diachronische Phonologie des Ur- und Frühslavischen. München: Otto Sagner.
9. Matasović, Ranko. 1997. Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska.
10. Shevelov, George Y. 1965. A Prehistory of Slavic: The Historical Phonology of Common Slavic. New York: Columbia University Press.
11. Stieber, Zdzisław. 1979. Zarys gramatyki porównawczej języków słowiańskich. Warszawa: Pánstwowe wydawnictwo naukowe.
12. Szemerényi, Oswald. 1989. Einführung in die vergleichende Sprachwissenschaft. Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft

Kolegij: Praslavenska morfologija
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni kolegij u diplomskom studiju
Oblik nastave: 3 sata predavanja tjedno
Uvjeti: položena Praslavenska fonologija
Provjera znanja: pismeni i usmeni ispit
Cilj: Upoznavanje studenata s pretpoviješću hrvatskoga i drugih slavenskih jezika i bolje razumijevanje današnjeg stanja njihove morfologije.
Sadržaj: Razvoj gramatičkih (morfoloških) kategorija od indoeuropskoga prajezika do današnjih slavenskih jezika i prikaz praslavenskoga deklinacijskog i konjugacijskog sustava i njegov daljnji razvoj (povijest oblika)
Obvezatna literatura: Ivšić, Stjepan. 1970. Slavenska poredbena gramatika. Zagreb: Školska knjiga.
Dopunska literatura:
1. Arumaa, Peter. 1985. Urslavische Grammatik: Einführung in das vergleichende Studium der slavischen Sprachen III: Formenlehre. Heidelberg: Carl Winter Verlag.
2. Beekes, Robert S. P. 1995. Comparative Indo-European Linguistics: An Introduction. Amsterdam: John Benjamins.
4. Erhart, Adolf. 1970. Studien zur Indoeuropäischen Morphologie. Brno: Univerzita J. E. Purkyně.
5. Georgiev, V. 1969. Osnovni problemi na slavjanskata diahronna morfologija. Sofija: Bъlgarskata akademija na naukite.
6. Kuznecov, P. 1961. Očerki po morfologii praslavjanskogo jazyka. Moskva: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR.
7. Lamprecht, Arnošt. 1987. Praslovanština. Brno: Univerzita J. E. Purkyně.
8. Orr, Robert. 2000. Common Slavic Nominal Morphology: A New Synthesis. Bloomington, IN: Slavica.
9. Stieber, Zdzisław. 1979. Zarys gramatyki porównawczej języków słowiańskich.. Warszawa: Pánstwowe wydawnictwo naukowe.
10. Szemerényi, Oswald. 1989. Einführung in die vergleichende Sprachwissenschaft. Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft.
11. Watkins, Calvert. 1969. Indogermanische Grammatik: Formenlehre. Heidelberg: Carl Winter.

Kolegij: Filološke analize hrvatskostaroslavenskih tekstova
Bodovi: 4 boda
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni u diplomskom studiju
Oblik nastave: 2 sata seminara
Uvjeti: položeni Staroslavenski jezik i Hrvatski jezik i književnost u srednjem vijeku
Provjera znanja: pisana analiza hrvvatskostaroslavenskoga teksta (jezikoslovna i tekstološka)
Sadržaj: Najvažniji tekstovi pisani hrvatskostaroslavenskim jezikom ( Bašćanska ploča,
Vinodolski zbornik, Pismo popa Martinca o Krbavskoj bitci, Poljički statut, Povaljska listina, Red i zakon sestara dominikanki, Šibenska molitva i sl.) analizirat će se riječ po riječ. Analiza će biti dvostruka: a) jezikoslovna (sve jezične razine) , b) tekstološka (veze s drgim tekstovima, iščitavanje kulturološkoga sadržaja). Tekstovi su ostvareni na različitim pismima (glagoljica, ćirilica, latinica).
Cilj: Osposobiti polaznike da mogu bez teškoća analizirati, jezikoslovno i kulturološki, najvažnije hrvatskostaroslavenske tekstove, posebice one koji su dio programa u srednjoškolskoj nastavi. Razvijanje svijesti o jedinstvu tropismovne hrvatske kulture.
Literatura
Obavezna:
- Milan Mihaljević, Generativna fonologija hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika, Zagreb1991. str. 77- 201.
- Stjepan Damjanović, Slovo iskona, Staroslavenska/ starohrvatska čitanka, 2. izd., Zagreb 2004, str. 205 – 307.
- Jednu bibliografsku jedinicu s popisa dodatne literature
Dodatna:
- J. Hamm, Hrvatski tip crkvenoslavenskog jezika, Slovo 13, Zagreb 1963, 43 – 68.
- J. Tandarić, Staroslavenski jezik hrvatskih glagoljaša, Prilozi za VIII. međunarodni slavistički kongres, Zagreb 1978, str. 115 – 124.
- Stjepan Damjanović, Tragom jezika hrvatskih glagoljaša, 1984.
- Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, 1994.
- Stjepan Damjanović, Jezičnostilska raslojenost hrvatskoglagoljskih srednjovjekovnih tekstova, u knjizi Filološki razgovori, str. 29 – 43., Zagreb 2000.
- M. Žagar, Plurilingvizam u djelu Šimuna Kožičića Benje, Kolo 4 / 2000

Naziv kolegija: Dijalektna fonologija
ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata rada s mentorom na tjedan
Uvjeti: položen ispit iz Hrvatske dijalektologije
Ispit: usmeni
Sadržaj: Kolegij Dijalektna fonologija obuhvaća proučavanje triju narječja: čakavskog, kajkavskog i štokavskog. Obrađuje se dijalektna fonetika i fonologija, s posebnim obzirom na akcentuaciju.
Kao predlošci za proučavanje u radu na seminarima uzimaju se audiozapisi iz pojedinih mjesnih govora koje su u sklopu dijalektoloških istraživanja prikupljaju studenti iz njima bliskih govora.
Cilj: Upoznati studente sa suvremenom metodologijom sinkronijskog opisa dijalekata, a isto tako i sa suvremenim sredstvima i načinima istraživanja. Osposobiti studente za samostalno istraživanje i bavljenje znanstvenim radom.
Literatura
a) Obvezatna:
Brozović, D., 1997: Narječja hrvatskoga jezika, Hrvatski leksikon, 2, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 155-156; Lisac, J., 2004: Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskoga narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb; Lončarić, M., 1996: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb; Moguš, M., 1977: Čakavsko narječje, Fonologija, Školska knjiga, Zagreb

b) Dodatna:
Barac-Grum, V., 1993.: Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Dometi, Rijeka; Brozović, D., 1985.: Suvremeno štokavsko narječje kao plod konvergentnoga jezičnoga razvoja, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, sv.1, Zagreb, 59-71; Brozović, D. 1960.: O strukturnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatsko-srpskih dijalekata, Zbornik za filologiju i lingvistiku, sv. 3, Novi Sad, str. 68-88; Brozović, D. 1970.: Dijalekatska slika hrvatskosrpskog jezičnog prostora, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 8, Zadar, str. 5-32; Brozović, D., Ivić, P., 1988.. Jezik, srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Izvadak iz 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, Zagreb; Ivšić, S. 1934.: Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU 48, Zagreb; Junković, Z. 1972.: Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskog dijalekta, Rad JAZU, knj. 363, Zagreb (Poglavlje Kritika Ramovševe teze); Lukežić, I., 1998.: Štokavsko narječje, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, Zagreb, 117-135; Lukežić, I., Turk, M., 1998.: Govori otoka Krka, Livellus, Crikvenica; Lukežić, Iva – Zubčić, Sanja (2007) Grobnički govor XX. stoljeća (gramatika i rječnik), Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, Rijeka; Menac-Mihalić, M.,1989.: Glagolski oblici u čakavskom narječju i u hrvatskom književnom jeziku, Filologija 17, Zagreb, 81-109; Šimunović, Petar 2006. Rječnik bračkih čakavskih govora, Supetar; Težak, S. 1981.: Ozaljski govor, HDZ 5, Zagreb; Vranić, Silvana (2005) Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka; Zečević, V. 1992.: Fonološke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu, Zavod za hrvatski jezik Hrvatskoga filološkog instituta, Zagreb; Zečević, V., 2000.: Hrvatski dijalekti u kontaktu, Institut za jezik i jezikoslovlje, Zagreb; Zubčić, Sanja (2003) Akcent glagolskoga pridjeva radnoga u sjeverozapadnim čakavskim govorima, Čakavska rič, br. 1/2, str. 139–163; Zubčić, Sanja (2004) Akcent pridjeva u nekim sjeverozapadnim čakavskim govorima, Riječki filološki dani, knj. 5, str. 619–632.

Naziv kolegija: Dijalektna leksikografija
ECTS-bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata rada s mentorom na tjedan
Uvjeti: položen ispit iz Hrvatske dijalektologije
Ispit: usmeni
Sadržaj: Kolegij Dijalektna leksikografija obuhvaća proučavanje triju narječja: čakavskog, kajkavskog i štokavskog. Obrađuje se dijalektna fonetika, fonologija, morfologija da bi se moglo pristupiti određivanju principa izrade dijalektnih rječnika. Daju se temelji leksikologije i leksikografije.
Kao predlošci za proučavanje u radu na seminarima uzimaju se postojeći dijalektni rječnici pojedinih mjesnih govora, grupe govora ili dijalekata kao i budući rječnici za koje u sklopu kolegija sami studenti prikupljaju podatke i po određenim ih principima sređuju, oblikuju i stvaraju.
Cilj:
Upoznati studente sa suvremenom metodologijom sinkronijskog opisa dijalekata, a isto tako i sa suvremenim sredstvima i načinima istraživanja da bi se moglo pristupiti izradi dijalektnih rječnika.
Osposobiti studente za samostalno istraživanje i bavljenje leksikografskim i znanstvenim radom.
Literatura
a) Obvezatna:
Brozović, D., 1997: Narječja hrvatskoga jezika, Hrvatski leksikon, 2, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 155-156; Lisac, J., 2004: Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskoga narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb; Lončarić, M., 1996: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb; Moguš, M., 1977: Čakavsko narječje, Fonologija, Školska knjiga, Zagreb

b) Dodatna:

Anić, V. 2003. Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb; Anić, V.; Brozović Rončević, D.; Goldstein, I.; Jojić, Lj.; Matasović, R.; Pranjković, I. 2002. Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi liber, Zagreb; Bačić Fratrić, A.:1988: Rječnik blatskog govora hrvatskog jezika na hrvatski rastumačen, Blato; Baničević, B. 2000, Rječnik starinskih riječi u Smokvici na Korčuli, Žrnovo; Barac-Grum, V., 1993: Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Dometi, Rijeka; Berezina Matoković, D. 2004.: Ričnik velovareškega Splita, Denona Zagreb; Boerio, G. 1829. Dizionario del dialetto Veneziano, Venezia; Bogović, Sanja. 1996. Frazeologija grobničkih govora, Grobnički zbornik, Rijeka, 341-362; Brozović, D., 1985: Suvremeno štokavsko narječje kao plod konvergentnoga jezičnoga razvoja, Hrvatski dijalektološki zbornik, 7, sv.1, Zagreb, 59-71; Brozović, D. 1994. O metodama izradbe toponimijskih rječnika. Filologija, 22-23, Zagreb, 367-373; Čuljat, Marko. 2004. Ričnik ličke ikavice, Lik@ press, Gospić; Dulčić, J. i P., Rječnik bruškoga govora, Hrvatski dialektološki zbornik 7-2/1985; Fink-Arsovski, Ž. 1986. Neke odrednice kolokvijalnog frazeologizma, Strani jezici, 2, Zagreb, 98-103; Finka, B., 1971: Čakavako narječje, Čakavska rič, 1, Split, 41-71; Gluhak, A. 1993. Hrvatski etimološki rječnik, August Cesarec, Zagreb; Geić, D. Šilović, S.: 1994. Rječnik trogirskog cakavskog govora, Trogir; Hraste, M., Šimunović, P., Olesch, R. 1979. Čakavisch-deutsches Lexikon I, Wien: Böhlau Verlag Köln; Šimunović, Petar 2006. Rječnik bračkih čakavskih govora, Supetar; Ivšić, S. 1934: Jezik Hrvata kajkavaca, Ljetopis JAZU 48, Zagreb; Jurišić, B., Rječnik govora otoka Vrgade 2. dio JAZU, Zagreb; Klaić, Bratoljub. 1980. Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, Zagreb; Kranjčević, M, 2004. Ričnik gacke čakavšćine. Konpoljski divan, Katedra Čakavskoga sabora pokrajine Gacke, Otočac; Kustić, N. 2002.: Cakavski govor grada Paga s rječnikom. Društvo Pažana i prijatelja Paga u Zagrebu, Zagreb; Lipljin, T., 2002.: Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora, Varaždin, Garestin; Žegarac Peharnik,, 2003: M.: Mali tematski rječnik samoborskoga kajkavskog govora, Samoborfest, Samobor; Lukežić, I., 1998: Štokavsko narječje, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32, Zagreb, 117-135; Lukežić, I., Turk, M., 1998.: Govori otoka Krka, Livellus, Crikvenica; Mardešić Centin, P., 1977. Rječnik komiškog govora, Hrvatski dijalektološki zbornik 4, Zagreb; Maresić, Jela. 1995. Mali frazeološki rječnik govora Podravskih Sesveta, Podravski zbornik, Koprivnica, 219-236; Maresić J. i Menac-Mihalić, M. 2008. Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima; Mataga, Vojislav. 2003. Romanizmi u neretvanskome govoru, Zagreb; Matas, Mate, Šilović, Duje. 1995. Mali rječnik i opis običaja zagorskih sela, Zbornik o Zagori, 1, Matešić, J. 1982. Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga; 133-155; Matičić Kukljičanin, T. 2000. Rječnik govora mjesta Kukljice, Matica hrvatska u Zadru, Zadar; Menac, A, Fink-Arsovski, Ž, Venturin, R. 2003. Hrvatski Frazeološki rječnik, Zagreb: Naklada Ljevak; Menac, A, Menac-Mihalić, M. 1997. Elementi venecijanskog dijalekta u frazeologiji suvremenih bračkih pjesnika. Riječ, časopis za filologiju, god. 3, sv. 2, Rijeka: Hrvatsko filološko društvo, 54-58; Menac, A, Menac-Mihalić, M. 1998. Frazeologija suvremenih bračkih čakavskih pjesnika. Riječki filološki dani, Zbornik radova 2, Rijeka, 303-312.; Menac-Mihalić, M.,1989: Glagolski oblici u čakavskom narječju i u hrvatskom književnom jeziku, Filologija 17, Zagreb, 81-109; Menac-Mihalić, M. 1998. Izrazi za ‘malo’ u čakavskim rječnicima, Filologija, 30-31, 267- 271; Menac-Mihalić, M. 2000. Frazemi s nazivima kukaca u hrvatskim govorima, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, XXVI, Zagreb, 179-195; Menac-Mihalić, M. 2002 [2003]. Problemi izrade višedijalektnoga frazeološkog rječnika. // Filologija. 38-39; 49-55; Menac-Mihalić, M. 2005. Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj (S Rječnikom frazema i Značenjskim kazalom s popisom sinonimnih frazema), Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga; Miotto, L. 1991. Vocabolario del dialetto veneto-dalmata, Trieste; Moguš, M. 1985. Nacrt za rječnik čakavskoga narječja. Hrvatski dijalektološki zbornik 7/1, Zagreb, 319-336; Moguš, M. 2002. Senjski rječnik. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska Senj, Zagreb-Senj; Musić, S. 1972.: Romanizmi u severozapadnoj Boki kotorskoj, Filološki fakultet u Beogradu, sv. 41, Beograd; Piasevoli, A. 1993.: Rječnik govora mjesta Sali, Matica hrvatska u Zadru, Zadar; Radišić, T, Ričnik spliskog govora, 1. izdanje Santa Barbara, California 1991, 2. 1993; Rječnik hrvatskoga jezika. 2000. LZ Miroslav Krleža i Školska knjiga, Zagreb; Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. 1880.-1976. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 24 sv.; Roki-Fortunato, A. 1997., Libar viškiga jazika, Toronto, Kanada; Samardžija, M. 1995. Leksikologija hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga; Skok, P. 1971-1974. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 4 sv.; Sočanac, L. 2004. Hrvatsko-talijanski jezični dodiri, Zagreb: Nakladni zavod Globus; Šamija, I. B., Ujević, P. 2001. Rječnik imotskoga govora, Zagreb; Škaljić, A. 1989. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo; Turina, Z. i Šepić Tomin, A. 1977.: Rječnik izraza (područje Bakarca i Škrljeva), Rijeka; Turk, M. 1998. Frazeologija krčkih govora, Govori otoka Krka, Rijeka, 263-298; Vajs, N, Zečević, V. 1994. Frazeologija u rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, Filologija, 22-23, Zagreb, 175-185; Večenaj, M. i Lončarić, M. 1997: Rječnik govora Gole, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb; Velčić, N. 2003.: Besedar bejske Tramuntane, Katedra Čakavskog sabora Cres - Lošinj, Mali Lošinj, Beli, Rijeka; Vidović, R. 1984., Pomorski rječnik, Split; Vinja, V. 1998. i 2003. Jadranske etimologije, Knjiga I, A-H i Knjiga II, I-Pa, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb; Vuković, S. 2001.: Ričnik selaškega govora, Laus, Split; Zečević, V., 2000: Hrvatski dijalekti u kontaktu, Institut za jezik i jezikoslovlje, Zagreb; Zečević, V. 1992: Fonološke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu, Zavod za hrvatski jezik Hrvatskoga filološkog instituta, Zagreb; Zingarelli, N. 2000. Lo Zingarelli, Vocabolario della lingua italiana, Zanichelli, Bologna
http://www.metkovic.hr (Rječnik).

Naziv kolegija: Terenska istraživanja u hrvatskoj dijalektologiji
Status: Izborni
Cilj: Osposobiti studente za samostalno istraživanje na terenu, uputiti ih kako odabrati informatore, osposobiti ih da analiziraju idiome hrvatskih narječja.
Korištene metode: frontalni rad, predavanja, dijaloška nastava, rad na tekstovima, analiziranje, samostalno i grupno istraživanje, snimanje i obrada zvučnih zapisa. Studenti će na nastavi zajednički obrađivati skupljene snimke, kritički ih razvrstavati te donositi zaključke o razinama određenog idioma gdje će se analizom obuhvatiti fonologija, morfologija, sintaksa i leksik.
Sadržaj: Ovaj će kolegij obuhvatiti sva tri hrvatska narječja, posebno se osvrćući na afinitete studenata. Bit će oblikovan u četiri dijela. U nekoliko uvodnih sati studenti će doznati o problemima terenskog rada (što on treba sadržavati, kako se pripremiti, osmisliti ciljane upitnike). Studenti će preslušavati govore različitih narječja kako bi naučili prepoznavati karakteristike određenog narječja. Drugi dio nastave bit će organiziran kao terenski rad. Studenti će sami, ili u grupama, snimati određene idiome, a prije toga pokušat će pripremati upitnike kako bi mogli doći do zaključaka koji ih zanimaju. Ako studenti rade u grupama, svaki od njih obrađivat će neku problematiku (npr. fonološka ili morfološka razina, leksik…). U trećem dijelu nastave skupljeni materijali će se zajednički analizirati, a studenti će i sami iznositi probleme na koje su naišli kroz svoj rad. U četvrtom će dijelu studenti izlagati svoje seminarske radove, izrađene na temelju snimljenog materijala.
Literatura
a) Obvezatna:
Brozović, D., 1997.: Narječja hrvatskoga jezika, Hrvatski leksikon, 2, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 155-156; Lisac, J., 2004.: Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskoga narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb; Lončarić, M., 1996.: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb; Moguš, M., 1977.: Čakavsko narječje, Fonologija, Školska knjiga, Zagreb

Način polaganja ispita i praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: pismene provjere znanja, ankete, izrada seminarskog rada koja pokazuje stupanj usvojenosti gradiva i motiviranost za samostalan istraživački rad.

Naziv kolegija: Hrvatska onomastika
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara + 2 sata mentorskoga rada na tjedan
Uvjeti: položen ispit Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija, Staroslavenski jezik
Ispit: usmeni ispit ili seminarski rad
Sadržaj: Definicija onomastike, predmet i metode proučavanja. Formiranje onomastike kao samostalne znanstvene discipline. Onomastika i lingvistika. Onomastika i druge znanosti. Ime i apelativ. Ime i norma. Značenje imena. Imena u rječnicima. Imena i funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika. Klasifikacija imena.
Počeci onomastičkih istraživanja u Hrvatskoj. Različiti metodološki pristupi, glavni predstavnici. Kapitalna djela hrvatske onomastike.
Osnovne antroponimijske kategorije – pojavnost i mjesto u antroponimijskome sustavu. Proučavanje hrvatske antroponimije od Pavla Rittera Vitezovića do danas. Suvremena hrvatska antroponimija. Pomodna osobna imena.
Cilj: Apsolviranjem kolegija studenti stječu osnovna znanja o onomastici, imenima, povijesti bavljenja imenima (osobito antroponimima) u Hrvatskoj. Na primjerima iz suvremene hrvatske antroponimije uočavaju specifičan odnos imena i standardnojezične norme, probleme vezane uz uklapanje pomodnih imena u sustav hrvatskoga jezika te uče o čemu sve valja voditi računa pri izboru osobnog imena.
Literatura
a) Obvezatna:
Anđela Frančić, Međimurska prezimena, Zagreb 2002 (str. 11-1Cool; Valentin Putanec, Esej o jezičnom znaku i onomastici te o antroponimiji u Hrvatskoj, predgovor Leksiku prezimena SR Hrvatske, Zagreb 1976, str. V-XIV; Petar Šimunović, Ime i jezična norma, Onomastica Jugoslavica 13, Zagreb 1989, str. 7-19; Petar Šimunović, Hrvatska prezimena : podrijetlo, značenje, rasprostranjenost (izabrana poglavalja), Zagreb 1995.
b) Dodatna:
Živko Bjelanović, Fonološke varijacije i varijante u antroponimiji, Onomastica Jugoslavica 9, Zagreb 1982, str. 175-187; Stjepan Babić, Prezimena, toponimi, etnici i ktetici u književnom jeziku, Jezik 23, Zagreb 1976, str. 139-144; Vida Barac-Grum, Mogućnosti preobrazbe vlastitoga imena, Rasprave Zavoda za jezik 16, Zagreb 1990, str. 15-20; Radoslav Katičić, Značenje antroponomastike u našoj filologiji, Onomastica Jugoslavica 10, Zagreb 1982, str. 85-90; Anđela Frančić, Međimurski obiteljski nadimci, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 20, Zagreb 1994, str. 31-65; Anđela Frančić, Nasljednost osobnih imena, Folia onomastica Croatica 6, Zagreb 1998, str. 41-62; Anđela Frančić, Pravopisna norma i službena imenska formula, Zbornik radova sa Savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, Zagreb-Rijeka 1998, str. 209-214; Tomo Maretić, O narodnim imenima i prezimenima Hrvata i Srba, Rad JAZU 81 (str. 81-146) i 82 (str. 69-154), Zagreb 1886; Mira Menac-Mihalić, O učeničkim nadimcima, Četrta jugoslovanska onomastična konferenca, Ljubljana 1981, str. 377-387; Milan Moguš, Prezimena nalik na osobna imena, Onomastica Jugoslavica 10, Zagreb 1982, str. 163-164; V. A. Nikonov, Horvatskie familii v statistiko-geografičeskom osveščenii, Onomastica Jugoslavica 9, Zagreb 1982, str. 257-265; Milan Nosić, Tvorba andronima, patronima i metronima u zapadnoj Hercegovini, Folia onomastica Croatica 2, Zagreb, 1993, str. 47-55; Valentin Putanec, Pavao Vitezović kao onomastičar i antroponimija u “Lexicon latino-illyricum” (17-18. st.), Rasprave Instituta za jezik 1, Zagreb 1968, str. 45-88; Valentin Putanec, Hrvatski antroponimni sufiksi očuvani u toponimiji zagrebačke regije, Onomastica Jugoslavica 10, Zagreb 1982, str. 191-194; Antun Šojat, O uključivanju dijalekatskih imena i prezimena u književni jezik, Jezik XXII, Zagreb 1974, str. 25-30; Stjepko Težak, O poštokavljivanju imena i prezimena, Jezik, XXII, Zagreb 1974, str. 18-25.

Naziv kolegija: Jezik hrvatskoga petrarkističkog pjesništva
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara na tjedan + 2 sata mentorskoga rada
Uvjeti: položen ispit Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija, Staroslavenski jezik
Ispit: usmeni ispit ili seminarski rad
Sadržaj: U kolegiju se analiziraju hrvatski pjesnici petrarkizma (Džore Držić, Šišmundo Menčetić, Hanibal Lucić i nepoznati pjesnici iz zbornika Nikše Ranjine) s gledišta fonologije, morfologije i sintakse hrvatskoga jezika 15. i 16. stoljeća. Posebna se pažnja usmjerava na lingvostilističku analizu navedenih tekstova.
Cilj: Cilj kolegija jest upoznati studente s hrvatskim pjesništvom petrarkizma prvenstveno s jezičnopovijesnoga obzora naglašavajući specifičnosti čakavskoga književnog jezika u književno-umjetničkom izričaju.
Literatura
a) Obvezatna:
- Brozović, D., 1973: O hrvatskom književnom jeziku 16. stoljeća, Zbornik Zagrebačke slavističke škole, 1, 129–135; Fisković, C., 1974: Novi podaci o Hanibalu Luciću, Čakavska rič, 1, 5–16; Gabrić-Bagarić, D. 1974–1975: Fonetske i morfološke osobine jezika Hanibala Lucića, Radovi Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, 8, 49–93; Gabrić-Bagarić, D. 1976–1980: Fonetske i morfološke osobine jezika Hanibala Lucića II dio, Radovi Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, 9–10, 235–268; Hamm, J., 1981: Čakavština Džora Držića, Hrvatski dijalektološki zbornik, 5, 59–65; Moguš, M., 1973: Stilistički elementi hrvatskog jezika 16. stoljeća, Zbornik Zagrebačke slavističke škole, 1, 119–128; Moguš, M., 1988: Nekoliko napomena o jeziku hrvatskih petrarkista, Dani Hvarskog kazališta, 14, 146–152; Vončina, J., 1971: Traganja hvarskoga kruga, Croatica, 2, 101–133; Vončina, J.,1978: Jezična starina u hrvatskom petrarkizmu, VIII. međunarodni slavistički kongres, 141–162; Vončina, J., 1978: Jezik i književnopovijesna ocjena pjesme Odiljam se, Umjetnost riječi, 1–2, 35–43; Vončina, J., 1978: Srednjovjekovna jezična baština renesansnih hrvatskih pisaca, Istra, 1–2, 38–49; Vončina, J., 1979: Jezičnopovijesne rasprave, Zagreb; Vončina, J., 1987: Uloga Hanibala Lucića u formiranju jezika hrvatskoga renesansnog pjesništva, Mogućnosti, 1–2, 97–102; Vončina, J.; 1990: Odrazi Korvinova humanističkog kruga u Lucićevoj Robinji, Mogućnosti, 1–2, 248–250.
b) Dodatna:
- Rešetar, M., 1894: Zadarski i Rańinin lekcionar, Djela JAZU, knj. 13, Zagreb; Rešetar, M., 1933: Autorstvo pjesama Rańinina zbornika, Rad JAZU, knj. 248, 93–148; Rešetar, M., 1936: Jezik pjesama Rańinina zbornika, Rad JAZU, knj. 255, 77–221; Rešetar, M., 1938: Rječnik i dikcija pjesama Rańinina zbornika, Rad JAZU, knj. 260, 1–56; Stojićević, A., 1921: Zamene za ѣ u Dinka Ranjine, Belićev zbornik, 1921, 169–219.

Naziv kolegija: Jezik hrvatskih kajkavskih pisaca 17. stoljeća
ECTS-bodovi: 4
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara na tjedan + 2 sata mentorskoga rada
Uvjeti: položen ispit Povijest hrvatskoga jezika, Hrvatska dijalektologija, Staroslavenskogi jezik
Ispit: usmeni ispit ili seminarski rad
Sadržaj: U kolegiju se analiziraju hrvatski kajkavski pisci (Ana Katarina Frankopan-Zrinska, Juraj Habdelić, Boltižar Milovec, Matijaš Magdalenić, Ivan Belostenec, Gabrijel Jurjević, pjesmarica Jurja Ščrbačića, Mihalj Šimunić) s gledišta fonologije, morfologije i sintakse hrvatskoga jezika 17. stoljeća. Posebna se pažnja usmjerava na lingvostilističku analizu navedenih tekstova.
Cilj: Cilj kolegija jest upoznati studente s hrvatskim kajkavskim piscima 17. st. prvenstveno s jezičnopovijesnoga obzora naglašavajući specifičnosti kajkavskoga književnog jezika u književno-umjetničkom izričaju.
Literatura
a) Obvezatna:
- Bogišić, R., 1993: Hrvatske kajkavske pjesmarice 16–18. stoljeća, Dani Hvarskog kazališta, 19, 77–92; Brozović, D., 1974: O jeziku hrvatske književnosti sedamnaestog stoljeća, Zbornik Zagrebačke slavističke škole, 2, 51–57; Kolenić, Lj., 1995: Štokavizmi u Belostenčevu rječniku, Hrvatski dijalektološki zbornik, 9, 31–44; Kolenić, Lj., 1996: Frazemi u Habdelićevu Dikcionaru, Filologija, 27, 53–61; Kolenić, Lj., 1997: Frazemi u Belostenčevu Gazofilaciju, Suvremena lingvistika, 43-44, 117–130; Kolenić, Lj., 1998: Frazemi u rječnicima Jurja Habdelića i Ivana Belostenca, Filologija, 30–31, 47-54; Lončarić, M., 1993: Pogled na jezik staroga kajkavskog pjesništva, Dani Hvarskog kazališta”, 19, 26–36; Šojat, A., 1974: Habdelićev Pervi otca našega Adama greh, Forum, 10–11, 795–811; Šojat, A.,1986: O jeziku Matije Magdalenića, Filologija, 14, 345–356; Šojat, A., 1992: Kulturološko-jezične značajke Pavlinskog zbornika (1644), Kaj, 4, 1992, 21–28; Šojat, O., 1972: Juraj Ratkaj Velikotaborski (s izborom iz djela Kriposti Ferdinanda II. i rječnikom), Forum, 4–5, 810–824; Vončina, J., 1974: Habdelićev stav prema jeziku, Kajkavski zbornik, 15–19; Vončina, J., 1979: Jezičnopovijesne rasprave, Zagreb; Vončina, J., 1982: Stilska virtuoznost Jurja Habdelića, Hrvatski dijalektološki zbornik, 6, 303–313; Vončina, J., 1986: Dijalekti u kontaktu – jedna od bitnih pojava u jeziku starije hrvatske književnosti (na primjeru Belostenčeva rječnika), Filologija, 14, 433–444; Vončina, J.,1994: Jezična slika hrvatskoga književnog baroka, Dani Hvarskog kazališta, 20, 25–27.; Vončina, J., 1997: Belostenčev hibridni jezik, Suvremena lingvistika, 43–44, 325–339.
b) Dodatna:
- “Zbornik radova o hrvatskom književnom baroku”. Zagreb 1991.
_________________
.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:17    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

3. 3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studiranja.
Budući da je većina kolegija na diplomskom studiju izborne naravi, nema preudvjeta za upise pojedinih kolegija u višim semestrima. Jedino su obvezatni kolegiji metodičkog bloka povezani tako što je student dužan ispuniti sve obveze iz prethodnog kolegija (ne i polaganje ispita) kako bi upisao idući kolegij.

3. 3. 1. Diplomski dvopredmetni studij kroatistike – nastavnički smjer:

IV. godina
7. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Metodika nastave jezika I. 2 3
Književnost u nastavi I. 2 3
Nastavnički modul 3
12-14 17
8. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Metodika nastave jezika II./ Književnost u nastavi II. 2 3
Nastavnički modul 3
10-12 14

V. godina
9. semestar
Broj sati Bodovi
Svjetska književnost (u nastavi) 3 4
Izborni kolegij - mediji 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 2 min. 3
Nastavnički modul 4
12-16 min. 15



10. semestar
Broj sati Bodovi
Rad s mentorom na izradi magistarskog rada 2 2
Obrana magistarskog rada 2 2
Metodički blok i praksa 6
Nastavnički modul 5
12-16 15

Ne izabere li student izradu magistarskog rada na Odsjeku za kroatistiku, upisuje zamjenski izborni kolegij s Odsjeka ili iz fakultetske ponude u vrijednosti od 4 ECTS-a.
Broj bodova iz pedagoškog modula za stjecanje nastavničke kompetencije raspoređen je ravnomjerno po semestrima, te je kao takav preporuka studentima za upisivanje pojednih kolegija iz tog modula. Međutim Odsjek neće inzistirati na točno propisanom broju bodova po pojedinom semestru. U skladu s fakultetskim odlukama o stjecanju nastavničke kompetencije jedino što je relevantno jest stjecanje ukupnog zbroja od 30 ECTS iz zajedničkog pedagoškog modula nakon četiri semestra diplomskog studija. Studentima se daje sloboda da u skladu s obvezama u pojedinom semestru rasporede opterećenje tim kolegijima. Ipak, minimum ukupnog broja ECTS-a (u zbroju na oba dvopredmetna studija) po pojedinom semestru jest 25, a maksimalan 35. U tablicama je raspoređen načelan zbroj od 15 ECTS-a koje student skuplja preko jednog dvopredmetnog studija i služi samo kao okvir studentima.

3. 3. 2. Diplomski dvopredmetni studij kroatistike – jezikoslovni smjer:
IV. godina
7. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Hrvatska književnost (po izboru) 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 2 min. 3
min. 11 min. 15
8. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Hrvatska književnost/Teorija književnosti (po izboru) 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 2 min. 3
min. 11 min. 15
V. godina
9. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Svjetska književnost/Hrvatska književnost (po izboru) 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 2 min. 3
min. 11 min. 15
10. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Rad s mentorom na izradi magistarskog rada 10 10
Obrana magistarskog rada 2 2
16
Ne izabere li student izradu magistarskog rada na Odsjeku za kroatistiku, upisuje zamjenski izborni kolegij s Odsjeka ili iz fakultetske ponude u vrijednosti od 4 ECTS-a.

3. 3. 3. Diplomski dvopredmetni studij kroatistike – književno-kulturološki smjer:
IV. godina
7. semestar
Broj sati Bodovi
Novija/Starija hrvatska književnost (po izboru) 3 4
Hrvatska usmena književnost/kulturna tradicija (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 2 min. 3
min. 11 min. 15
8. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost (po izboru) 3 4
Teorija književnosti/kulture (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 2 min. 3
min. 11 min. 15
V. godina
9. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 3 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 3 4
Svjetska književnost/Hrvatsko jezikoslovlje 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 2 min. 3
min. 11 min. 15
10. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 3 4
Rad s mentorom na izradi magistarskog rada 10 10
Obrana magistarskog rada 2 2
16
Ne izabere li student izradu magistarskog rada na Odsjeku za kroatistiku, upisuje zamjenski izborni kolegij s Odsjeka ili iz fakultetske ponude u vrijednosti od 4 ECTS-a.

3. 3. 4. Jednopredmetni diplomski studij kroatistike – nastavnički smjer:
IV. godina
7. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatski standardni jezik 3 4
Novija hrvatska književnost 3 4
Starija hrvatska književnost 3 4
Usmena književnost 3 4
Metodika nastave jezika I. 2 3
Književnost u nastavi I. 2 3
Nastavnički modul 8
20-26 30
8. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatski standardni jezik 3 4
Novija hrvatska književnost 3 4
Starija hrvatska književnost 3 4
Teorija književnosti/kulture 3 4
Metodika nastave jezika II. 2 3
Književnost u nastavi II. 2 3
Nastavnički modul 8
20-26 30
V. godina
9. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje 3 4
Svjetska književnost u nastavi 3 4
Izborni kolegij - mediji 3 4
Metodički blok – izborni kolegiji 2 3
Nastavnički modul 6 7
22 30


10. semestar
Broj sati Bodovi
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) 3 4
Metodički blok i praksa 6 15
Rad s mentorom na izradi magistarskog rada 2 2
Obrana magistarskog rada 2 2
Nastavnički modul 7
22 30

Broj bodova iz pedagoškog modula za stjecanje nastavničke kompetencije raspoređen je ravnomjerno po semestrima, te je kao takav preporuka studentima za upisivanje pojednih kolegija iz tog modula. Međutim Odsjek neće inzistirati na točno propisanom broju bodova po pojedinom semestru. U skladu s fakultetskim odlukama o stjecanju nastavničke kompetencije jedino što je relevantno jest stjecanje ukupnog zbroja od 30 ECTS iz zajedničkog pedagoškog modula nakon četiri semestra diplomskog studija. Studentima se daje sloboda da u skladu s obvezama u pojedinom semestru rasporede opterećenje tim kolegijima. Ipak, minimum ukupnog broja ECTS-a po pojedinom semestru jest 25, a maksimalan 35. Tako da minimalan broj ECTS-a iz pedagoškog modula može biti 3, odnosno maksimalno 13 po semestru.

3. 3. 5. Jednopredmetni diplomski studij kroatistike – znanstveni smjer:
IV. godina
7. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatski standardni jezik 3 4
Novija hrvatska književnost 3 4
Starija hrvatska književnost 3 4
Usmena književnost 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) 3 4
21 28

8. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatski standardni jezik 3 4
Novija hrvatska književnost 3 4
Starija hrvatska književnost 3 4
Teorija književnosti/kulture 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) 3 4
24 32

V. godina
9. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 3 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 3 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) 3 4
21 28

10. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 3 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 3 4
Rad s mentorom na izradi magistarskog rada 12 12
Obrana magistarskog rada 2 2
22 30

3. 4. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih studija:
Sve kolegije koji se nude u fakultetskoj ponudi izbornih kolegija studenti diplomskog studija kroatistike mogu upisati bez ikakvih dodatnih dopuštenja. U slučaju da se kolegij izvodi na drugom viskom učilištu, student mora priložiti Vijeću Odsjeka molbu u kojoj obrazlaže potrebu za upisivanjem konkretnog kolegija, a Vijeće može dopustiti ili odbiti upisivanje kolegija.

3. 7. Način završetka studija:
Diplomski studij kroatistike završava se polaganjem svih propisanih kolegija (min. 120 ECTS) i obranom magistarskog rada. Studenti nastavničkog smjera moraju ispuniti sve obveze metoičkog bloka (nastavna praksa u osnovnoj i srednjoj školi). Dvopredetni studenti mogu izraditi magistarski rad na drugom studiju (uz obvezu nadoknađivanja bodova izbornim kolegijima).
_________________
.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 13 sij 2009 23:22    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

DODATAK:

Recenzija ovog programa, napisao Dalibor Blažina.

Citat:

Povjerenstvu za unapređivanje kvalitete nastave
Filozofskog fakulteta


Diplomski studij kroatistike
Recenzija



Na inicijativu studenata kroatistike koji su, uz postojeći jednopredmetni diplomski studij kroatistike nastavničkog smjera, tražili osnivanje dvopredmetnog diplomskog studija kroatistike nastavničkog smjera, Odsjek za kroatistiku pristupio je izradi novog programa diplomskog studija kroatistike.
Prijedlog programa bio je predmetnom višekratnih konzultacija koje sam vodio s pročelnicom i članovima odsjeka tijekom studenog i prosinca 2008. godine. Nakon unošenja određenih ispravki, Prijedloga programa upućen je na Povjerenstvo za unapređivanje kvalitete nastave Filozofskog fakulteta, i ova se recenzija odnosi na tu verziju Prijedloga.
Najveća novost koju donosi Prijedlog programa u odnosu na postojeću koncepciju diplomskog studija kroatistike, koji je predviđao izvođenje tri studijska smjera (jednopredmetni nastavnički, dvopredmetni jezikoslovni i književni), prema novoj koncepciji odsjek nudi 5 smjerova: dva jednopredmetna (nastavnički i znanstveni) i tri dvopredmetna (nastavnički, jezikoslovni i književno-kulturološki). S obzirom na iskazana očekivanja studenata, smatram da je navedena ponuda smjerova znatno obogatila mogućnosti studiranja kroatistike, te odgovorila studentskim zahtjevima.
Prijedlog programa sastavljen je prema Uputama za sastavljanje prijedloga preddiplomskih i diplomskih studijskih programa Povjerenstva Rektorskog zbora, sve do točke 3.3.; Prijedlogu programa nedostaju još pojedine podtočke iz točke 4.: 4.3. - biogrami nastavnika (bit će priloženi naknadno), pri čemu bi valjalo obratiti pozornost i na 4.6., 4.7. i 4.8.
Jedina meritorna primjedba odnosi se na bodovanje magistarskog rada, gdje se u nenastavničkim smjerovima veći broj ECTS-a pripisuje radu s mentorom (10), a manji samoj obrani (2), pri čemu smatram da bi adekvatnije bilo obrtnuto rješenje. Uostalom, tako je i u većini ostalih programa diplomskih studija Filozofskog fakulteta.
Uz navedene manje izmjene i rečene dopune smatram da je tekst Prijedloga programa sastavljen korektno, da su inovacije u programu studija dobrodošle, te da se Prijedlog programa može uputiti u dalju proceduru.



Dr. sc. Dalibor Blažina, izv. prof.
Prodekan za nastavu

U Zagrebu, 13. siječnja 2009.


_________________
.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Woodstock
Starosjedilac
Starosjedilac


Pridružen/a: 13. 10. 2006. (21:49:56)
Postovi: 1211

Dob: 26
Horoskopski znak: vaga

PostPostano: 14 sij 2009 14:35    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

Čini mi se da je na DP nastavničkom smjeru jako malo bodova rezervirano za kolegije ''pedagoškoga'' bloka (s obzirom na njihov sadašnji broj i broj bodova koje nose; ne znam hoće li se i kada to mijenjati, trebalo bi se promijeniti u svakom slučaju, možda inicijativom Vijeća studenata ili sl. jer se tiče studenata svih odsjeka s nastavničkim smjerovima budući da je taj paket kolegija jedinstven na razini faksa). Ako pretpostavljaju da je druga grupa također nastavnička, to bi mogao biti problem zbog bodovnog preopterećenja (ostali se kolegiji ''pedagoškoga'' bloka moraju upisivati kao izborni i na drugoj studijskoj grupi na kojoj nije upisan nastavnički smjer).

A i to što svi kolegiji opet nose isti broj bodova najblaže je rečeno smiješno jer se već i u ovim sažecima silaba vide velike razlike u literaturi i opterećenju. Jasno mi je da im to tako najlakše organizirati, no tako se samo nastavlja relativizirati značenje ECTS bodova što je jedan od većih problema sa svim kolegijima, ti bodovi najčešće ne predstavljaju ništa jer nisu ni u kakvoj korelaciji s utrošenim vremenom. Možda bi bilo bolje kad bi sve te izborne kolegije gradirali u dvije ili tri skupine s obzirom na realnije procijenjeno opterećenje, npr. na kolegije od 3 i od 4 boda ili sl. Tada bi uvjet bio određen minimalan broj bodova odslušanih jezičnih i književnih kolegija u 4 semestra diplomskog. Ne znam, to je kompliciran problem, ali treba ga osvijestiti.

Jezičnih je kolegija manje jer ih jednostavno nema tko držati, broj kolegija proporcionalan je broju ljudi na pojedinim katedrama. To je stvar primanja znanstvenih novaka na pojedinim katedrama više no samoga programa, bar se meni tako čini. Ali ako će svaki semestar Odsjek nuditi isti broj književnih i jezičnih kolegija, to nije problem u praksi (jezični će se kolegiji samo periodički ponavljati, dok će književni biti raznolikiji - i jedno i drugo zapravo ima svojih prednosti i mana). Ako se neki jezični izborni kolegij na diplomskom studiju drži svake druge godine, to nije problem.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Vlejd
Yoda
Yoda


Pridružen/a: 17. 07. 2006. (01:12:49)
Postovi: 10915




PostPostano: 21 sij 2009 19:48    Naslov: Citirajte i odgovorite Ignoriraj korisnika/cu

Ovo je ponešto izmijenjen program koji ide u proceduru u Fakultetsko vijeće.

Citat:
STUDIJ KROATISTIKE

1. UVOD
Hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu studira se još od 1875. godine: najprije u sklopu opće slavistike, nakon Drugog svjetskog rata kao središnji dio studija jugoslavenskih jezika i književnosti te od 1991. kao samostalan studij. Dosadašnja su iskustva s preddiplomskim i diplomskim studijem na Odsjeku za kroatistiku vrlo pozitivna, međutim, na inicijativu studenata pokreće se prijedlog za uvođenje novih smjerova, koji će omogućiti studentima veći izbor kombinacija studiranja, a kasnije lakše zapošljavanje. Novi smjerovi ponajprije otvaraju mogućnosti i dvopredmetnim studentima za rad u nastavi.
Program Diplomskog studija kroatistike usporediv je s inozemnim programima materinskog jezika i književnosti. Predviđena je pokretljivost studenata: odlazak naših studenata na inozemna sveučilišta i dolazak stranih studenata na naš studij.
Studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu najstariji je takav studij u Hrvatskoj, a do sada je brojem studenata i nastavnika bio i najveći kroatistički studij. Nastavnici na Odsjeku za kroatistiku pored pedagoškog rada bave se i znanstvenim istraživanjem hrvatskog jezika i hrvatske književnosti, a znanstvene spoznaje primjenjuju u nastavnoj praksi. Studenti kroatistike nakon diplomiranja većim se dijelom zapošljavaju kao nastavnici hrvatskog jezika i književnosti u srednjim i osnovnim školama, kao lektori hrvatskoga jezika i književnosti na stranim sveučilištima, ali i na stručnim poslovima u izdavaštvu, medijima, kulturnim institucijama, državnoj upravi, turizmu i drugdje. Odsjek za kroatistiku stoga računa na suradnju ponajprije sa školstvom, kulturnim institucijama i medijima kao zainteresiranim stranama za kvalitetno izvođenje studija hrvatskog jezika i hrvatske književnosti. U suradnji sa srodnim izvansveučilišnim znanstvenim institucijama Odsjek za kroatistiku i nadalje će brinuti o proučavanju i unapređivanju hrvatskog jezika i nacionalne kulture prema europskim standardima. Na Odsjeku za kroatistiku provode se i provjere znanja u svrhu nostrifikacije stranih diploma te u druge svrhe. Odsjek za kroatistiku ima i dugu tradiciju poučavanja hrvatskoga jezika kao stranog čime je otvoren i prema hrvatskom iseljeništvu i prema stranim studentima iz cijeloga svijeta.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija: Diplomski studij kroatistike

2.2. Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2.3.Izvođač studija: Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta

2.4. Trajanje studija: četiri semestra

2.5. Uvjeti upisa na studij: završen preddiplomski studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ili srodan studij na drugim hrvatskim sveučilištima. O posebnim slučajevima ili potrebi dodatnog kvalifikacijskog ispita odlučit će Vijeće Odsjeka. Za pojedine kolegije navedeni su kolegiji s Preddiplomskog studija kroatistike koji se smatraju nužnim za praćenje kolegija na diplomskom studiju. U slučajevima da pristupnik Diplomskom studiju kroatistike nije imao te kolegije na svom preddiplomskom studiju, on će potrebne kolegije upisati na Preddiplomskom studiju kroatistike.

2.7. Diplomski studij: Na diplomskom stupnju kroatistika se studira kao jednopredmetan studij nastavničkog ili znanstvenog smjera te dvopredmetan studij nastavničkog, jezikoslovnog ili književno-kulturološkog smjera. Diplomskim studijem kroatistike nastavničkog smjera stječu se kompetencije za rad u školstvu (nastavnik hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim i srednjim školama). Jezikoslovni, književno-kulturološki i jednopredmetni znanstveni smjer omogućuju zapošljavanje na zahtjevnim stručnim poslovima u kulturi, medijima, znanstvenim institucijama i državnoj upravi. Završen diplomski studij kroatistike omogućuje najboljim studentima upis u doktorski studij iste ili srodnih struka te zapošljavanje u znanstvenim institutima humanističkih disciplina.


3. OPIS PROGRAMA
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova
Svi kolegiji u ponudi diplomskog studija kroatistike izbornog su tipa, ali su raspoređeni u određene kategorije, prema smjerovima i prema semestrima studija. Iz ukupne ponude kolegija određenog tipa (npr. novija hrvatska književnost, hrvatsko jezikoslovlje i sl.) svake se akademske godine nudi određen broj kolegija (u skladu s kadrovskim stanjem na pojedinoj katedri i brojem studenata na pojedinom smjeru) između kojih studenti biraju jedan po kategoriji i tada im on postaje obvezatan. Isti kolegij može istovremeno biti ponuđen studentima svih smjerova, ovisno o kurikulumu pojedinog semestra. Stoga su svi kolegiji na diplomskom studiju kroatistike jednostavno podijeljeni u tri skupine: kolegiji metodičkog bloka (koje izvodi Katedra za metodiku nastave hrvatskog jezika i književnosti), književno-kulturološki kolegiji (s unutarnjom diferencijacijom prema katedrama koji ih izvode) i jezikoslovni kolegiji (također s podjelom prema katedrama). Kolegiji će u daljnjem popisu tako biti i razvrstani.
Svi kolegiji izvode se u tri školska sata (predavanja i seminari, ovisno o pojedinom kolegiju) i nose 4 ECTS-a, osim obvezatnih kolegija iz metodičkog bloka koji se izvode u 2 školska sata i nose 3 ECTS-a.

3.1.1.. Popis kolegija
I. Kolegiji metodičkog bloka
a) obvezatni kolegiji:
- Metodika nastave hrvatskoga jezika I., Književnost u nastavi I., Metodika nastave hrvatskoga jezika II., Književnost u nastavi II.

b) izborni kolegiji:
- Teorija nastave (učenja) hrvatskoga jezika, Teorija nastave (školske recepcije) hrvatske i svjetske književnosti, Teorija nastave govornoga i pismenog izražavanja, Medijska kultura u nastavi, Krasnoslov i gluma, Izvannastavne kulturno-umjetničke djelatnosti u školi, Jezične teškoće učenika osnovnih i srednjih škola, Hrvatski kao drugi jezik u osnovnoj školi, Kako nastaje kazališna predstava: vodič kroz scensku umjetnost, Uvod u scensku umjetnost i teatrologiju (mali kazališni pojmovnik), Osnove dramske pedagogije.

II. Književno kulturološki kolegiji:
a) Katedre za noviju hrvatsku književnost:
Augustin Tin Ujević, Antun Gustav Matoš, Ekspresionističko pjesništvo, Elitno i popularno u novijoj hrvatskoj književnosti, Freud i hrvatska književnost modernizma i avangarde, Hibridni poetski žanrovi, Hrvatska autobiografija, Hrvatska egzistencijalistička proza, Hrvatska emigrantska književnost, Hrvatska književna topografija, Hrvatski književni feljton, Hrvatski krimić, Hrvatski putopis, Hrvatski SF, Hrvatsko modernističko i postmodernističko pjesništvo, Hrvatsko pjesništvo od romantizma do “akademskog romantizma”, Hrvatsko pjesništvo od simbolizma do novosimbolizma, Hrvatsko ''žensko pismo'', Ideja autora i autorstva u hrvatskoj književnosti, Intermedijalnost u novijoj hrvatskoj književnosti, Ironija, humor i satira u hrvatskoj književnosti, Književnost i ideologija, Krleža i Andrić – poredbena analiza, Kulturni stereotipi u hrvatskoj književnosti, Modeli hrvatskog romana 1945-2000., Najnovija hrvatska proza, Oblikovanje identiteta u književnosti hrvatskog romantizma, Od proze u trapericama do proze fakovaca, Orijentalizam i okcidentalizam hrvatske književnosti, Pjesništvo „Hrvatske mlade lirike“, Poetika Ive Andrića, Popularna kultura u hrvatskoj prozi nakon 1950., Potrošačka kultura i novija hrvatska književnost, Prostor pjesme od S. S. Kranjčevića do J. Severa, Psihoanalitičko čitanje hrvatskoga romana, Slika žene u hrvatskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, Sonet u hrvatskoj književnosti, Struktura književnoga djela Miroslava Krleže, Sublimno i zazorno u književnosti hrvatske moderne, Tijelo u hrvatskoj književnosti, Tipovi muškoga lika u hrvatskoj prozi (Dekadent, flâneur, boem, dandy, hobo, štemer, uzer), Urbani prostor: od realizma do postmodernizma, Žanr romanse u novijoj hrvatskoj književnosti
b) Katedre za stariju hrvatsku književnost:
- Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad, Intertekstualne veze starije i novije hrvatske književnosti, Mitologemi i ideologemi hrvatske književne kulture, Lik žene i žena autorica u starijoj hrvatskoj književnosti, Smijeh i komika u staroj hrvatskoj književnosti, Genološki pojmovnik starije hrvatske književnosti, Marin Držić kao kanonski pisac, Pojmovnik stare hrvatske književnosti, Poetički zapisi u staroj hrvatskoj književnosti, Ignjat Đurđević na razmeđu baroka i klasicizma, Barok u hrvatskoj književnosti, Drama, trauma i nasilje: kulturološki pristupi tragediji, Rubovi identiteta u starijoj hrvatskoj drami i kazalištu, Tekst, glumac, izvedba: teatrološke osobitosti starije hrvatske drame, Popularna kultura i ranonovovjekovna drama i kazalište, Uvod u tematološku analizu ranonovovjekovnih tekstova, Povijest i hrvatska književnost ranog novovjekovlja, Imagološka čitanja preporodne književnosti, Semantika prostora u djelima hrvatskih baroknih pisaca.
c) Katedre za hrvatsku usmenu književnost:
- Hrvatska usmena književnost u 18. stoljeću, Predaja kao usmenoknjiževni žanr, Konstrukcija roda u usmenoj književnosti, Usmena književnost u osnovnoškolskoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima, Balade i romance, Usmena književnost u velikim etnomonografijama, Intertekstualne (i intermedijalne) veze novije hrvatske književnosti s usmenom književnošću, Biblija i hrvatska tradicijska kultura, Mitski elementi u usmenoj književnosti, Pregled povijesti hrvatske kulture.
d) Katedre za teoriju književnosti:
- Feministička teorija književnosti, Ideologija i književnost, Psihoanaliza i književnost, Perspektive postkolonijalne teorije, Suvremene teorije kulture II., Tvorba nacionalnog identiteta.
e) Katedre za stilistiku:
- Stilistička interpretacija pjesničkog teksta, Publicistički i medijski diskurz, Funkcionalna stilistika, Stilistički koncepti, Stilovi suvremene hrvatske proze.
f) Katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti:
- Interpretacije biblijskoga interteksta I., Interpretacije biblijskoga interteksta II., Biblija kao književnost.

III. Jezikoslovni kolegiji:
a) Katedre za hrvatski standardni jezik:
- Hrvatska leksikologija, Povijest hrvatskoga standardnog jezika, Teorija standardnog jezika, Tvorba riječi u hrvatskome jeziku, Hrvatski jezični purizam, Padeži u hrvatskome, Razlike među hrvatskim sinonimima, Hrvatski jezik višejezičnih govornika, Semantika hrvatskoga jezika, Psiholingvistički pristupi hrvatskome jeziku, Prijamni gramatički opis hrvatskoga jezika, Teorije ovladavanja hrvatskim jezikom, Odabrani biblijski tekstovi – jezična obilježja, Prijevodne inačice Biblije, Hrvatski kao drugi jezik u dječjoj dobi, Hrvatski kao strani jezik odraslih govornika.
b) Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo:
- Hrvatska ćirilička pismenost, Praslavenska fonologija, Praslavenska morfologija, Filološke analize hrvatskostaroslavenskih tekstova.
c) Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika:
- Dijalektna fonologija, Dijalektna leksikografija, Terenska istraživanja u hrvatskoj dijalektologiji, Hrvatska onomastika, Jezik hrvatskoga petrarkističkog pjesništva, Jezik hrvatskih kajkavskih pisaca 17. stoljeća, Jezik kajkavskih pravnih tekstova 16. stoljeća.

3. 3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studiranja.
Budući da je većina kolegija na diplomskom studiju izborne naravi, nema preudvjeta za upise pojedinih kolegija u višim semestrima. Jedino su obvezatni kolegiji metodičkog bloka povezani tako što je student dužan ispuniti sve obveze iz prethodnog kolegija (ne i polaganje ispita) kako bi upisao idući kolegij.

3. 3. 1. Diplomski dvopredmetni studij kroatistike – nastavnički smjer:

IV. godina
7. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Metodika nastave jezika I. 30 3
Književnost u nastavi I. 30 3
Nastavnički modul 3
150-200 17
8. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Metodika nastave jezika II./ Književnost u nastavi II. 30 3
Nastavnički modul 3
120-170 14

V. godina
9. semestar
Broj sati Bodovi
Svjetska književnost (u nastavi) 45 4
Izborni kolegij - mediji 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 30 min. 3
Nastavnički modul 4
120-170 min. 15



10. semestar
Broj sati Bodovi
Izrada i obrana magistarskog rada 60 4
Metodički blok i praksa 30 6
Nastavnički modul 5
100-170 15

Ne izabere li student izradu magistarskog rada na Odsjeku za kroatistiku, upisuje zamjenski izborni kolegij s Odsjeka ili iz fakultetske ponude u vrijednosti od 4 ECTS-a.
Broj bodova iz pedagoškog modula za stjecanje nastavničke kompetencije raspoređen je ravnomjerno po semestrima, te je kao takav preporuka studentima za upisivanje pojednih kolegija iz tog modula. Međutim Odsjek neće inzistirati na točno propisanom broju bodova po pojedinom semestru. U skladu s fakultetskim odlukama o stjecanju nastavničke kompetencije jedino što je relevantno jest stjecanje ukupnog zbroja od 30 ECTS iz zajedničkog pedagoškog modula nakon četiri semestra diplomskog studija. Studentima se daje sloboda da u skladu s obvezama u pojedinom semestru rasporede opterećenje tim kolegijima. Ipak, minimum ukupnog broja ECTS-a (u zbroju na oba dvopredmetna studija) po pojedinom semestru jest 25, a maksimalan 35. U tablicama je raspoređen načelan zbroj od 15 ECTS-a koje student skuplja preko jednog dvopredmetnog studija i služi samo kao okvir studentima.

3. 3. 2. Diplomski dvopredmetni studij kroatistike – jezikoslovni smjer:
IV. godina
7. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Hrvatska književnost (po izboru) 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 30 min. 3
min. 165 min. 15
8. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Hrvatska književnost/Teorija književnosti (po izboru) 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 30 min. 3
min. 165 min. 15
V. godina
9. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Svjetska književnost/Hrvatska književnost (po izboru) 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 30 min. 3
min. 165 min. 15
10. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Izrada i obrana magistarskog rada 120 12
165 16
Ne izabere li student izradu magistarskog rada na Odsjeku za kroatistiku, upisuje zamjenski izborni kolegij s Odsjeka ili iz fakultetske ponude u vrijednosti od 4 ECTS-a.

3. 3. 3. Diplomski dvopredmetni studij kroatistike – književno-kulturološki smjer:
IV. godina
7. semestar
Broj sati Bodovi
Novija/Starija hrvatska književnost (po izboru) 45 4
Hrvatska usmena književnost/kulturna tradicija (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 30 min. 3
min. 165 min. 15
8. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost (po izboru) 45 4
Teorija književnosti/kulture (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 30 min. 3
min. 165 min. 15
V. godina
9. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 45 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 45 4
Svjetska književnost/Hrvatsko jezikoslovlje 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 30 min. 3
min. 165 min. 15
10. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 45 4
Izrada i obrana magistarskog rada 120 12
165 16
Ne izabere li student izradu magistarskog rada na Odsjeku za kroatistiku, upisuje zamjenski izborni kolegij s Odsjeka ili iz fakultetske ponude u vrijednosti od 4 ECTS-a.

3. 3. 4. Jednopredmetni diplomski studij kroatistike – nastavnički smjer:
IV. godina
7. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatski standardni jezik 45 4
Novija hrvatska književnost 45 4
Starija hrvatska književnost 45 4
Usmena književnost 45 4
Metodika nastave jezika I. 30 3
Književnost u nastavi I. 30 3
Nastavnički modul 8
270-320 30
8. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatski standardni jezik 45 4
Novija hrvatska književnost 45 4
Starija hrvatska književnost 45 4
Teorija književnosti/kulture 45 4
Metodika nastave jezika II. 30 3
Književnost u nastavi II. 30 3
Nastavnički modul 8
270-320 30
V. godina
9. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje 45 4
Svjetska književnost u nastavi 45 4
Izborni kolegij - mediji 45 4
Metodički blok – izborni kolegiji 30 3
Nastavnički modul 7
270-320 30


10. semestar
Broj sati Bodovi
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 45 min. 4
Metodički blok i praksa 90 15
Izrada i obrana magistarskog rada 60 4
Nastavnički modul 7
270-320 30

Broj bodova iz pedagoškog modula za stjecanje nastavničke kompetencije raspoređen je ravnomjerno po semestrima, te je kao takav preporuka studentima za upisivanje pojednih kolegija iz tog modula. Međutim Odsjek neće inzistirati na točno propisanom broju bodova po pojedinom semestru. U skladu s fakultetskim odlukama o stjecanju nastavničke kompetencije jedino što je relevantno jest stjecanje ukupnog zbroja od 30 ECTS iz zajedničkog pedagoškog modula nakon četiri semestra diplomskog studija. Studentima se daje sloboda da u skladu s obvezama u pojedinom semestru rasporede opterećenje tim kolegijima. Ipak, minimum ukupnog broja ECTS-a po pojedinom semestru jest 25, a maksimalan 35. Tako da minimalan broj ECTS-a iz pedagoškog modula može biti 3, odnosno maksimalno 13 po semestru.

3. 3. 5. Jednopredmetni diplomski studij kroatistike – znanstveni smjer:
IV. godina
7. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatski standardni jezik 45 4
Novija hrvatska književnost 45 4
Starija hrvatska književnost 45 4
Usmena književnost 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 45 min. 4
min. 315 min. 28

8. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatski standardni jezik 45 4
Novija hrvatska književnost 45 4
Starija hrvatska književnost 45 4
Teorija književnosti/kulture 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 45 min. 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 45 min. 4
min. 360 min. 32

V. godina
9. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 45 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 45 4
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 45 min. 4
min. 315 min. 28

10. semestar
Broj sati Bodovi
Hrvatska književnost/kultura (po izboru) 45 4
Hrvatsko jezikoslovlje (po izboru) 45 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 45 min. 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 45 min. 4
Izborni kolegij (Odsjek/Fakultet) min. 45 min. 4
Izrada i obrana magistarskog rada 120 12
min. 345 min. 32

3. 4. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih studija:
Sve kolegije koji se nude u fakultetskoj ponudi izbornih kolegija studenti diplomskog studija kroatistike mogu upisati bez ikakvih dodatnih dopuštenja. U slučaju da se kolegij izvodi na drugom viskom učilištu, student mora priložiti Vijeću Odsjeka molbu u kojoj obrazlaže potrebu za upisivanjem konkretnog kolegija, a Vijeće može dopustiti ili odbiti upisivanje kolegija.

3. 7. Način završetka studija:
Diplomski studij kroatistike završava se polaganjem svih propisanih kolegija (min. 120 ECTS) i obranom magistarskog rada. Studenti nastavničkog smjera moraju ispuniti sve obveze metodičkog bloka (nastavna praksa u osnovnoj i srednjoj školi). Dvopredmetni studenti mogu izraditi magistarski rad na drugom studiju (uz obvezu nadoknađivanja bodova izbornim kolegijima).
Studenti nastavničkih smjerova (dvopredmetni i jednopredmetni) imaju manje opterećenje u satima i ECTS bodovima za izradu i obranu magistarskog rada od studenata dvopredmetnog jezikoslovnog, književno-kulturološkog ili jednopredmetnog znanstvenog smjera budući da je velik do njihovih završnih obveza već vezan uz nastavnu praksu u osnovnoj i srednjoj školi te pripremu i održavanje oglednih sati.


_________________
.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Prethodni postovi:   
Započnite novu temu   Odgovorite na temu     Forum @ FFZG.HR - Početna -> Kroatistika Vremenska zona: GMT + 01:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum:  
Ne možete otvarati nove teme.
Ne možete odgovarati na postove.
Ne možete uređivati Vaše postove.
Ne možete izbrisati Vaše postove.
Ne možete glasovati u anketama.